E mafai ona avea fagafa'ato'aga gafataulimaina ma ki i le fafagaina o lo tatou faitau aofa'i. I le taimi nei, e 42% o i'a tatou te taumafaina o lo'o fa'ato'aga, peita'i e le'i iai ni tulafono fa'atonu e fa'atatau i le "lelei" fa'ato'aga. 

E telē le sao o le fa'afaifa'ato'aga i a tatou sapalai o mea'ai, o lea e tatau ai ona fa'atino i se auala e gafataulimaina. Aemaise lava, O le OF o loʻo vaʻavaʻai i le tele o tekinolosi tapuni, e aofia ai tane toe faʻasalalau, ala taʻavale, faiga faʻafefe, ma vaituloto i uta. O lo'o fa'aogaina nei faiga mo le tele o ituaiga o i'a, figota, ma la'au vai. E ui lava ua iloa lelei le aoga (soifua maloloina ma isi) o faiga fa'ato'aga tapuni, matou te lagolagoina fo'i taumafaiga e aloese mai faaletonu o le si'osi'omaga ma le saogalemu o mea'ai o le fa'ato'aga fa'ato'aga. Matou te faʻamoemoe e galulue agai i taumafaiga faʻavaomalo faʻapea foʻi ma totonu o le atunuʻu e mafai ona aʻafia ai suiga lelei.

Ua tu'ufa'atasia e le Ocean Foundation ia fa'amatalaga mai fafo i se fa'amatalaga fa'amatalaga e tu'uina atu ai nisi fa'amatalaga e uiga i Fa'ato'aga Sustainable mo tagata uma. 

Lisi o Mataupu

1. Fa'atomuaga i Fa'ato'aga
2. Ole Fa'avae ole Fa'ato'aga
3. Filogia ma Fa'amata'u i le Siosiomaga
4. Atina'e o lo'o iai nei ma faiga fou i Fa'ato'aga
5. Fa'ato'aga ma le Eseesega, Tulaga tutusa, Fa'aofia ma le Fa'amasinoga
6. Tulafono Fa'atonu ma Tulafono e Fa'atatau i Fa'ato'aga
7. Punaoa Faaopoopo & Pepa Pa'epa'e Na saunia e le Ocean Foundation


1. faʻatomuaga

Fa'ato'aga o le fa'ato'aga fa'atonutonu po'o le fa'ato'aga o i'a, figota, ma la'au vai. O le fa'amoemoe o le fa'atupuina lea o se puna o mea'ai e maua mai i vai ma oloa fa'apisinisi i se auala e fa'ateleina ai le avanoa a'o fa'aitiitia ai le fa'aleagaina o le si'osi'omaga ma puipuia ai meaola eseese o le vai. E tele ituaiga fagafa'a'ai eseese e tofu ma tulaga eseese o le fa'aauauina.

O le si'itia o le faitau aofa'i o le lalolagi ma tupe maua o le a fa'aauau pea ona fa'ateleina le mana'oga mo i'a. Ma o le maualuga o le i'a o le vao e matua mafolafola, o fa'aopoopoga uma o le gaosiga o i'a ma i'a na maua mai i fa'atoaga. A'o feagai le fa'atoaga ma lu'itau e pei ole utu o le sami ma le fa'aleagaina o le tele o tama ta'a'alo ile alamanuia o lo'o galulue malosi e foia ona lu'itau. 

Fa'ato'aga—Fa alaala

E fa auala tetele i le fa'ato'aga o lo'o va'aia i aso nei: pa e lata ane i le matafaga, pa fa'ata'ita'i i fafo, faiga fa'avae "tapuni" i fanua, ma faiga fa'atatala "anamua".

1. Peni Tatala lata ane i le matafaga.

O faiga fa'afaifa'ato'aga lata ane i le matafaga e masani ona fa'aaogaina e fa'afai ai figota, samani ma isi i'a fa'ato'aga ma, se'i vagana fa'afaifa'ato'aga figota, e masani lava ona va'aia o se fa'ato'aga fa'atauva'a ma sili ona leaga le si'osi'omaga. O le mamanu faʻavae "tatala i le siosiomaga faʻanatura" o nei faiga e matua faigata ai ona foia faʻafitauli o otaota otaota, fegalegaleai ma manu feʻai, faʻafeiloaʻi o meaola e le o ni atunuu / eseʻese, faʻaoga tele (meaʻai, vailaʻau), faʻaleagaina nofoaga, ma faʻamaʻi. fesiitaiga. E le gata i lea, e le mafai e ogasami o le gataifale ona fa'atumauina le faiga o lo'o iai i lalo o le matafaga pe a mae'a fa'ama'i fa'aletonu i totonu o pa. [Fa'aaliga: Afai tatou te totoina mollusks i tafatafa o le matafaga, pe fa'atapula'a fa'alatalata pa latalata i le matafaga ma taula'i i le fa'atupuina o herbivores, o lo'o i ai se fa'aleleia atili o le fa'atumauina o faiga fa'afa'ato'a. I la matou vaai e aoga le suʻesuʻeina o nei faʻatapulaʻa filifiliga.]

