Tusitala: Mark J. Spalding, JD
Igoa Lomiga: The Environmental Forum. Ianuari 2011: Volume 28, Numera 1.
Aso Lomiga: Aso Gafua, Ianuari 31, 2011

O Mati talu ai, na tu ai Peresitene Obama i totonu o le malae vaalele i le Andrews Air Force ma faʻasalalau lana fuafuaga faʻapitoa mo le ausiaina o le malosi tutoʻatasi ma se tamaoaiga e le faʻalagolago i suauʻu. “O le a matou faʻaaogaina tekinolosi fou e faʻaitiitia ai le aʻafiaga o suʻesuʻega suauʻu," o lana tala lea. “O le a matou puipuia nofoaga e taua mo turisi, siosiomaga, ma lo tatou saogalemu faaleatunuu. Ma o le a le taʻitaʻia i tatou e le talitonuga faʻapolokiki, ae o faʻamaoniga faasaienisi." Na finau Obama e mafai ona ausia le atinaʻeina o suauʻu i le Atlantic ma Arctic Oceans ma le Fagaloa o Mekisiko e aunoa ma le faʻaleagaina o nofoaga taua o le gataifale.

Mo i latou o lo'o galulue e puipuia le ola o le sami ma nu'u i gataifale, na le mafai e le talosaga ona fa'ailoa o le tafe o le vai, o meaola fa'asolo, ma gaioiga e foliga mai e mamao tele e fa'aleagaina ai, e mafai ma o le a. E le gata i lea, o le faʻaaliga na le mafai ona faʻaalia vaivaiga i le US o le vasa pulega faiga - o vaivaiga na aliali mai talu mai le maeʻa ai o le Deepwater Horizon blowout i ni nai vaiaso puʻupuʻu talu ona valaʻau Obama i auupega.

E le o motusia a tatou faiga o le gataifale e pei ona taape, fausia faasolosolo i matagaluega a le feterale. I le taimi nei, o se tuufaatasiga o le silia ma le 140 tulafono ma le 20 lala sooupu e pulea gaoioiga o le sami. E tofu le lala sooupu ma ana lava sini, poloaiga, ma mea e fiafia i ai. E leai se auivi talafeagai, leai se fa'atulagaina o fa'ai'uga tu'ufa'atasia, leai se va'aiga fa'atasi o la tatou va ma vasa i aso nei ma le lumana'i.

Ua oʻo i le taimi e faʻaogaina ai e le tatou malo le faʻaleagaina o o tatou sami o se osofaʻiga i le soifua maloloina ma le soifua manuia o tagatanuu o Amerika ma luga o lo tatou saogalemu o le atunuʻu, ma fausia se faʻavae o pulega ma le vaʻavaʻai e faʻamuamua moni le soifua maloloina o le sami ma le soifua manuia umi o o tatou gataifale ma le gataifale. O le mea moni, o mailei o le faʻamatalaina ma le faʻatinoina o ia mataupu silisili maualuluga o le lekeona. Masalo ua o'o i le taimi e fa'atuina ai se ta'iala mo le puipuiga o le sami a le atunu'u ma fa'amama se fa'alavelave fa'apitonu'u e fa'atusalia le gaogao i luga o tatou matafaga.

