saunia e Kenneth Stump, Ocean Policy Fellow i The Ocean Foundation
O le soona fagota (ma le fa'aogaina o mea fagota fa'aleagaina) e masani ona ta'ua o se tasi o fa'amata'u mata'utia e lua i manu i le sami. E tupu le soona fagota pe a vave ona aveese e se faigafaiva mai se faitau aofaʻi nai lo le mafai e le faitau aofaʻi ona toe faʻatumu ia lava - i se upu, ovaʻa fagota ua soona oti. Afai e le vave pulea, o le soona fagotaina e oo atu ai i le pa'u o se i'a ma pa'u ai le faigafaiva. E taumafai saienitisi ma pule o faigafaiva e iloa po o le a le tele o le faitau aofaʻi o soʻo se ituaiga meaola e tatau ona fai mai e leʻo faʻafefeteina.
Mo fa'atauga su'esu'e lelei ua mae'a su'esu'eina fa'asaienitisi, e mafai ona iloilo le tulaga o le fa'asoa e fa'atatau i le fa'aogaina o fa'afaiva e fa'atatau i le malosi o se fa'asoa e maua ai fua aupito sili ona gafatia (MSY). O le fa'aogaina o nei faiga masani o le fa'aauauina o faigafaiva, Dr. Boris Worm et al. (2009) na maua ai e 63% o fagogota su'esu'eina i le lalolagi atoa o lo'o i ai le tele o fa'asoa fa'ato'aga ("biomass," fa'asinoina o le "B") i lalo ifo o le maualuga e fa'atatau e maua mai ai le MSY (B/Bmsy <1), ae o se su'esu'ega tu'ese'ese a o le FAO (2010) na fa'ai'uina e 32% o fa'atauga su'esu'e i le lalolagi atoa o lo'o fa'atosina (B/Bmsy <0.5).
I se faapuupuuga, o le tele o i'a su'esu'e a le lalolagi o lo'o atoatoa pe fa'aaogaina. Ae na'o le 20% o i'a i'a fa'alelalolagi (fa'asalalau tu'ueleele) e sau mai i'a ua su'esu'eina. Ae fa'afefea le tulaga o le faitau afe o fa'amaumauga o i'a e le'i iloiloina, lea e tusa ma le 80% pe sili atu fo'i le maua o i'a i le lalolagi i tausaga ta'itasi?
UC Santa Barbara's Christopher Costello ma ana uo na faatoa lomia se suʻesuʻega fou o le tulaga o faʻamaumauga a le lalolagi-mativa faʻamaumauga i luga o le initaneti o le Saienisi (Setema 27, 2012). I le faʻaaogaina o faʻamaumauga o tulaueleele avanoa ma metotia suʻesuʻega le tuusaʻo, o tusitala o le suʻesuʻega fou e faʻamaonia ai o le tele o nei faʻaputuga o iʻa e foliga mai o le a matua faʻaitiitia ma matua pa'ū:
64% o fa'afaiva'a e le'i iloiloina o lo'o i ai le biomass fa'asoa e la'ititi ifo i le Bmsy (B/Bmsy <1), lea e tutusa ma le fa'aitiitiga i luga o le fa'atonuga o le 60-70% mo le tele o fa'asoa.
18% o fa'asoa e le'i iloiloina o lo'o pa'u (B/Bmsy <0.2) - o se tulaga o le fa'aiti'itia e matua'i tuga e ono na'o se vaega itiiti o le aofa'i o i'a e le'i fagota.
O le fa'aitiitia o le faitau aofa'i o i'a (maualalo B/Bmsy) e iai a'afiaga mo le saogalemu o mea'ai: o fua fa'afaifaiva e matua'i la'ititi lava i lo latou gafatia pe a fa'atagaina fa'asoa e toe fa'aleleia i le tulaga e mafai ai, i le talitonuga, e maua ai le MSY. Talu ai o le tele o nei faigafaiva e le'i iloiloina o lo'o i totonu o atunu'u matitiva ma atunu'u tau atia'e, o faiga a le pulega i le toe fausia o fa'asoa ia e fa'alagolago i le malosi o le pulega ma le mata'ituina o le gafatia e le aoga. Ae o Costello ma ana paaga o loʻo i ai foi le faʻamoemoe o fuafuaga fou e tuʻufaʻatasia ai aia tatau a le teritori (TURFs), faiga fagota, ma nofoaga puipuia o le gataifale e le mafai ona toe faʻafoʻisia nei faitau aofaʻi i tulaga sili atu le soifua maloloina, sili atu ona aoga - pe a fai vave gaioiga e toe faʻafoʻi ai le paʻu. .