2. Peni tatala i fafo.

O faiga fou fa'ata'ita'i fa'ato'aga fa'ato'aga i fafo ua na'o le ave'esea o nei lava a'afiaga leaga mai le va'aiga ma fa'aopoopo ai ma isi a'afiaga i le si'osi'omaga, e aofia ai le lapo'a atu o le kaponi e pulea ai nofoaga i fafo. 

3. Faiga Fa'avae "Tapuni" Fa'avae.

O faiga fa'avae “tapuni” e fa'atatau i fanua, e masani ona ta'ua o faiga fa'a-fa'a'ai'ai (RAS), o lo'o fa'aauau pea ona fa'ailoa mai e avea o se vaifofo gafataulimaina mo se taimi umi mo le fa'atoaga, e le gata i atunu'u atia'e ma atina'e. O faiga tapuni laiti, taugofie o lo'o fa'ata'ita'iina e fa'aoga i atunu'u tau atia'e a'o lapopo'a, sili atu ona fa'atauva'a, ma taugata o lo'o faia i totonu o atunu'u atina'e. O nei faiga e pulea e le tagata lava ia ma e masani ona faʻatagaina auala faʻapitoa polyculture i le faʻaleleia o manu ma fualaʻau faʻatasi. E fa'apitoa ona fa'atumauina pe a fa'aola e le malosi fa'afouina, latou te fa'amautinoa toeitiiti atoa le 100% o le toe fa'aleleia o latou vai, ma o lo'o taula'i i le fa'atupuina o mea'ai ma herbivores.

4. “Ananamua” Faiga Tatala.

E le fou le faiga o i’a; ua faia mo le tele o seneturi i le tele o aganuu. Sa fafagaina e tagata Saina anamua ni fei o anufe ma nimphs i kapo na tausia i vaituloto i faatoaga anufe silika, na fai e tagata Aikupito le tilapia o se vaega o la latou tekinolosi faauiuina, ma sa mafai e tagata Hawaii ona fai faatoaga le tele o ituaiga e pei o le susu, anae, ula, ma paa (Costa). -Pierce, 1987). Ua maua foi e tagata suʻesuʻe suʻesuʻega faʻamaoniga mo faʻamaʻi i le sosaiete a Mayan ma i tu ma aga a nisi o nuʻu o Amerika i Matu. (www.enaca.org).

Mataupu tau siosiomaga

E pei ona ta'ua i luga e tele ituaiga o Fa'atoaga Fa'ato'aga e tofu lava ma a latou tulaga fa'alesiosiomaga e ese'ese mai le gafataulimaina i le tele o fa'afitauli. Fa'ato'aga i fafo (e masani ona ta'ua o le vasa matala po'o le fa'ato'aga vai) o lo'o va'aia o se puna fou o le fa'atupulaia o le tamaoaiga, ae e le amana'ia le fa'asologa o le si'osi'omaga ma mataupu tau amio a nai kamupani o lo'o pulea le tele o punaoa e ala i le tu'ufa'atasi. Fa'ato'aga i le gataifale e ono ta'ita'i atu ai i le sosolo o fa'ama'i, fa'atupu faiga fa'atauva'a fafaga i'a, fa'atupu le lafoa'i o mea e lamatia ai le ola, lavelave ai meaola, ma ta'ita'ia ai i'a. O le sola ese o i'a o le taimi lea e sao ai i'a fa'ato'aga i totonu o le si'osi'omaga, e a'afia ai le faitau aofa'i o i'a vao ma le si'osi'omaga atoa. I tala faasolopito e le o se fesili o if sola ese, ae a o le a tutupu. O se su'esu'ega talu ai nei na maua ai e 92% o i'a uma e sao mai i fa'ato'aga i'a (Føre & Thorvaldsen, 2021). O fa'ato'aga i fafo o lo'o fa'atauva'a ma e le'o gafatia tau tupe e pei ona iai i le taimi nei.

