By Phoebe Turner
Peresetene, George Washington University Sustainable Oceans Alliance; Intern, The Ocean Foundation

E ui lava i le mea moni na ou ola ae i le setete o Idaho, o le vai sa avea pea ma se vaega tele o loʻu olaga. Sa ou ola ae i le aau faatauva ma sa faaaluina e lo’u aiga le anoanoai o vaiaso o le taumafanafana i lo matou fale i luga o le vaituloto, na o ni nai itula i matu o Boise. O iina, matou te ala ai i le oso aʻe o le la ma faaseʻe vai i luga o le vai tioata o le taeao. Matou te o atu i paipa pe a matele le vai, ma taumafai ai le uso o le matou tama e tu'itu'i i matou i fafo o le faagaau - e matua mata'utia lava. Matou te aveina vaa e oso i luga o le papa, ma ta'alo solo i vaega papa o le vaituloto alpine. Matou te o e alovaa i lalo o le Vaitafe o Salmon, pe na o le malolo i luga o le uafu, ma se tusi, ao taʻalo maile i le vai.

IMG_3054.png
E le tau faapea atu, ou te fiafia lava i le vai.

O lo'u naunau e puipuia le vasa na amata mai i se talitonuga maumaututu e le tatau ona taofia o orca i le faatagataotauaina. Sa ou matamata Iʻauli lo'u tausaga sinia i le Aoga Maualuga, ma ina ua uma lena sa ou fai ma vaisu i le aoaoina o mea uma ou te mafaia e uiga i le mataupu, ma su'esu'e atili i tusitusiga, tusi, po o tusiga sikola. I lo'u tausaga fou i le kolisi, sa ou tusia ai se pepa su'esu'e i le atamai ma le va fealoai o tafola fasia ma aafiaga leaga o le ave faatagataotauaina. Sa ou talanoa i ai i soo se tasi e faalogo mai. Ma sa faalogo moni lava nisi tagata! A o salalau atu loʻu talaaga o se teine ​​orca i totonu o le lotoa, sa lagona e saʻu uo e tatau ona fesootai aʻu i le Georgetown Sustainable Oceans Summit e ala i imeli e fai mai, "Ei, ou te le iloa pe o lou fiafia i orcas ua oʻo atu i le nofo pologa, ae na ou aʻoaʻoina. e uiga i lenei fonotaga i ni nai vaiaso, ma ou te manatu o le mea tonu lava lea i luga o lau auala.” Sa faapena.

Na ou iloa o le vasa sa i ai i se faʻalavelave, ae na tatalaina e le Summit loʻu mafaufau i le loloto ma le lavelave o mataupu o loʻo siomia ai le soifua maloloina o le sami. Na ou iloa o mea uma na faigata, ma tuua ai aʻu ma nonoa teteʻe i loʻu manava. E foliga mai e le mafai ona alofia le filogia o palasitika. Soo se mea lava ou te liliu i ai ou te iloa atu ai se fagu palasitika vai, se taga palasitika, palasitika, palasitika, palasitika. O na lava palasitika e maua lo latou ala i lo tatou vasa. A'o latou fa'aleagaina i taimi uma i le sami, latou te mitiia mea leaga leaga. E fa'aseseina e i'a ia tama'i palasitisi o ni mea'ai, ma fa'aauau pea ona fa'aoso atu mea leaga i luga o le filifili meaai. Ia, pe a ou mafaufau i le aau i le sami, pau lava le mea e mafai ona ou mafaufau i ai o le tafola fasioti tagata lea na tafe i luga o le Pacific Northwest Coast. O lona tino ua manatu o se otaota oona ona o le maualuga o mea leaga. E foliga mai e le maalofia. E matua taufaafefe. O le a le mea na musuia ai aʻu e amata laʻu lava mataupu o le Sustainable Oceans Alliance i The George Washington University (GW SOA).

IMG_0985.png

A o ou i ai i le fale i lenei taumafanafana talu ai, e ese mai i le leoleoina o le ola ma le faiaoga o le au aau liki o le taumafanafana, sa ou galue ma le le faavaivai i le mauaina o laʻu lava mataupu GW SOA mai le eleele. O le vasa i lo'u mafaufau i taimi uma, e masani lava, ma e moni i foliga o Phoebe, sa ou talanoa ai e le aunoa. Sa ou mauaina se sua i le kalapu a le atunuu, ae fesili mai se ulugalii o matua o a'u uo po o le a le mea ua ou faia i nei aso. Ina ua uma ona ou taʻu atu ia i latou e uiga i le amataina o le GW SOA, na fai mai se tasi oi latou, "Osa? Aisea ua [fa'ato'a tapeina] e te popole i lena mea?! E sau oe mai Idaho!” I le faateia i lana tali, sa ou fai atu “Malie mai, ou te popole i le tele o mea.” Na iu lava ina latou talie, pe fai mai “Ia, ou te le popole i se mea!” ma le “O le faafitauli lena o lau tupulaga.” I le taimi nei, atonu na tele naua a latou cocktails, ae na ou iloa ai le taua tele mo tagata o loʻo nonofo i setete o loʻo nonofo i fanua le nofouta i mea o loʻo tupu, ma e ui lava e leai se vasa i tuafale, tatou te le tuusao. e nafa ma se vaega o faʻafitauli, pe o kasa greenhouse tatou te faʻaosoina, o meaʻai tatou te 'ai poʻo otaota tatou te gaosia. Na manino foi, o le taimi nei, sili atu nai lo se isi lava taimi, e matua taua tele mo le meleniuma le aʻoaʻoina ma faʻamalosia e fai ni gaioiga mo le sami. Atonu tatou te lei faatupuina ni faafitauli e aafia ai lo tatou vasa ae o le a tatou sailia le fofo.

IMG_3309.png

Ole tausaga nei ole Sustainable Ocean Summit ua fa'agasolo Aperila 2nd, iinei i Washington, DC. O le matou fa'amoemoe o le fa'ailoa atu lea i le to'atele o tupulaga talavou i mea o lo'o tutupu i le vasa. Matou te mananaʻo e faʻamaonia faʻafitauli, ae sili atu le taua, ofoina atu fofo. Ou te faʻamoemoe e faʻamalosia tupulaga talavou i le faʻaaogaina o lenei faʻamoemoe. Pe o le 'ai itiiti ifo i le sami, fa'atele lau uila, po'o le filifilia o se ala faigaluega.

O loʻu faʻamoemoe mo le GW mataupu o le SOA o le manuia o se faʻalapotopotoga faʻapitoa ma faʻaaloalogia tamaiti aʻoga i le taimi ou te faʻauʻu ai, ina ia mafai ona faʻaauau pea ona tuʻuina atu nei fonotaga taua mo tausaga a sau. O lenei tausaga, e tele a’u fa’amoemoega, o se tasi o ia mea o le fa’atuina lea o se polokalame Alternative Break mo le fa’amamaina o le sami ma matafaga e ala i le Alternative Break Program i le GW. Ou te faʻamoemoe foi e mafai e le matou faʻalapotopotoga a tamaiti aʻoga ona maua le malosi e manaʻomia e faʻavae ai nisi vasega e faʻatatau i mataupu o le sami. I le taimi nei e tasi lava, Oceanography, ma e le lava.

Afai e te mana'o e lagolagoina le Sustainable Oceans Summit 2016, o lo'o mana'omia pea ni kamupani lagolago ma foa'i. Mo fesili fa'apa'aga, fa'amolemole imeli i au. Mo foa'i, ua lava le agalelei o le Ocean Foundation e fa'atautaia se tupe mo i matou. E mafai ona e foa'i atu i lena tupe iinei.