Talu mai le 2003, o le vaega tumaoti a Pew Ocean Commission, le US Ocean Commission a le malo, ma se vaega galulue soosootauau ua latou faʻamatalaina le "faʻafefea ma pe aisea" mo le sili atu le malosi, pulega tuʻufaʻatasia. Mo a latou eseesega e mafai ona tupu, o loʻo i ai le faʻaogaina tele o nei taumafaiga. Fa'apuupuu, o lo'o fa'atonu e komisi le fa'aleleia o le puipuiga o le si'osi'omaga; ia fa'atinoina pulega lelei e aofia ai, manino, tali atu, lelei, ma lelei; ia fa'afaigaluegaina le pulega o puna'oa e fa'aaloalo i aia tatau ma matafaioi, e amanaia ai le maketi ma a'afiaga o le tuputupu a'e; ia iloa le measina masani a tagata soifua ma le taua o vasa vasa; ma ia valaau mo le galulue faatasi filemu o atunuu e puipuia le siosiomaga o le gataifale. Ole taimi nei e mafai ona maua le fa'avae talafeagai ma fa'ai'uga tu'ufa'atasi e mana'omia ai a tatou faiga fa'avae o le sami, ae o le fa'amamafa a le peresetene i le fa'atonuga fa'atonu na mulimuli mai i nei taumafaiga ia Iulai na te'a nei, o le fa'atatau lea o fuafuaga fa'ava-o-malo, po'o le MSP. O lenei manatu o le vasa vasa e foliga mai o se manatu lelei ae e malepelepe i lalo o le suʻesuʻega vavalalata, e mafai ai e le au fai tulafono ona aloese mai faʻaiuga faigata e manaʻomia e faʻasaoina ai le gataifale.

O le fa'alavelave fa'afuase'i o Deepwater Horizon e tatau ona avea ma fa'alavelave e fa'amalosia ai i tatou e fa'ailoa le fa'alavelave manino ma le taimi nei e mafua mai i le le lelei o le fa'afoega ma le fa'aogaina le pulea o tatou sami. Ae o le mea na tupu e tutusa lava ma le West Virginia mine na pa'ū ma le solia o alavai i New Orleans: Le le mafai ona faʻatinoina ma faʻamalosia le tausiga ma le saogalemu i lalo o tulafono o loʻo iai. O le mea e faanoanoa ai, o lenei toilalo o le a le mou atu ona o loʻo i ai ni a matou fautuaga lelei ma se poloaiga a le peresetene e manaʻomia ai fuafuaga faʻatasi.

O le fa'atonuga a le Peresetene o Obama, lea e fa'ailoa mai ai le MSP o le auala lea e ausia ai ana sini tau pulega, na fa'avae i luga o fautuaga fa'ale-va'aiga a le vaega galulue fa'atasi. Ae o fuafuaga fa'afanua o le gataifale ua na'o se meafaigaluega e maua mai ai fa'afanua matagofie o le fa'aogaina o le sami. E le o se fuafuaga tau pulega. E le fa'atuina se faiga e fa'amuamua mana'oga o meaola, e aofia ai auala saogalemu e feoa'i ai, sapalai o mea'ai, nofoaga e tausi ai pepe, po'o le fetuuna'i i suiga o le suasami po'o le vevela po'o le kemisi. E le maua ai se faiga fa'avae autasi o le vasa pe fo'ia fete'ena'i fa'amuamua a le ofisa ma fete'ena'iga fa'aletulafono e fa'atuputeleina ai fa'alavelave. O le mea tatou te manaʻomia o se fono a le vasa a le atunuʻu e faʻamalosia ofisa e galulue faʻatasi e puipui le faʻaogaina o meaola faanatura o le gataifale, faʻatatau i le faʻasao ma le faʻaogaina o se taʻiala tuʻufaʻatasia e faʻatino ai lea faiga faʻavae.

