Saunia e Mark J. Spalding, Peresitene

Ua Toe Atoa le Groundhog Day

O le faaiuga o lenei vaiaso, na ou faalogo ai ua lamatia le Vaquita Porpoise, i se faalavelave, ma ua matua manaomia se puipuiga vave. Ae paga lea, o le faʻamatalaga lava lea e tasi e mafai, ma sa faia, i tausaga taʻitasi talu mai le ogatotonu o le 1980 ina ua ou amata galue i Baja Kalefonia.

Ioe, toeitiiti atoa le 30 tausaga, ua tatou iloa le tulaga o le Vaquita. Ua matou iloa po'o le a le fa'amata'u tele i le ola o le Vaquita. E oo lava i le tulaga o maliega faava o malo, ua tatou iloa le mea moni e tatau ona fai e puipuia ai le faʻaumatia.

vaquitaINnet.jpg

Mo le tele o tausaga, ua manatu malosi le US Marine Mammal Commission o le Vaquita o le isi mammal o le gataifale e foliga mai ua mou atu, ma tuuto atu le taimi, malosi ma punaoa e fautua mo lona faasaoina ma le puipuiga. O se leo tele i lena komisi o lona ulu, Tim Ragen, o le ua litaea talu mai lena taimi. I le 2007, sa avea aʻu ma faʻatonu mo le North American Commission for Environmental Cooperation's North American Conservation Action Plan mo le Vaquita, lea na malilie uma ai malo e tolu i Amerika i Matu e galulue e foia vave faʻamataʻu. I le 2009, sa avea i matou ma lagolago tele o se ata tifaga na tusia e Chris Johnson e taʻua o le “O le Avanoa Mulimuli mo le Desert Porpoise.”  O lenei ata na aofia ai le ata vitio muamua o lenei manu faigata.

O le Vaquita o loʻo faʻagesegese le tuputupu aʻe na maua muamua e ala i ponaivi ma tino oti i le 1950s. E le'i fa'amatalaina ona foliga mai fafo se'ia o'o i le vaitau o le 1980 ina ua amata ona aliali mai Vaquita i upega a le au faifaiva. Sa tuliloa e le au faifaiva le i'a, ula, ma talu ai nei, o le Totoaba ua lamatia. O le Vaquita e le o se popoise tele, e masani lava i lalo ifo o le 4 futu le umi, ma e tupuga mai i le itu i matu o le Fagaloa o Kalefonia, e na o le pau lea o le nofoaga. O le i’a o le Totoaba o se i’a o le gataifale, e tulaga ese lava i le Fagaloa o Kalefonia, ona o ana tami o loo sailia e faamalieina ai le manaoga i le maketi a Asia e ui i le solitulafono o le fefaatauaiga. O lea manaoga na amata ina ua mou atu se i'a e tutusa lelei lava mai Saina ona o le soona fagotaina.

O le Iunaite Setete o le maketi muamua lea mo le itu i matu o Fagaloa o Kalefonia faigafaiva ula. O ula, e pei o le figota ma le Totoaba ua lamatia e maua i upega. O le mea e leaga ai, o le Vaquita o se tasi o faʻalavelave faʻafuaseʻi, o le "bycatch," o loʻo maua ma le mea faʻaoga. O le Vaquita e masani lava ona pu'e se apa'u pectoral ma ta'avale e alu i fafo-ae na o le sili atu ona lavelavea. O se fa'amafanafanaga la'ititi le iloa e foliga mai e vave oti i latou i le te'i nai lo le fa'agesegese ma le tiga.

ucsb fishing.jpeg

O le Vaquita o loʻo i ai se nofoaga faʻapitoa e sulufaʻi i ai i le pito i luga o le Sami o Cortez. O lona nofoaga e lapopoa teisi ma o lona nofoaga atoa, paga lea, e fetaui lelei ma ula tetele, i'a ma faigafaiva a Totoaba. Ma o le mea moni, e le mafai e ula poʻo Totoaba, poʻo Vaquita ona faitau se faʻafanua pe iloa le mea o loʻo taoto ai faʻamataʻu. Ae e mafai e tagata ma e tatau.

O le Aso Faraile, i le tatou Tausaga Ono Faleaoga a le Gataifale i Saute Kalefonia, sa i ai se laulau e talanoaina le tulaga o iai nei le Vaquita. O le laina pito i lalo e mataʻutia, ma faanoanoa. Ma, o le tali a i latou o loʻo aʻafia e tumau pea le le fiafia ma le le atoatoa-ma lele i le faʻasaga i le faasaienisi, mafaufau lelei, ma mataupu faavae o le faasaoina moni.

