I le aso 25 o Setema, na faalauiloa ai e le Intergovernmental Panel on Climate Change lana “Lipoti Faapitoa i le Vasa ma le Cryosphere i se Suiga o le Tau” (le Ocean and Ice Report) e lipoti atu ai suiga faaletino ua matauina i le vasa ma meaola faanatura. Faitau la matou fa'asalalauga fa'asalalau iinei.

O lipoti auʻiliʻili ma auʻiliʻili mai le sosaiete faasaienisi e taua tele ma maua ai faʻamatalaga taua e uiga i lo tatou paneta ma mea o loʻo lamatia. O le Lipoti a le Vasa ma le Aisa o loʻo faʻaalia ai o gaioiga a tagata e matua faʻalavelaveina le vasa ma ua mafua ai suiga e le mafai ona toe faʻaleleia. O le lipoti foi e faamanatu mai ai lo tatou sootaga ma le sami. I le The Ocean Foundation, matou te iloa e taua tele mo i tatou uma e le gata ina malamalama i mataupu o loʻo i ai nei i le vasa, ae ia malamalama foi pe faʻafefea ona tatou faʻaleleia le soifua maloloina o le sami e ala i le faia o filifiliga atamai. E mafai ona tatou faia uma se mea mo le paneta i aso nei! 

O nisi nei o fa'amatalaga autu o le Ocean and Ice Report. 

O suiga fa'afuase'i e le mafai ona 'alofia i le isi 100 tausaga o lo'o soso'o mai ona o le kaponi a tagata ua uma ona ulu atu i le ea mai ta'avale, va'alele ma fale gaosimea.

E sili atu i le 90% o le vevela o le lalolagi ua mitiia e le sami talu mai le Industrial Revolution. Ua leva ona alu le faitau afe o tausaga mo le toe fa'atupuina o le aisa i Antarctica, ma e mautinoa fo'i le fa'ateleina o le fa'asao o le sami, ma fa'ateteleina ai a'afiaga o suiga o le tau i le gataifale.

Afai tatou te le fa'aitiitia le fa'aoso i le taimi nei, o le a sili atu ona fa'alavelave lo tatou gafatia e fa'afetaui i fa'aaliga i le lumana'i. Faitau la matou ta'iala e fa'aitiitia ai lou tulagavae kaponi pe afai e te manao e aoao atili ma fai lau vaega.

1.4 piliona tagata o loʻo nonofo nei i itulagi o loʻo aʻafia saʻo i tulaga lamatia ma lamatiaga o suiga o tulaga o le sami, ma o le a faʻamalosia e fetuunai.

1.9 piliona tagata e nonofo i totonu o le 100 Kilomita o le talafatai (e tusa ma le 28% o le faitau aofaʻi o le lalolagi), ma o le talafatai o le pito sili ona toʻatele o tagata i luga o le fogaeleele. O nei sosaiete o le a faʻaauau pea ona teu faʻafaigaluega i le natura faʻavae paʻu, faʻapea foʻi ma le faʻaleleia atili o atinaʻe fausia. O le tamaoaiga o le gataifale o loʻo aʻafia foi i luga o le laupapa - mai fefaʻatauaiga ma felauaiga, meaʻai ma vai, i malosiaga faʻafouina, ma isi mea.

taulaga i gataifale i vai

O le a tatou vaʻai i le ogaoga o le tau mo le isi 100 tausaga.

E taua tele le sao o le sami i le faatonutonuina o le tau ma le tau, ma o loo valoia e le lipoti ni suiga faaopoopo mai mea ua tatou oo i ai nei. O le a tatou fa'amoemoeina le fa'ateleina o galu vevela o le gataifale, afā malosi, El Niño ma le La Niña ogaoga, afa vevela, ma afi afi.

O atina'e ma mea e ola ai tagata o le a lamatia e aunoa ma se fetuunaiga.

E le gata i le ogaoga o le tau, o le lolovaia o le suasami ma lologa e ono lamatia ai a tatou puna'oa mama ma atina'e o le gataifale. O le a fa'aauau pea le fa'aitiitia o fa'aputuga o i'a, ma o le a fa'atapula'aina fo'i turisi ma femalagaiga. O nofoaga maualuluga o mauga o le a sili atu ona afaina i eleele solo, avalants, ma lologa, pe a faʻaleagaina malifa.