Le Vaaiga Tau Pulega Na Tatou Maua

Fuafuaga fa'apitonu'u ole gataifale ose fa'ata'ita'iga mo le fa'afanua o lo'o fa'aogaina ai ogasami fa'amanino (fa'ata'ita'iga, ogasami o le setete o Massachusetts), fa'atasi ai ma le fa'amoemoe ile fa'aogaina o le fa'afanua e fai ai fa'ai'uga malamalama ma fa'amaopoopo ile fa'aogaina ma le fa'asoasoaina o puna'oa ole gataifale. O fa'atinoga a le MSP e tu'ufa'atasia ai tagata fa'aoga o le sami, e aofia ai i latou mai turisi, maina, felauaiga, feso'ota'iga, fagota, ma alamanuia malosi, vaega uma o le malo, ma vaega fa'asao ma fa'afiafiaga. O le toʻatele o loʻo vaʻavaʻai i lenei faʻasologa o faʻafanua ma le faʻasoaina o se fofo i le puleaina o fegalegaleaiga a le tagata ma le sami, aemaise lava, o se auala e faʻaitiitia ai feteʻenaʻiga i le va o tagata faʻaoga ona o le MSP e mafai ai ona faia ni fetuunaiga i le va o le siʻosiʻomaga, agafesootai, tamaoaiga, ma le pulega sini. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻamoemoe o le Massachusetts Ocean Act (2008) o le faʻatinoina o le puleaina o punaoa atoatoa e lagolagoina ai le ola faʻanatura maloloina ma le malosi o le tamaoaiga, aʻo faapaleniina faʻaoga masani ma mafaufau i le faʻaaogaina i le lumanaʻi. Ua fuafua le setete e ausia lenei mea e ala i le fuafuaina poʻo fea faʻaoga faʻapitoa o le a faʻatagaina ma o fea e fetaui. Kalefonia, Uosigitone, Oregon, ma Rhode Island e tutusa tulafono.

O le fa'atonuga fa'atonu a Peresitene Obama e fa'atuina ai se faiga fa'avae a le atunu'u e fa'amautinoa ai le puipuiga, fa'aleleia, ma le toe fa'aleleia o le soifua maloloina o le sami, gataifale, ma Vaituloto tetele ma punaoa; fa'aleleia le fa'atumauina o le tamaoaiga o le sami ma gataifale; faasaoina o tatou measina tau gataifale; lagolago fa'aoga gafataulimaina ma avanoa; saunia mo pulega fetuutuunai e faalautele ai lo tatou malamalama ma le gafatia e tali atu ai i suiga o le tau ma le sua o le sami; ma felagolagomai ma lo tatou saogalemu faaleatunuu ma faiga faavae i fafo. Na faʻatonuina e le peresetene le faʻamaopoopoina o gaioiga faʻatatau i le vasa i lalo o se fono fou a le atunuʻu. E pei o fa'atinoga uma o fuafuaga, o le fa'alavelave e le o le fa'ailoaina o mea o lo'o tupu nei, ae o le fa'atinoina o mea fou e fa'amuamua ma fa'amalosia. E le lava na'o le MSP e ausia ai le "puipuiga, tausiga, ma le toe fa'aleleia" o a tatou punaoa i le gataifale ma le gataifale, e pei ona faatonuina e le pulega.

O le lagona e mafai ona tatou maua atili siaki ma paleni i totonu o ofisa pe afai e iai a tatou fuafuaga faʻaitulagi atoatoa. Ma e foliga lelei, i le talitonuga. Ua uma ona iai a matou fa'ailoga fa'atatau i nofoaga ma vaega fa'asaina o le gataifale (fa'ata'ita'iga, mo le fa'asao po'o le puipuiga). Ae o a tatou mea faigaluega faʻaaliga e le oʻo i le lavelave o se avanoa tele-dimensional ma fegalegaleai ma faʻaogaina faʻaoga (o nisi o ia mea e ono feteʻenaʻi) e suia i le vaitau ma le biological cycles. E faigata fo'i ona fa'atupuina se fa'afanua e va'ai sa'o ai pe fa'apefea ona fa'aoga ma mana'oga e tatau ona fetuuna'i e tali atu ai i a'afiaga o suiga o le tau.

E mafai ona tatou faʻamoemoe o fuafuaga ma faʻafanua e sau mai le MSP e mafai ona suia i le aluga o taimi aʻo tatou aʻoaʻoina, ma aʻo tulaʻi mai ni faʻaoga gafataulimaina fou, pe a suia amioga a meaola e tali atu i le vevela poʻo le kemisi. Peita'i, matou te iloa o fai faiva fa'apisinisi, tagata fagogota, faifa'ato'aga, va'a, ma isi tagata fa'aoga e masani ona fa'amausali pe a mae'a le fa'asologa muamua o fa'afanua. Mo se faʻataʻitaʻiga, ina ua fautuaina e le sosaiete faʻasao le suia o auala vaʻa ma le saoasaoa e puipuia ai le North Atlantic Right Whale, sa i ai le faʻafeagai taua ma faaumiumi.

