Ključni stavovi najnovijeg IPCC izvještaja

25. septembra, Međuvladina komisija za klimatske promjene objavila je svoj „Poseban izvještaj o okeanu i kriosferi u klimi koja se mijenja“ (Izvještaj o okeanu i ledu) kako bi izvijestila o uočenim fizičkim promjenama okeana i povezanih ekosistema. Pročitajte naše saopštenje za javnost ovdje.

Sveobuhvatni i pedantni izvještaji naučne zajednice su od neprocjenjive vrijednosti i pružaju bitne informacije o našoj planeti i onome što je u pitanju. Izvještaj o oceanu i ledu pokazuje da ljudske aktivnosti značajno narušavaju ocean i da su već izazvale nepovratne promjene. Izveštaj nas takođe podseća na našu vezu sa okeanom. U The Ocean Foundation, znamo da je važno za sve nas ne samo da razumijemo koji su trenutni problemi okeana, već i da razumijemo kako svako od nas može poboljšati zdravlje okeana tako što ćemo donijeti svjesne izbore. Svi mi danas možemo učiniti nešto za planetu! 

Evo nekoliko ključnih zaključaka Izvještaja o oceanu i ledu. 

Nagle promjene su neizbježne u sljedećih 100 godina zbog ljudskih emisija ugljika koje su već ušle u atmosferu iz automobila, aviona i tvornica.

Okean je apsorbovao više od 90% viška toplote u zemljinom sistemu od industrijske revolucije. Već će trebati hiljade godina da se led na Antarktiku ponovo formira, a izvesno je i povećanje kiselosti okeana, što pogoršava efekte klimatskih promena u obalnim ekosistemima.

Ako sada ne smanjimo emisije, naša sposobnost prilagođavanja će biti znatno smanjena u budućim scenarijima. Pročitajte naš vodič za smanjenje ugljičnog otiska ako želite naučiti više i učiniti svoj dio.

1.4 milijarde ljudi trenutno živi u regijama koje su direktno pogođene rizicima i opasnostima promjenjivih uvjeta okeana i biće primorani da se prilagode.

1.9 milijardi ljudi živi unutar 100 kilometara od obale (oko 28% svjetske populacije), a obale su najgušće naseljene regije na svijetu. Ova društva će nastaviti da ulažu u zaštitu zasnovanu na prirodi, kao i da izgrađenu infrastrukturu čine otpornijom. Obalne ekonomije su također pogođene u cijelosti – od trgovine i transporta, opskrbe hranom i vodom, do obnovljivih izvora energije i još mnogo toga.

Videćemo ekstremno vreme u narednih 100 godina.

Okean igra značajnu ulogu u regulaciji klime i vremena, a izvještaj predviđa dodatne promjene u odnosu na ono što već sada doživljavamo. Predviđat ćemo povećane morske vrućine, olujne udare, ekstremne događaje El Niño i La Niña, tropske ciklone i šumske požare.

Ljudska infrastruktura i sredstva za život biće ugroženi bez prilagođavanja.

Osim ekstremnih vremenskih prilika, prodor slane vode i poplave predstavljaju prijetnju našim resursima čiste vode i postojećoj obalnoj infrastrukturi. I dalje ćemo iskusiti pad ribljeg fonda, a turizam i putovanja će također biti ograničeni. Visokoplaninska područja će biti podložnija klizištima, lavinama i poplavama, kako se padine destabilizuju.

Smanjenje ljudske štete na okeanu i kriosferi moglo bi uštedjeti globalnu ekonomiju više od triliona dolara godišnje.

Predviđa se da će pad zdravlja okeana koštati 428 milijardi dolara godišnje do 2050. godine, a skočiti na 1.979 biliona dolara godišnje do 2100. Malo je industrija ili izgrađene infrastrukture na koje buduće promjene ne bi utjecale.

Stvari se razvijaju brže nego što se ranije predviđalo.

Prije trideset godina, IPCC je objavio svoj prvi izvještaj koji je proučavao okean i kriosferu. Nije se očekivalo da će se razvoji poput uočenog porasta nivoa mora vidjeti u istom vijeku kao i originalni izvještaj, ali se oni razvijaju brže nego što je predviđeno, zajedno sa uzimanjem topline okeana.

Mnoge vrste su u opasnosti od značajnog smanjenja populacije i izumiranja.

Promjene u ekosistemima, kao što su zakiseljavanje oceana i gubitak morskog leda, dovele su do toga da životinje migriraju i stupaju u interakciju sa svojim ekosistemima na nove načine, a primijećeno je i usvajanje novih izvora hrane. Od pastrmke, preko kittiwakesa, do koralja, mjere prilagođavanja i očuvanja odredit će opstanak mnogih vrsta.

Vlade moraju zadržati aktivnu ulogu u smanjenju rizika od katastrofa.

Od globalne saradnje do lokalnih rješenja, vlade moraju povećati svoje napore ka otpornosti, biti lideri u smanjenju emisija ugljika i zaštititi svoje lokalno okruženje umjesto da nastave dopuštati eksploataciju. Bez pojačane regulacije životne sredine, ljudi će se boriti da se prilagode promenama na Zemlji.

Otapanje glečera u visokim planinskim područjima utiče na vodne resurse, turističku industriju i stabilnost zemljišta.

Zagrijavanje zemlje i trajno otapanje glečera smanjuje izvor vode za ljude koji o njoj zavise, kako za vodu za piće, tako i za podršku poljoprivredi. To će uticati i na skijaške gradove koji zavise od turizma, posebno zato što će lavine i klizišta vjerovatno postati češći.

Ublažavanje je jeftinije od adaptacije, a što duže čekamo da djelujemo, to će i jedno i drugo biti skuplje.

Zaštita i očuvanje onoga što trenutno imamo je lakša i pristupačnija opcija od prilagođavanja budućim promjenama nakon što se dogode. Obalni ekosistemi plavog ugljika, kao što su mangrove, slane močvare i morske trave, mogu pomoći u smanjenju rizika i utjecaja klimatskih promjena, uz višestruke zajedničke koristi. Obnavljanje i očuvanje naših obalnih močvara, zabrana dubokog iskopavanja i smanjenje emisije stakleničkih plinova tri su načina na koja možemo promijeniti status quo. U izvještaju se također zaključuje da će sve mjere biti pristupačnije, što prije i ambicioznije djelujemo.

Za pristup cijelom izvještaju idite na https://www.ipcc.ch/srocc/home/.