Ki sa mo "kominote" vle di pou nou?

Nou kwè "kominote" nou an gen ladann tout moun ki konte sou oseyan an ak ekosistèm li yo - se nou tout sou Latè. 

Paske, kèlkeswa kote w ap viv, tout moun benefisye de yon oseyan ki an sante. Li ba nou manje, travay, mwayen pou nou viv, rekreyasyon, estetik, ak lè nou respire; li nan pi gwo koule kabòn nou an; epi li kontwole move tan planèt nou an.

Kominote yo ki pi piti kontribye nan emisyon mondyal yo se malerezman kominote yo ki gen plis pèdi, paske yo disproporsyonelman afekte pa modèl move tan ekstrèm, ogmantasyon nivo lanmè, diminye sekirite alimantè ak dezòd nan ekonomi mondyal la.

Nou fè efò pou nou konble diferans ki genyen ant filantropik – ki istorikman te bay oseyan an sèlman 7% nan sibvansyon anviwònman an, epi finalman, mwens pase 1% nan tout filantropik – ak kominote yo ki bezwen finansman sa a pou syans maren ak konsèvasyon pi plis. Kontribisyon w gen anpil valè pou tout moun ki goumen pou prezève resous natirèl yo pandan y ap ogmante rezistans kolektif klimatik nou an kont sa k ap vini yo.

Paske nou ranmase chak dola nou depanse, jenerozite w te ede nou jwenn resous ki nesesè pou pwoteje oseyan an ak kòt yo – ak kominote ki depann de yo.

Don ou ede nou fè sa nou fè pi byen:

Rezo Kowalisyon ak Kolaborasyon

Inisyativ Konsèvasyon

Nou te lanse inisyativ sou sijè ekite syans oseyan, alfabetizasyon oseyan, kabòn ble, ak polisyon plastik pou konble twou vid ki genyen nan travay konsèvasyon oseyan mondyal ak bati relasyon dirab.

Sèvis fondasyon kominotè

Nou fè talan ou ak lide ou an solisyon dirab ki ankouraje ekosistèm oseyan ki an sante epi ki benefisye kominote ki depann de yo.

Rakonte Nou Istwa Oseyan Ou

N ap mande kominote oseyan nou an – se ou menm – pou pataje foto ak souvni sou premye souvni oseyan ou yo ki pouse nou ak enspirasyon chak jou pandan n ap travay pou adrese defi mondyal yo. Rakonte nou istwa ou a, epi n ap prezante kèk kòm yon pati nan Kanpay Fondasyon Kominotè nou an! 

Ranpli Fòm nan:

"Oseyan Comm-OU-nity"

Plonje nan

Chak dola nou ranmase pral finanse anviwònman maren epi chanje lavi atravè oseyan an.