O le tusiaina o atigipusa ma laina i luga o faafanua e fausia ai vaega e tutusa ma le umiaina. E mafai ona tatou faʻamoemoe o le lagona o le umiaina e mafai ona faʻaleleia le tausimea, ae e le mafai ona tupu i le vasa lautele lea e sua uma avanoa ma tolu-ituaiga. E mafai lava ona tatou fa'amoemoe o lenei lagona o le umiaina e i'u ai i le tagi o le ave'ese pe a fa'aoga e so'o se tasi e tatau ona puipui ina ia mafai ai ona fa'aogaina se fa'aoga fou pe le'i mafaufauina. I le tulaga o le fa'atūina o se fa'ato'aga matagi i le gataifale o Rhode Island, na le manuia le fa'agasologa o le MSP ma fa'amautu ai le nofoaga i le pa'u o le peni a le kovana.
Fuafuaga fa'apitonu'u o le gataifale e pei lava o taumafaiga uma e fausia ai le maliega, lea e o mai ai tagata uma i totonu o le potu ma le fiafia ona "ua matou i ai uma i le laulau." O le mea moni, o tagata uma o loʻo i totonu o le potu o loʻo i ai iina e suʻe pe o le a le tele o latou faʻamuamua o le a latou tau. Ma o le tele o taimi, o iʻa, tafola, ma isi punaoa e le o faʻatusalia atoatoa, ma avea ma tagata afaina i maliega e faʻaitiitia ai feeseeseaiga i le va o tagata faʻaoga.

Fa'aaogā le meafaigaluega MSP

I se lalolagi lelei, o pulega o le sami o le a amata i se lagona o le siosiomaga atoa ma tuʻufaʻatasia a tatou faʻaoga eseese ma manaʻoga. O pulega fa'avae fa'akomepiuta, e puipuia ai vaega uma o nofoaga e lagolagoina ai le ola o le gataifale, o lo'o fa'amauina i le tulafono o faigafaiva. O lea la ua iai le matou fa'atonuga fa'atonu a le MSP, e tatau ona matou aga'i atu i le fa'atonuga atoa o le vasa. Afai o le taunuuga o le puipuia o nisi nofoaga taua, MSP "e mafai ona aveesea vaevaega, vaeluaga ma le faaletino le fetaui e mafua mai i le pulega o vaega 'siloed', lea o lala sooupu e faatonutonuina vaega eseese i nofoaga tutusa e tele lava ina le amanaiaina manaoga o isi vaega," e tusa ai ma Elliott. Norse.

Toe fo'i, o lo'o i ai fa'ata'ita'iga lelei e fa'aoga ai. Faatasi ai ma na o le UNESCO ma le Nature Conservancy, o faʻalapotopotoga ua lauiloa mo lo latou faʻalagolago i fuafuaga o se meafaigaluega faʻasao. O fautuaga ole faiga ole fuafuaga ole gataifale a le UNESCO e faapea afai o la tatou sini o le faia lelei o pulega faanatura e faavae i le siosiomaga, e manaomia le MSP. E maua ai se aotelega o le MSP, faatasi ai ma se iloiloga o luitau o loʻo feagai ma le manatu, ma le manaʻoga mo tulaga maualuga mo le faʻatinoga. E feso'ota'i fo'i le MSP ma le pulega sone i gataifale. I le su'esu'eina o le atina'e o le MSP i le lalolagi atoa, o lo'o maitauina ai le taua o le fa'atinoga, le auai o paaga, ma le mata'ituina ma le iloiloga umi. O lo'o va'aia ai se vavae'ese mai faiga fa'apolokiki e fa'amatala ai sini tau atina'e gafataulimaina (si'osi'omaga, tamaoaiga, ma agafesootai) e ala i se fa'agasologa o tagata lautele. O lo'o tu'u mai ai se ta'iala ina ia o gatasi le pulega o le gataifale ma le fa'aogaina o eleele.

