Isi ihe ewepụtara nke akụkọ IPCC kacha ọhụrụ

Na Septemba 25, Intergovernmental Panel on Climate Change weputara “Akuko Pụrụ Iche na Osimiri na Cryosphere na mgbanwe ihu igwe” (The Ocean and Ice Report) iji kọọ maka mgbanwe anụ ahụ hụrụ n'oké osimiri na gburugburu ebe obibi ndị metụtara ya. Gụọ akwụkwọ akụkọ anyị ebe a.

Akụkọ zuru oke na nke siri ike sitere na obodo ndị ọkà mmụta sayensị bara uru ma na-enye ozi dị mkpa gbasara ụwa anyị na ihe dị n'ihe ize ndụ. Akụkọ nke Ocean and Ice na-egosi na ihe omume mmadụ na-akpaghasị oke osimiri ma butelarị mgbanwe na-enweghị mgbagha. Akụkọ ahụ na-echetakwara anyị njikọ anyị na oke osimiri. Na The Ocean Foundation, anyị maara na ọ dị mkpa ka anyị niile ọ bụghị naanị ịghọta ihe okwu oké osimiri dị ugbu a bụ, kamakwa ịghọta ka onye ọ bụla nwere ike isi meziwanye ahụ ike oké osimiri site na ime nhọrọ nke ọma. Anyị niile nwere ike ime ihe maka ụwa taa! 

Nke a bụ ụfọdụ isi ihe ewepụtara nke akụkọ Ocean na Ice. 

Mgbanwe mberede bụ ihe a na-apụghị izere ezere n'ime 100 afọ n'ihi ikuku carbon mmadụ na-abanyelarị ikuku site na ụgbọ ala, ụgbọ elu na ụlọ ọrụ.

Oke osimiri ejirila ihe karịrị 90% nke oke okpomọkụ dị na sistemụ ụwa kemgbe mgbanwe mgbanwe mmepụta ihe. Ọ na-ewelarị ọtụtụ puku afọ ka ice dị na Antarctica na-etolite ọzọ, na ịba ụba acidification nke oké osimiri bụ nke e ji n'aka, na-eme ka mmetụta mgbanwe ihu igwe na gburugburu ebe obibi dị n'ụsọ oké osimiri ka njọ.

Ọ bụrụ na anyị ebelataghị ikuku ikuku ugbu a, ikike anyị ime mgbanwe ga-egbochi nke ukwuu n'ọnọdụ ga-eme n'ọdịnihu. Gụọ ntuziaka anyị ka ibelata akara ụkwụ carbon gị ọ bụrụ na ịchọrọ ịmụtakwu ma mee akụkụ nke gị.

Ijeri mmadụ 1.4 bi ugbu a na mpaghara ihe egwu na ihe egwu nke ọnọdụ oke osimiri na-emetụta ozugbo, a ga-amanyekwa ime mgbanwe.

Ijeri 1.9 bi n'ime 100 Kilomita nke oke osimiri (ihe dịka 28% nke ndị bi n'ụwa), na oke osimiri bụ mpaghara ndị mmadụ kacha biri n'ụwa. Obodo ndị a ga-aga n'ihu na-etinye ego n'ịkwado ihe sitere n'okike, yana ime ka akụrụngwa wuru ewu na-esiwanye ike. A na-emetụtakwa akụ na ụba dị n'ụsọ oké osimiri n'ofe ụlọ - site na ịzụ ahịa na njem, nri na mmiri, na ume ọhụrụ, na ndị ọzọ.

Anyị ga-ahụ oke ihu igwe maka otu narị afọ na-abịa.

Oké osimiri na-ekere òkè dị ukwuu n'ịhazi ihu igwe na ihu igwe, akụkọ ahụ na-ebu amụma maka mgbanwe ndị ọzọ site n'ihe anyị na-ahụbu ugbu a. Anyị ga-atụ anya ka ebili mmiri nke oke mmiri na-abawanye, oke mmiri ozuzo, ihe omume El Niño na La Niña dị oke egwu, cyclones okpomọkụ, na ọkụ ọhịa.

A ga-emebi akụrụngwa na ihe eji ebi ndụ na-enweghị mmegharị.

Na mgbakwunye na oke ihu igwe, ntinye mmiri nnu na idei mmiri na-etinye ihe iyi egwu na akụrụngwa mmiri dị ọcha na akụrụngwa dị n'ụsọ oké osimiri. Anyị ga-aga n'ihu na-enweta mbelata nke oke azụ̀, yana njem nlegharị anya na njem ga-enwekwa oke. Ebe ugwu ndị dị elu ga-enwe ike ịdakwasị ala, oke mmiri ozuzo, na idei mmiri, ka mkpọda na-emebi emebi.