O lo'o iai fo'i fa'afitauli i otaota ma otaota o lo'o lafoa'i ile gataifale. I se tasi o fa'ata'ita'iga na maua ai nofoaga lata ane i le matafaga e fa'amatu'u atu ai le 66 miliona kalone vai otaota - e aofia ai ma le fiaselau pauna o nitrates - i totonu o gataifale i aso uma.

Aisea e tatau ai ona fa'amalosia le Fa'ato'aga?

E faitau miliona tagata i le lalolagi atoa e faalagolago i iʻa mo a latou meaʻai ma mea e ola ai. E tusa ma le tasi vaetolu o i'a o le lalolagi o lo'o fagogota ma le le gafatia, ae o le lua vaetolu o i'a o le sami o lo'o fagogota lelei i le taimi nei. E telē le sao o le fa'afaifa'ato'aga i a tatou sapalai o mea'ai, o lea e tatau ai ona fa'atino i se auala e gafataulimaina. Aemaise lava, o loʻo vaʻavaʻai le TOF i tekinolosi faʻapipiʻi tapuni, e aofia ai tane toe faʻataʻamilomilo, ala taʻavale, ala faʻafefe, ma vaituloto i uta. O lo'o fa'aogaina nei faiga mo le tele o ituaiga o i'a, figota, ma la'au vai. E ui ina iloa lelei le aoga (soifua maloloina ma isi) o faiga fa'afaifa'ato'aga tapuni, matou te lagolagoina fo'i taumafaiga e 'alofia fa'aletonu o le si'osi'omaga ma le saogalemu o mea'ai o fa'ato'aga fa'ato'aga. Matou te faʻamoemoe e galulue agai i fafo faʻapea foʻi ma taumafaiga faʻalotoifale e mafai ona aʻafia ai suiga lelei.

E ui lava i lu'itau o Fa'afaifa'ato'aga, o lo'o lagolagoina e le Ocean Foundation le fa'aauauina pea o le atina'eina o kamupani fa'ato'aga - fa'atasi ai ma isi kamupani e fa'atatau i le soifua maloloina o le sami - ona o le a va'aia e le lalolagi le fa'atupula'ia o mana'oga mo i'a. I se tasi fa'ata'ita'iga, o lo'o galulue le Ocean Foundation ma Rockefeller e talanoa ma kamupani fa'ato'aga e uiga i a latou taumafaiga e fo'ia ai utu o le sami, fa'aleagaina, ma le fa'aauauina o fafaga i'a.

O lo'o galulue fa'atasi foi le Ocean Foundation ma paaga i le Inisitituti Tulafono Siosiomaga (ELI) ma le Harvard Law School's Emmett Environmental Law and Policy Clinic e fa'amanino ma fa'aleleia atili le fa'afoega o fa'afaifa'ato'aga i ogasami feterale a Amerika.

Su'e nei punaoa i lalo ma luga 'upega tafaʻilagi a ELI:


2. Fa'avae o Fa'ato'aga

Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi. (2022). Faigafaiva ma Fa'ato'aga. Malo Aufaatasi. https://www.fao.org/fishery/en/aquaculture

O le fa'ato'aga o se gaioioiga ua afe tausaga le matua lea e maua ai i aso nei le silia ma le afa o i'a uma o lo'o taumafaina i le lalolagi. Peita'i, o le fa'ato'aga ua mafua ai suiga le mana'omia o le si'osi'omaga e aofia ai: fete'ena'iga fa'aagafesootai i le va o tagata fa'aoga eleele ma puna'oa vai, fa'aleagaina o auaunaga taua o le fa'anatura, fa'aleagaina o nofoaga, fa'aogaina o vaila'au fa'aleagaina ma vaila'au fa'ato'aga, gaosiga le gafataulimaina o falaoamata ma suau'u i'a, ma agafesootai ma agafesootai. aafiaga fa'ale-aganu'u i tagata faigaluega fa'ato'aga ma nu'u. O lenei va'aiga lautele o Fa'ato'aga mo tagata lautele ma tagata popoto e aofia ai le fa'auigaina o fa'atoaga, su'esu'ega filifilia, pepa o fa'amatalaga, fa'ailo o fa'atinoga, iloiloga fa'aitulagi, ma se tulafono o le amio mo faigafaiva.