O le fa'ata'ita'iga a le TNC ose fa'ata'ita'iga e sili atu ona fa'atino “fa'afefea” mo pule o lo'o fa'atinoina le MSP. O lo'o taumafai e fa'aliliu lona tomai fa'afoe o le fa'aogaina o fanua i le si'osi'omaga o le gataifale e avea o se faiga fa'alaua'itele o le su'esu'eina o vaega o le sami e ausia ai sini tau si'osi'omaga, tamaoaiga, ma agafesootai. O le manatu o le fatuina lea o se faʻataʻitaʻiga e faʻamalosia ai le galulue faʻatasi i le va o paaga, e aofia ai i latou o loʻo feteʻenaʻi, faʻalagolago i "faʻamatalaga faasaienisi sili ona maua." O le auala e fai ai pepa a le TNC o lo'o tu'uina atu ai fautuaga mo le tele o fa'amoemoega, feso'ota'iga lagolago fa'ai'uga, tuaoi fa'afanua, fua ma fa'ai'uga, ma le aoina ma le puleaina o fa'amaumauga.

Ae ui i lea, e le o le UNESCO poʻo le TNC e faʻatalanoaina fesili na faia e MSP. Ina ia maua le tele mai le MSP, e tatau ona i ai a tatou sini manino ma faʻamalosia. O nei mea e aofia ai le faʻasaoina o mea masani mo tupulaga o le lumanaʻi; fa'aalia faiga fa'anatura; tapenapenaga mo manaoga o ituaiga pe a suia o latou siosiomaga ona o le vevela o le lalolagi; fa'aalia o fa'aoga a tagata e fa'aauai ai paaga i se faiga manino e galulue ai o tausimea o le sami; fa'ailoaina fa'aputuga o a'afiaga mai le tele o fa'aoga; ma le mauaina o punaoa tau tupe e faatino ai fuafuaga. E pei lava o ia taumafaiga uma, e le faapea ua e iai le tulafono e te lē manaʻomia ai ni leoleo. E mautinoa lava, o le a aliaʻe feeseeseaʻiga i le aluga o taimi.

Mafaufauga pulu siliva

O le taliaina o le MSP e sili atu nai lo o se mea faigaluega faʻaaliga aoga o le taliaina lea o se placebo e fai ma sui o le soifua maloloina o faʻalapotopotoga faʻanatura o le sami - e suitulaga i gaioiga moni, faʻamoemoe, ma taulaʻi i le puipuia o punaoa e le mafai ona tautala mo i latou lava. O le fa'anatinati e fa'asili atu le malosi o le MSP o lo'o fa'atusalia ai le ituaiga o manatu pulu siliva e ono fa'atupu ai le fa'aitiitia atili o le soifua maloloina o le sami. O le tulaga lamatia tatou te feagai o se tupe teufaafaigaluega taugata e na o le totogi pe afai tatou te naunau e teu faʻafaigaluega sili atu i gaioiga moni.

O fuafuaga fa'avanoa o le gataifale e le mafai ona taofia le fa'alavelave Deepwater Horizon, e le puipuia ma toe fa'afo'isia le Fagaloa o Mekisikō a'oa'oga olaola i luma. O le Failautusi a le Navy Ray Mabus ua tofia e faamaopoopoina le toe faaleleia ma le toe faaleleia o le vanu. I se faʻasalalauga lata mai i le New Orleans Times Picayune, na ia tusia ai: "O le mea e manino o tagata o le Gulf Coast ua vaʻaia le tele o fuafuaga nai lo le mea latou te mafaufau i ai - aemaise lava talu mai Katrina ma Rita. Matou te le manaʻomia le toe faʻafouina o le uili pe amata le fuafuaga mai le amataga. Nai lo lena, faʻatasi, e tatau ona tatou fatuina se faʻavae e faʻamautinoa ai le toe faʻaleleia o le vanu e faʻavae i tausaga o suʻesuʻega ma le poto masani. O fuafuaga e le o se amataga; o le laasaga lea a o lei amataina le amataga. E tatau ona tatou mautinoa o le faʻatinoina o le faʻatonuga a le peresetene e faʻaaogaina ai le MSP e faʻavae ma iloa ai matafaioi a le lala sooupu ma faʻatonuga faaletulafono, ma auala e tuʻufaʻatasia ai polokalame, faʻaitiitia feteʻenaʻiga, ma faʻavaeina se fuafuaga malosi a le atunuʻu mo le puipuiga o le sami.

