Saunia e Mark J. Spalding - Peresitene, The Ocean Foundation

Fesili: Aiseā ua tatou talanoa ai e uiga i iʻa e maua e le vao? E tele naua isi vaega o alamanuia o le sami, ma le anoano o mataupu o loo faaautu i le va o tagata ma le sami. E tatau ona tatou popole i le tele o le taimi e faʻaalu i le auala e fesoasoani ai i lenei faʻaititia o pisinisi ia ola, nai lo le tele o isi tala o le sami e tatau ona tatou faʻamatalaina?

Tali: Ona ua mautu e ese mai suiga o le tau, e leai se isi mea e sili atu ona lamatia ai le sami nai lo le soona fagogota ma gaioiga e o mai ai.

O le Aso Faraile o le aso mulimuli lea o le Fonotaga o Vasa a le Lalolagi talimalo i Le Economist iinei i Sigapoa. E mautinoa lava e fa'amoemoe se tasi e tu'ufa'atasia pisinisi, po'o se fa'ata'ita'iga o fa'afitauli tau fa'atauga tupe, mai Le Economist. E ui o lena faavaa e foliga mai e fai si vaapiapi i nisi taimi, ae faafetai ua i ai se taulaiga malosi i faigafaiva. O i'a na maua e vao na o'o i le 96 miliona tone i le 1988. Talu mai lena taimi ua na'o le fa'amaualuga o le voluma e ala i le fagota i lalo o le filifili mea'ai (fa'asolo fa'asolosolo i'a e tau le mana'omia) ma o le tele o taimi, e ala i le mulimuli i le mautauave "se'ia uma le i'a. , ona faaauau lea.”

"O loʻo matou tulituliloaina iʻa tetele i le auala lava e tasi na matou faia ai a matou manu faʻateresitila," o le tala lea a Geoff Carr, Faʻatonu Faʻasaienisi mo Le Economist. O le taimi nei la, o lo'o i ai le faitau aofa'i o i'a i ni fa'alavelave loloto i ni auala se tolu:

1) O loʻo matou aveina le tele o mea mo i latou e faʻamautu ai le faitau aofaʻi, faʻaitiitia le toe faʻaleleia;
2) O le tele o mea o lo'o tatou 'ave'esea o lo'o fa'atusalia a lē sili (ma o lona uiga e sili ona lafulemu) po'o le la'ititi (ma o le ki mo lo tatou lumana'i); ma
3) O auala tatou te pu'eina, fa'agaoioia, ma felauaiga i'a e fa'aleagaina mai le alititai i le tai maualuga. E le o se mea e ofo ai ona o le tulaga o le ola o le sami ua lafoaʻi i se tulaga le paleni.
4. O lo’o pulea pea le faitau aofa’i o i’a ma manatu o i’a o fuala’au o lo’o ola i le sami e na ona tatou seleseleina. O le mea moni, o lo'o matou a'oa'oina atili pe fa'apefea ona avea i'a ma vaega taua o fa'anatura o le sami ma o le 'ave'esea o lona uiga o lo'o matou 'ave'esea se vaega o le fa'anatura. O lea ua mafua ai suiga tetele i le fa'aogaina o le gataifale.

O lea la, e tatau ona tatou talanoa i faigafaiva pe afai o le a tatou talanoa i le faasaoina o le sami. Ma o fea e sili atu ona talanoa i ai nai lo se nofoaga o loʻo amanaʻia ai le lamatiaga ma le faʻamataʻu e le gata o se mataupu faʻasao ma se pisinisi pisinisi. . . a Economist konafesi.