I totonu o le US, o suiga i le tulafono o faigafaiva a le atunuu i le 1996 ma le 2006 ua faaitiitia ai le soona fagotaina i luga o sea ua iloiloina e tusa ma le afa talu ona amata tuuina atu e le National Marine Fisheries Service lipoti faaletausaga i le faaiuga o le 1990s, e pei ona faaalia i le Ata 1. I le 2011, US O faigafaiva fa'apisinisi na fa'amauina le maualuga o i'a i totonu o le 17 tausaga, lea e fa'ailoa mai ai o taumafaiga e taofia le soona fagotaina ma toe fausia fa'atauva'a ua amata ona totogi i le tele (ae le o vaega uma) o le atunu'u.
Ae e tusa ma le afa o faʻatau uma o loʻo pulea i vai a Amerika e leʻi iloiloina ma o le suʻesuʻega a Costello et al. iloa ai o nisi o nei fa'amaumauga e le lelei fa'amaumauga e foliga mai o lo'o i ai i se tulaga leaga e pei o lo'o i atunu'u tau atia'e. Mo se fa'ata'ita'iga, o le tele o i'a a'au e pei o kulupu i le Atelani i Saute ma le Fagaloa o Mekisiko, le tele o ituaiga o sharks, halibut i Niu Egelani, e ta'u mai ai ni nai mea, ua iloa ua fa'aumatia i tala fa'asolopito e ui lava e le'i iloiloina aloaia.
O a'afiaga o le soona fagota e le gata i le pa'u o ituaiga i'a ta'itasi. O le fa'aitiitiga o ituaiga fa'atauga fa'atauva'a i se faasologa vave e mafai ona fa'aosoina ai ni ta'i fa'ato'aga e suia ai le fausaga o le upega o mea'ai i le aluga o taimi, ma fa'atupu ai ni fa'alavelave e le'i fuafuaina,. O a'afiaga fa'alenatura o le soona fagogota e seasea tele ona iloiloina i le fa'asologa masani o le fagota, ae o se tasi o su'esu'ega talu ai nei a le NOAA's Northeast Fisheries Science Center na fa'ai'u ai e fa'apea, o le itulagi o Niu Egelani na o'o i le so'ona fagotaina o meaola fagota ona o se taunuuga o le sosolo fagota ma ituaiga o le seleseleina o ituaiga e maua ai. na mafua ai se suiga i le tuufaatasiga o i'a mai le faiga e pulea e ituaiga e pei o le cod i le tasi ua faateleina le pulea e tamai i'a pelagic e maualalo le tau e pei o le herring ma le elasmobranch (sau laiti ma skates). O a'afiaga fa'apenei ua matauina i isi fa'a'au'au fagogota o le gataifale, e pei o le Sami i Matu o Europa po'o amu amu o le Caribbean.
E pei o le suʻesuʻega fou a Costello et al. fa'aalia, o le faitau afe o ituaiga o lo'o a'afia i faigafaiva i le lalolagi atoa ma o le tele e foliga mai ua fa'aitiitia. O a'afiaga e le'i fa'amoemoeina o ia a'afiaga lautele i le gataifale e le o iloa atoatoa, ae o le valea e le o se fiafiaga. O le soona fagota e lamatia ai le saogalemu o taumafa ma le tamaoaiga o faigafaiva i le lotoifale, ae o taumafaiga e faatumauina le gaosiga o i'a vao e fai ma meaai mo tagata o le a le manuia pe afai tatou te le amanaiaina matafaioi o loʻo faia e nei meaola uma i le siosiomaga. . A o tauivi saienitisi ma pule o faigafaiva ma auala e faamuta ai le mala o le soona fagota, e tatau ona latou faavasegaina nei iloiloga faalenatura i a latou fua faatatau o le tele o faigafaiva. Atonu o lona uiga e itiiti ni i'a e maua, ae o le isi itu atonu e leai se i'a e maua.
punaoa:
Christopher Costello, Daniel Ovando, Ray Hilborn, Steven D. Gaines, Olivier Deschenes, ma Sarah E. Lester (2012), Tulaga ma Fofo mo Faigafaiva e le'i Iloiloina a le Lalolagi, Science Online, Setema 27, 2012.
NOAA Northeast Fisheries Science Center (2009), Lipoti Tulaga Fa'anatura mo le NE Continental Shelf Large Marine Ecosystem.
Boris Worm et al. (2009), Toe fausia Faigafaiva i le Lalolagi, Saienisi 325: 578-585.