Na'o ia lava, o le a le fa'asaoina e le MSP se i'a, tafola, po'o le dolphin. O le luʻitau o loʻo taoto i faʻamuamua o loʻo iai i le faagasologa: O le faʻaauau moni e tatau ona avea ma tioata e vaʻaia ai isi gaioiga uma, ae le naʻo se leo tuulafoaiina i luga o se laulau tumutumu lea o loʻo faʻaogaina e tagata faʻaoga mo avanoa.

Alu i Luma

O le aso na sosoo ai ma le palota 2010, na tuʻuina atu ai e le sui o le Komiti o Punaoa Faalenatura o le Maota, Doc Hastings o Uosigitone, se faʻasalalauga faʻasalalau e faʻamatala ai le lautele o mea e ave i ai le faamuamua mo le ulufale mai o le tele o Republican. “O la matou sini o le taofia lea o le pulega e tali atu ma maua ni tali manaʻomia i le tele o mataupu e aofia ai le . . . ua fuafua e loka le tele o vaega o o tatou sami e ala i se faiga le talafeagai o sone.” E pei ona tusia e David Helvarg o le Blue Frontier i Grist, "I le 112th Congress, faʻamoemoe e vaʻaia le Fono a le Ocean Council fou a Peresitene Obama o loʻo osofaʻia o se isi pulega faʻaleagaina a le malo." E le gata i le i ai i le vaaiga a le taitai komiti o lo o sau, e tatau ona tatou faʻamaoni i le faʻatupeina o le faʻaleleia atili o le puipuiga o le sami i le Konekeresi fou. E le tau faia e se tasi se numera e iloa ai o polokalame fou e le mafai ona faʻatupeina e ala i tupe faʻaalu fou.

O lea la, ina ia maua so'o se avanoa, e tatau ona tatou fa'amatala manino pe fa'afefea ona feso'ota'i le MSP ma le fa'aleleia atili o pulega o le sami i le tele o galuega, ma le fa'aliliuina o le tamaoaiga. E tatau fo'i ona fa'amanino pe fa'apefea ona fa'aitiitia le fa'aitiitiga o le tatou tala fa'atatau o tupe. E mafai ona maua lea tulaga e ala i le tu'ufa'atasia o ofisa fa'atatau ma fa'amanino so'o se fa'aletonu. Ae paga lea, e foliga mai e le mafai e sui fou filifilia, o loʻo sailia ni tapulaʻa o galuega a le malo, o le a vaʻaia soʻo se manuia i le faʻaleleia atili o pulega o le sami.

E mafai ona tatou vaʻavaʻai i faʻataʻitaʻiga a se isi malo mo se taʻitaʻiga talafeagai. I totonu o Peretania, o taumafaiga a le Crown Estate e faʻamaeʻaina se MSP atoa i le Atu Peretania, faʻatasi ma le UK renewable policy policy, ua faʻamaonia ai nofoaga patino aʻo puipuia avanoa fagota ma faʻafiafiaga o iai. O lea la, ua maua ai le faitau afe o galuega i taulaga laiti i Uelese, Aialani, ma Sikotilani. Ina ua ave e le Conservatives le malosiaga mai le Leipa Party i lenei tausaga, o le manaʻoga e faʻaauau pea le faʻalauteleina o taumafaiga a le MSP ma le faʻalauiloaina o malosiaga faʻafouina e leʻi faʻaititia i le faʻamuamua.