I le 1997, ua leva ona matou popole tele i le laʻititi o le faitau aofaʻi o le Vaquita porpoise ma lona fua faatatau o le paʻu. I lena taimi e tusa ma le 567 tagata. O le taimi e laveai ai le Vaquita o le taimi lena-o le faʻatuina o le faʻasa atoatoa o le fagotaina ma le faʻalauiloaina o isi mea e ola ai ma fuafuaga atonu na sefe ai le Vaquita ma faʻamautu ai nuu fagota. O le mea e faanoanoa ai, sa leai se finagalo o le sosaiete fa'asao po'o le au fa'atonu e "fai mai leai" ma puipuia le nofoaga o le popoise.

Barbara Taylor, Jay Harlow ma isi ofisa NOAA sa galulue malosi e faʻamalosia le saienisi e fesoʻotaʻi ma lo tatou malamalama i le Vaquita e malosi ma le mafai ona faʻafefe. Na latou faʻamalosia malo uma e faʻatagaina se vaʻa suʻesuʻe NOAA e faʻaalu se taimi i le pito i luga o le Fagaloa, e faʻaaoga ai tekinolosi mata tetele e pueina ai ata ma faia faʻamatalaga o le tele o le manu (pe leai foi). Sa valaaulia foi Barbara Taylor ma faatagaina e galue i se komisi peresitene Mekisiko e faatatau i le fuafuaga toe faaleleia a lena malo mo Vaquita.

I le masina o Iuni 2013, na tu'uina atu ai e le malo o Mekisiko le Tulafono Fa'atonu Numera 002 lea na fa'atonuina ai le fa'ate'aina o upega tafa'i mai le faigafaiva. E tatau ona faia lenei mea ile tusa ole 1/3 ile tausaga ile va ole tolu tausaga. E le'i fa'ataunu'uina lea mea ma ua tuai ona fa'atulaga. E le gata i lea, na fautuaina e saienitisi le tapunia atoatoa o faigafaiva uma i le nofoaga o Vaquita i se taimi vave e mafai ai.

vaquita latalata.jpeg

O le mea e faanoanoa ai, i le US Marine Mammal Commission i aso nei ma nisi o taʻitaʻi faʻasao i Mekisiko, o loʻo i ai le faʻavavevaveina o le tuuto atu i se fuafuaga atonu na aoga i le 30 tausaga talu ai ae o aso nei ua toetoe lava a talie i lona le atoatoa. E faitau afe tala ma le tele o tausaga ua tuuto atu i le atinaʻeina o isi auala e aloese ai mai le faʻalavelaveina o faiga faiva. Na'o le fai atu "leai" e le'i avea ma se filifiliga-a itiiti mai e le fai ma sui o Vaquita matitiva. Nai lo lena, o le taʻitaʻi fou i le US Marine Mammal Commission o loʻo faʻafeiloaʻi se "fuafuaga faʻaosofia o le tamaoaiga," o le ituaiga lea ua faʻamaonia le le aoga i suʻesuʻega tetele uma - talu ai nei lava e le lipoti a le Faletupe a le Lalolagi, "Mind, Society, and Behavior."

E tusa lava pe fa'apea ona taumafai e fa'ailogaina le "Vaquita safe shrimp" e ala i mea e sili atu ona lelei, matou te iloa o ia taumafaiga e tele tausaga e fa'atino ai ma talia atoatoa e le aufai faiva, ma e mafai ona i ai a latou lava fa'alavelave e le'i mafaufauina i isi ituaiga. I le fua faatatau o iai nei, o le Vaquita e iai masina, ae le o ni tausaga. E oo lava i le taimi na maeʻa ai le matou fuafuaga 2007, 58% o le faitau aofaʻi ua leiloloa, ma totoe ai le 245 tagata. I le taimi nei, o le faitau aofaʻi e tusa ma le 97 tagata. Ole fa'atupula'ia fa'alenatura mo Vaquita e na'o le 3 pasene ile tausaga. Ma, o le faʻamalieina o lenei mea o se faʻamaʻi leaga o le paʻu, faʻatatau i le 18.5%, ona o gaioiga a tagata.