O le mea e faanoanoa ai, o loʻo faʻamautuina e faapea o le seleseleina o iʻa faʻatau pisinisi e ono le mafai ona gafatia i le siosiomaga:
- E le mafai ona tatou seleseleina manu feʻai i se fua mo le faʻaaogaina e tagata i le lalolagi atoa (i luga o le eleele poʻo mai le sami)
- E le mafai ona tatou 'ai i le pito i luga o meaola ma faʻamoemoe e tumau le paleni o faiga
– Fai mai se lipoti talu ai nei, o a tatou faigafaiva e le’i iloiloina ma e le o iloa e sili ona leaga ma ua matua’i uma, lea, ona o tala fou mai a tatou faigafaiva lauiloa…
– O lo’o fa’atupula’ia le pa’u o faigafaiva, ma o le taimi lava na pa’u ai, e le toe fa’aleleia ai faiga faiva.
– O le tele o faigafaiva gafataulimaina laiti e latalata i vaega o le faatupulaia o le faitau aofai o tagata, o lona uiga ua na o sina taimi seia oo ina lamatia i latou i le soona fai.
– O lo'o fa'atupula'ia vave le mana'oga mo porotini i'a nai lo le fa'atumauina e le faitau aofa'i o i'a
– O suiga o le tau e a'afia ai le tau ma femalaga'iga i'a
– O le fa'asa'o o le sami e lamatia ai puna'ai autu mo i'a, gaosiga o figota, ma nofoaga fa'aletonu e pei o a'au o lo'o avea ma nofoaga e le itiiti ifo i le vaega o ola o le toetoe o le afa o i'a o le lalolagi.
– O le pulea lelei o faigafaiva vao e faalagolago i le malosi o leo e le o ni pisinisi, ma o le alamanuia, ua malamalama lelei i ai le sao taua i faaiuga tau pulega o faigafaiva.

E le'o soifua maloloina pe fa'atumauina le alamanuia:
- O a tatou i'a vao ua uma ona fa'aogaina ma ua ova le fa'aulufalega (tele va'a o lo'o tulia nai i'a)
– O faigafaiva faapisinisi tetele e le mafai ona gafatia tau tupe e aunoa ma se fesoasoani a le malo mo suauu, fau vaa, ma isi vaega o alamanuia;
–O nei fesoasoani, lea e le'i leva ona su'esu'eina e le Fa'alapotopotoga o Fefa'ataua'iga a le Lalolagi, e fa'aosofia ai le tamaoaiga e fa'aleagaina ai le laumua fa'anatura o lo tatou vasa; ie latou te galulue i le taimi nei e tetee atu i le gafataulimaina;
– O lo’o si’itia le tau o suau’u ma isi, fa’atasi ai ma le suasami, lea e a’afia ai atina’e mo va’a fagota;
- O loʻo feagai le pisinisi o iʻa e maua i le vao ma se malae faʻatauvaʻa, i tua atu o tulafono faatonutonu, lea e manaʻomia ai e maketi tulaga maualuga, tulaga lelei, ma le siakiina o oloa.
– E taua tele ma faatupulaia le tauvaga mai i faatoaga. O lo'o maua e le fa'ato'aga le sili atu ma le afa o le maketi o le sami i le lalolagi, ma o le fa'ato'aga i gataifale o lo'o fa'atulaga e fa'aluaina, e tusa lava pe fa'atupuina le tele o tekonolosi i luga o le sami e fa'atatau i lu'itau o fa'ama'i, vai filogia ma le fa'aleagaina o nofoaga i le gataifale.
- Ma, e tatau ona feagai ma nei suiga ma luʻitau i atinaʻe elea, tele naua laasaga i lana sapalai sapalai (ma le lamatiaga o otaota i laʻasaga taʻitasi), ma mea uma e iai se oloa e pala e manaʻomia ai le pusaaisa, felauaiga vave, ma le mama mama.
Afai o oe o se faletupe o loʻo vaʻavaʻai e faʻaitiitia le lamatiaga i lau faila nonogatupe, poʻo se kamupani inisiua o loʻo suʻe pisinisi e maualalo le lamatiaga e inisiua, o le a faʻateleina lou matamuli mai le tau, tau, ma faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi i faiga faiva vao ma faʻaosoosoina e. fa'ato'aga/fa'ato'aga e sili atu ona lelei.