O le ausiaina o pulega tu'ufa'atasi o a tatou puna'oa o le sami e mana'omia ai le iloiloina o ona lavelave uma o manu, la'au, ma isi punaoa o lo'o i luga ma lalo ifo o le fogafale, i totonu o le vai, lona feso'ota'iga ma le gataifale, ma le ea i luga. Afai e tatau ona tatou faia le tele o le MSP o se meafaigaluega, e i ai fesili e tatau ona tatou taliina i le faagasologa.

Muamua lava, e tatau ona tatou nofo sauni e puipui le tamaoaiga o le sami lea e faalagolago i ai le tele o lo tatou tamaoaiga ma agafesootai. E mafai faapefea e le "fuafuaga mafaufauina" ona faaitiitia feeseeseaiga i le va o manatees ma vaa; sone mate ma ola i'a; fagota oona ma meaola o le gataifale; fuga algal ma moega faisua; eleele o vaa ma aau amu; sonar mamao ma tafola na sosola ese; po o le suau'u ma pelikani?

E tatau ona tatou iloa faiga fa'apolokiki ma tupe e fa'aoga e fa'amautinoa ai o lo'o fa'afou fa'afanua MSP, pe a maua fa'amaumauga fou pe suia tulaga. E tatau ona tatou galulue atili ina ia mautinoa o loʻo tatou faʻaauau pea le taulaʻi atu o malo, NGO, ma le au faʻatupeina i le faʻatinoina ma le faʻamalosia o tulafono ma tulafono faatonutonu ua uma ona i ai i luga o tusi faʻapea foʻi ma soʻo se fuafuaga faʻasoa poʻo sone e aliaʻe mai se faʻagasologa MSP, i. fa'amautinoa e sili atu le malosi nai lo le fa'asoaina o fanua.

Afai o fa'aoga fa'afanua e mana'omia ona suia pe toe fa'asoa, e tatau ona tatou nofo sauni e tetee atu i moliaga o le ave'ese. E fa'apea fo'i, e tatau i le fa'atonuga fa'aletulafono ona fa'atulaga inisiua, filifili o le puipuiga, ma ta'iala fa'aletupe toe fa'aleagaina i totonu o le MSP e fo'ia ai fa'afitauli o mea fa'aleagaina ae e le aofia ai tupe a le au totogi lafoga mo le toe totogiina. E le gata i lea, o faiga a le MSP e tatau ona fesoasoani e iloa ai auala e faapaleni ai le puleaina o tulaga lamatia ma le puipuiga o le siʻosiʻomaga mo gaioiga e iai se faʻalavelave faʻafuaseʻi o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le siosiomaga, aemaise lava pe a laʻititi le avanoa o le faʻalavelave, ae o le lautele ma le fua o le afaina e tele, e pei o le tulaga o le Deepwater Horizon aafiaga i le faitau afe o galuega, 50,000 maila faatafafa o le sami ma matafaga, miliona o kupita futu vai o le sami, selau o ituaiga, ma le 30-faaopoopo tausaga, ae le taʻua le leiloa o le puna'oa malosi.

I totonu o le auivi o le faʻatalanoaina o nei faʻafitauli o loʻo taoto ai le gafatia e faʻaogaina ai le MSP o se meafaigaluega. E mafai ona fesoasoani i le puipuia o galuega o lo o i ai nei ma lagolagoina le fausiaina o galuega fou i totonu o le gataifale o tatou setete, e pei ona siitia ai le soifua maloloina o na punaoa o le sami o loʻo faʻalagolago i ai lo tatou atunuu. Faatasi ai ma le vaʻai, galulue faʻatasi, ma le faʻaalia o ona tapulaʻa, e mafai ona tatou faʻaogaina lenei meafaigaluega e ausia ai mea tatou te manaʻomia moni: pulega faʻatasi o le sami i totonu o lala sooupu, malo, ma paaga a ituaiga uma.