Fa'aleagaina e le afa i Puerto Rico ina ua uma le Afa o Maria
Fa'aleagaina afā i Puerto Rico mai le Afa Maria. Photo Credit: Puerto Rico National Guard, Flickr

O le faʻaitiitia o le faʻaleagaina o tagata i le vasa ma le cryosphere e mafai ona faʻasaoina le tamaoaiga o le lalolagi e sili atu i le miliona tala i tausaga taʻitasi.

O le pa'u o le soifua maloloina o le sami e fuafua e $ 428 piliona i le tausaga i le 2050, ma o le a oʻo atu i le $ 1.979 trillion tala i le tausaga i le 2100. E itiiti lava pisinisi poʻo atinaʻe fausia e le afaina i suiga i le lumanaʻi.

O loʻo tuputupu aʻe vave mea nai lo le mea na valoia muamua.

I le tolusefulu tausaga talu ai, na tuʻuina atu ai e le IPCC lana lipoti muamua na suʻesuʻeina le vasa ma le cryosphere. O atina'e e pei o le si'itia o le suasami e le'i fa'amoemoe e va'aia i le seneturi e tasi e pei o le ulua'i lipoti, peita'i, o lo'o fa'atupula'ia vave nai lo le mea na valoia, fa'atasi ai ma le fa'afefe o le vevela.

Le tele o ituaiga e lamatia mo le pa'u tele o le faitau aofa'i ma fa'aumatia.

O suiga i meaola faanatura, e pei o le sua o le sami ma le gau o le aisa o le sami, ua mafua ai ona feoa'i manu ma fegalegaleai ma o latou siosiomaga i ni auala fou, ma ua matauina le faaaogaina o mea'ai fou. Mai i'a, i kittiwake, i 'amu, fetuutuuna'i ma faiga fa'asao o le a iloa ai le ola mo le tele o ituaiga.

E mana'omia e le Malo le fa'atumauina o se sao malosi i le fa'aitiitia o fa'alavelave fa'alavelave.

Mai le galulue faʻatasi o le lalolagi i fofo faʻapitonuʻu, e manaʻomia e malo le faʻateleina o a latou taumafaiga agai i le maufetuunaʻi, avea ma taʻitaʻi i le tipiina o le carbon emissions, ma puipuia o latou siosiomaga faʻapitonuʻu nai lo le faʻaauau pea ona faʻatagaina le faʻaogaina. A aunoa ma le faateleina o tulafono faatonutonu o le siosiomaga, o le a tauivi tagata e fetuunai i suiga o le lalolagi.

O le liusuavai o aisa i luga o mauga maualuluga e afaina ai punaoa vai, pisinisi tau turisi, ma le mautu o eleele.

O le mafanafana o le eleele ma le liusuavai tumau o glaciers e faaitiitia ai le vai mo tagata o loo faalagolago i ai, e le gata mo le inu vai ma le lagolagoina o faatoaga. O le a a'afia ai fo'i taulaga fa'ase'e o lo'o fa'alagolago i tagata tafafao maimoa mai, aemaise lava ona o le a fa'atupu fa'alavelave fa'afuase'i.

E sili atu le taugofie o le faʻaitiitia nai lo le fetuutuunai, ma o le umi tatou te faʻatali e faʻatino, o le sili atu foi lea o le taugata e lua.

O le puipuia ma le fa'asaoina o mea o lo'o ia i tatou i le taimi nei o se filifiliga faigofie ma sili atu le taugofie nai lo le fetuuna'i i suiga i le lumana'i pe a tupu. E mafai ona fesoasoani i le fa'aitiitia o a'afiaga ma a'afiaga o suiga o le tau, fa'atasi ai ma le tele o fa'amanuiaga fa'atasi. O le toe fa'afo'isia ma le fa'asaoina o a tatou eleele taufusi i le gataifale, fa'asa o le la'uina o le sami loloto, ma le fa'aitiitia o kasa kasa oona, o auala ia e tolu e mafai ai ona tatou suia le tulaga quo. O le lipoti foi ua faaiuina e faapea o faiga uma o le a sili atu ona taugofie, o le vave ma sili atu le naunautai tatou te gaoioi.

Ina ia maua le lipoti atoa, alu i le https://www.ipcc.ch/srocc/home/.