Mbelata mmebi nke mmadụ na oke osimiri na cryosphere nwere ike ịchekwa akụ na ụba ụwa karịa otu puku ijeri dollar kwa afọ.

Mbelata na ahụike oke osimiri na-atụ anya na ọ ga-efu $428 ijeri kwa afọ site na 2050, ọ ga-arịgo ruo $1.979 trillion dollar kwa afọ site na 2100. Enwere ụlọ ọrụ ole na ole ma ọ bụ akụrụngwa arụrụ arụ nke mgbanwe ga-eme n'ọdịnihu agaghị emetụta.

Ihe na-eto ngwa ngwa karịa ihe e buru n'amụma na mbụ.

Afọ iri atọ gara aga, IPCC wepụtara akụkọ mbụ nke nyochara oke osimiri na cryosphere. Atụghị anya na a ga-ahụ mmepe dị ka ịrị elu oke osimiri a hụrụ n'otu narị afọ dị ka akụkọ mbụ ahụ, ma, ha na-etolite ngwa ngwa karịa ka e buru n'amụma, yana oke okpomọkụ nke oke osimiri.

Ọtụtụ ụdị dị n'ihe ize ndụ maka mbelata na ikpochapụ ndị mmadụ.

Mgbanwe nke gburugburu ebe obibi, dị ka acidification oké osimiri na mfu mmiri ice, emeela ka ụmụ anụmanụ na-akwaga na-emekọrịta ihe na gburugburu ebe obibi ha n'ụzọ ọhụrụ, a hụkwara na ha na-agbaso nri ọhụrụ. Site na trout, ka kittiwakes, na coral, mmegharị na usoro nchekwa ga-ekpebi nlanarị maka ọtụtụ ụdị.

Ndị gọọmentị kwesịrị ịnọgide na-arụsi ọrụ ike n'ibelata ihe egwu ọdachi.

Site na mmekorita zuru ụwa ọnụ ruo na ngwọta mpaghara, gọọmentị kwesịrị ịbawanye mbọ ha na-agbasi ike, bụrụ ndị isi n'ịbelata ikuku carbon, ma chebe gburugburu ebe obibi ha kama ịnọgide na-ekwe ka nrigbu. Ọ bụrụ na e nwechaghị ụkpụrụ gburugburu ebe obibi, ụmụ mmadụ ga-agbalịsi ike ime mgbanwe iji kwekọọ ná mgbanwe ụwa.

Igwe mmiri na-agbaze na mpaghara ugwu dị elu na-emetụta akụrụngwa mmiri, ụlọ ọrụ njem nlegharị anya, na nkwụsi ike nke ala.

Ịkpọ ọkụ nke ụwa na ịgbaze nke glaciers na-adịgide adịgide na-ebelata isi iyi mmiri maka ndị na-adabere na ya, ma maka mmiri ọṅụṅụ ma ịkwado ọrụ ugbo. Ọ ga-emetụtakwa obodo ndị ski na-adabere na njem nlegharị anya, ọkachasị n'ihi na oke mmiri ozuzo na oke ala nwere ike ịdị na-ahụkarị.

Mbelata dị ọnụ ala karịa mgbanwe, na ogologo oge anyị na-echere ime ihe, otú ahụ ka ha abụọ ga-adị ọnụ.

Ichekwa na ichekwa ihe anyị nwere ugbu a bụ nhọrọ dị mfe ma dị ọnụ ala karịa ime mgbanwe maka mgbanwe n'ọdịnihu mgbe ha mechara. Usoro gburugburu ebe obibi na-acha anụnụ anụnụ nke dị n'ụsọ oké osimiri, dị ka mangroves, mmiri mmiri nnu na ahịhịa mmiri, nwere ike inye aka belata ihe egwu na mmetụta nke mgbanwe ihu igwe, yana ọtụtụ uru bara uru. Iweghachi na ichekwa ala mmiri anyị dị n'ụsọ oké osimiri, machibido igwu mmiri miri emi, na ibelata ikuku gas bụ ụzọ atọ anyị nwere ike isi gbanwee ọnọdụ a. Akụkọ ahụ kwubiri na usoro niile ga-adị ọnụ ala karịa, ngwa ngwa na oke ọchịchọ anyị na-eme ihe.

Iji nweta akụkọ zuru ezu, gaa na https://www.ipcc.ch/srocc/home/.