O se faʻamatalaga faʻatulafonoina a Mekisiko na tuʻuina atu ia Tesema 23, 2014 o loʻo fautua mai ai le faʻasaina o le fagota gillnet i le itulagi mo na o le lua tausaga, taui atoa mo le leiloa o tupe maua a le au faifaiva, faʻamalosia le faʻalapotopotoga, ma le faʻamoemoe o le a faʻateleina le numera o Vaquita. i totonu ole 24 masina. O lenei faʻamatalaga o se faʻataʻitaʻiga o gaioiga a le malo o loʻo avanoa mo faʻamatalaga lautele, ma o lea matou te le iloa ai pe o le a talia e le malo Mekisiko pe leai.

Ae paga lea, o le tamaoaiga o faiga faiva faasolitulafono a Totoaba e mafai ona faʻaumatia soʻo se fuafuaga, e oʻo lava i mea vaivai i luga o le laulau. E iai lipoti mautu o lo'o auai le au fa'atau fualaau fa'asaina a Mekisiko i faigafaiva a Totoaba mo le fa'atauina atu o i'a i Saina. Ua ta'ua foi o le “ta'e cocaine o i'a” aua o le totoaba o loo faatau atu i le $8500 i le kilokalama; ma o le i’a lava latou e alu i le $10,000-$20,000 i Saina.

Tusa lava pe talia, e le o manino le tapunia o le a lava. E tusa lava pe itiiti le aoga, e manaʻomia le faʻamalosia tele ma aoga. Ona o le aʻafia o kateli, o le faʻamalosia atonu e manaʻomia e le Neivi Mekisiko. Ma, e tatau i le Neivi a Mekisiko ona i ai le naunau e taofia ma faoa vaa ma mea fagota, mai tagata faifaiva atonu o loʻo i ai i le alofa tunoa o isi. Peitai, ona o le maualuga o le tau o iʻa uma, o le saogalemu ma le faʻamaoni o tagata faʻamalosia uma o le a tuʻuina i se suʻega ogaoga. Ae, e foliga mai e le mafai e le malo o Mekisiko ona talia fesoasoani mai fafo.

MJS ma Vaquita.jpeg

Ma o le mea saʻo, o le US e tutusa lava le tuʻufaʻatasia i fefaʻatauaiga faʻasolitulafono. Ua matou fa'asalaina Totoaba (po'o latou ta'i) i le tuaoi o US-Mexico ma isi nofoaga i Kalefonia e iloa ai o LAX po'o isi malae va'alele tetele e foliga mai o nofoaga e felauaiga ai. E tatau ona faia se gaioiga ina ia mautinoa e le o taupulepule le malo o Saina i le aumaia o lenei oloa ua seleseleina faasolitulafono. O lona uiga o le ave lea o lenei faafitauli i le tulaga o feutagaiga o fefaatauaiga ma Saina ma fuafua po o fea o i ai ni pu i le upega o loo see atu ai le fefaatauaiga.

E tatau ona tatou faia nei laasaga e tusa lava po o le a le Vaquita ma lona ono faʻaumatia-e fai ma sui o le Totoaba ua lamatia i le mea sili, ma fai ma sui o se aganuu o le taofiofia ma le faʻaitiitia o fefaʻatauaiga faasolitulafono i meaola, tagata, ma oloa. Ou te ta'utino atu ua nutimomoia lo'u loto ona o lo matou le mafaia ona faatino le mea ua matou iloa e uiga i manaoga o lenei mamele tulaga ese o le gataifale i le tele o tausaga ua mavae, ina ua matou maua le avanoa ma le malosi o le tamaoaiga ma faiga faaupufai.

Ou te ofo ona o soo se tasi e pipiimau i le manatu e mafai ona tatou atiaʻe se taʻiala "Vaquita-safe shrimp" ae na o le 97 tagata o totoe. Ou te teʻi ona e mafai e Amerika i Matu ona tuʻuina atu se meaola e latalata i le faʻaumatia ma le faasaienisi ma le poto i o tatou lima, ma le faʻataʻitaʻiga lata mai o le Baiji dolphin e taʻitaʻia ai i tatou. Ou te mana'o e fa'amoemoe e maua e aiga fagota matitiva le fesoasoani latou te mana'omia e sui ai tupe maua mai le fagotaga ula ma figota. Ou te manaʻo e faʻamoemoe o le a tatou toso ese uma taofi e tapuni le fagogota gillnet ma faʻamalosia i le au faʻatau. Ou te fia talitonu tatou te mafaia.

vaquita nacap2.jpeg

2007 Fonotaga a le NACEC e maua ai le NACAP i Vaquita


Ata autu fa'aaloaloga a Barb Taylor