Nai lo lena
I le taimi o le fonotaga, sa i ai ni nai taimi talafeagai e faamanatu ai i le au lagolago ma a latou failauga filifilia o le soona fagota e uiga foi i le mativa ma le ola. E mafai ona tatou toe fa'afo'isia le ola o le sami, toe fa'atūina tulaga fa'asolopito o gaosiga, ma talanoa e uiga i lana sao i le puipuiga o mea'ai—aemaise lava, pe to'afia o tatou tagata e 7 piliona e mafai ona fa'alagolago i i'a o le sami o se puna porotini taua, ma o a a tatou filifiliga. mo le fafagaina o isi, aemaise lava pe a faatupulaia le faitau aofaʻi?

E tatau ona tatou nofouta i taimi uma e tatau lava ona mafai e le faifaiva laiti ona fafaga lona aiga-e itiiti ana mea e sui ai polotini nai lo Amerika i taulaga, mo se faataitaiga. O faigafaiva e ola ai le tele o tagata i le lalolagi. O le mea lea, e tatau ona tatou mafaufau i fofo o le toe atiina ae i nuu i tua. O le tala fiafia mo i tatou i totonu o le fa'asao a le atunu'u, afai tatou te fa'alauiloaina le olaola o meaola eseese i le sami, tatou te fa'atuputeleina le gaosiga ma o'o ai i se tulaga o le saogalemu o mea'ai. Ma, afai tatou te mautinoa tatou te le maua mai punaoa i se auala e faafaigofie ai le siosiomaga faanatura (tuu ai ni nai ituaiga ma sili atu ona foliga tutusa), e mafai foi ona tatou aloese mai le toe paʻu i totonu o suiga o tulaga.

O lea e tatau ona tatou:
– Fa'ateleina le aofa'i o atunu'u o lo'o galulue mo le fa'afoega gafataulimaina o faiga faiva fa'apisinisi i o latou ogasami
– Seti sa'o le Aofa'i Fa'atagaina pu'e ina ia fa'ataga ai le i'a e toe fa'aleleia ma toe fa'aleleia (na'o ni nai setete lelei na atia'e na faia lenei mea mana'omia muamua)
- Ave'ese le maketi fa'aseseina fesoasoani mai le faiga (fa'agasolo i le WTO)
– Tuu atu i le malo e fai lana galuega ma tulituliloa faigafaiva faasolitulafono, lē lipotia ma lē faatonutonuina (IUU).
- Fausia faʻamalosi e foia ai le faʻafitauli o le tele o le malosi
– Fausia nofoaga puipuia o le gataifale (MPAs) e tu'u ese ai nofoaga mo i'a ma isi meaola e fanafanau ma toe fa'aleleia, e aunoa ma se lamatiaga o le pu'eina pe fa'aleagaina mai mea fagota.

le Luʻi
O nei mea uma e manaʻomia ai le loto faʻapolokiki, tautinoga faʻapitoa, ma le faʻaalia o nisi o tapulaʻa i le taimi nei atonu e manaʻomia mo le manuia i le lumanaʻi. E o'o mai i le taimi nei, o lo'o tumau pea sui o pisinisi fagota o lo'o fa'aogaina lona malosi fa'apolokiki e tete'e ai tapula'a i'a, fa'aitiitia puipuiga i MPA, ma, fa'atumauina fesoasoani. I le taimi lava e tasi, o loʻo faʻatupulaia foi le faʻalauiloaina o manaʻoga o faʻalapotopotoga fagota laiti e tau leai ni suiga tau tamaoaiga, o filifiliga o loʻo faʻaalia e faʻaitiitia ai le mamafa o le sami e ala i le faʻalauteleina o iʻa i luga o le eleele, ma le manino o le paʻu i le tele o faiga faiva.

I le Ocean Foundation, o loʻo galulue lo matou faʻalapotopotoga o foaʻi, faufautua, tagata faʻatagaina, taʻitaʻi o poloketi, ma tagata faigaluega i ni fofo. O fofo o lo'o fa'atatau i le tele o ta'iala, iloilo toto'a i'uga e ono tula'i mai, ma fa'atekonolosi fa'atupuina e fa'ata'atia ai se lumana'i e ono le fafagaina uma ai le lalolagi mai le sami, ae o le a mafai lava e le lalolagi ona fa'alagolago i le sami o se vaega o saogalemu o taumafa i le lalolagi atoa. Matou te faʻamoemoe o le a e faʻatasi ma i matou.