Jones, R., Dewey, B., ma Seaver, B. (2022, Ianuari 28). Fa'ato'aga: Aisea e Mana'omia ai e le Lalolagi se Galu Fou o Mea'ai. Fonotaga Tamaoaiga a le Lalolagi. 

https://www.weforum.org/agenda/2022/01/aquaculture-agriculture-food-systems/

O faifa'ato'aga vai e mafai ona avea ma tagata mata'ituina le suia o fa'anatura. Fa'ato'aga i le gataifale e maua ai le tele o fa'amanuiaga mai le fesoasoani i le lalolagi e fa'a'ese'ese ana faiga fa'amamafa o mea'ai, i taumafaiga fa'aitiitia le tau e pei o le su'eina o le kaponi ma sao i fale gaosi oloa e maua ai oloa fa'alelei. O faifa'ato'aga fa'ato'aga o lo'o i ai i se tulaga fa'apitoa e fai ma mata'ituina fa'anatura ma lipoti i suiga o le si'osi'omaga. Ua fa'ailoa e tusitala, e le mafai ona sao le fa'afa'ato'aga i fa'afitauli ma le fa'aleagaina, peita'i o le taimi lava e fai ai suiga i faiga, o le fa'ato'aga o se pisinisi taua tele mo le atina'e gafataulimaina mo se taimi umi.

Alice R Jones, Heidi K Alleway, Dominic McAfee, Patrick Reis-Santos, Seth J Theuerkauf, Robert C Jones, Climate-Friendly Seafood: The Potential for Emissions Reduction and Carbon Capture in Marine Aquaculture, BioScience, Volume 72, Issue 2, February 2022, Itulau 123–143, https://doi.org/10.1093/biosci/biab126

Fa'ato'aga e maua mai ai le 52% o meaola vai e fa'aaogaina i fa'ato'aga e maua ai le 37.5% o lenei gaosiga ma le 97% o le seleselega o le limu a le lalolagi. Peita'i, o le fa'atumauina o le fa'aitiitia o le kasa oona (GHG) o le a fa'alagolago i faiga fa'avae e mafaufau loloto i ai a'o fa'aauau pea le fa'atupuina o le sami. E ala i le fa'afeso'ota'iina o le tu'uina atu o mea tau fa'ato'aga i avanoa e fa'aitiitia ai le GHG, ua finau ai le au tusitala e mafai e le fa'ato'aga fa'ato'aga ona fa'agasolo faiga fa'alelei i le tau e maua ai taunu'uga gafataulimaina o le si'osi'omaga, agafesootai, ma le tamaoaiga mo se taimi umi.

FAO. 2021. Mea'ai a le Lalolagi ma Fa'ato'aga - Fa'amaumauga Tausaga 2021. Roma. https://doi.org/10.4060/cb4477en

O tausaga ta'itasi e gaosia ai e le Fa'alapotopotoga o Mea'ai ma Fa'ato'aga se tusi fa'afuainumera tausaga fa'atasi ai ma fa'amatalaga e uiga i mea'ai ma fa'ato'aga i le lalolagi atoa ma fa'amatalaga taua tau tamaoaiga. O le lipoti e aofia ai le tele o vaega o loʻo faʻatalanoaina faʻamatalaga i faigafaiva ma faʻatoaga, vaomatua, tau o oloa faavaomalo, ma vai. E ui e le'o fa'atatauina lenei alagaoa e pei o isi fa'apogai o lo'o fa'ailoa mai i inei, ae e le mafai ona fa'agaloina lona sao i le mata'ituina o le atina'eina o le tamaoaiga o le fa'ato'aga.

FAO. 2019. Galuega a le FAO i suiga o le tau – Faigafaiva & fa'afa'ato'aga. Roma. https://www.fao.org/3/ca7166en/ca7166en.pdf

Na fa'aalia e le Fa'alapotopotoga o Mea'ai ma Fa'ato'aga se lipoti fa'apitoa e fetaui lelei ma le Lipoti Fa'apitoa i le Vasa ma le Cryosphere 2019. Latou te finau e faapea o le suiga o le tau o le a taitai atu ai i suiga tetele i le maua ma fefaʻatauaʻiga o iʻa ma oloa o le gataifale e ono taua tele geopolitical ma le tamaoaiga taunuuga. O le a sili ona faigata i atunuu o loʻo faʻalagolago i le sami ma meaʻai o le sami o se puna o porotini (tagata faʻalagolago i faigafaiva).

Bindoff, NL, WWL Cheung, JG Kairo, J. Arístegui, VA Guinder, R. Hallberg, N. Hilmi, N. Jiao, MS Karim, L. Levin, S. O'Donoghue, SR Purca Cuicapusa, B. Rinkevich, T. Suga, A. Tagliabue, and P. Williamson, 2019: Changing Ocean, Marine Ecosystems, and Dependent Communities. I: Lipoti Faapitoa a le IPCC i le Vasa ma le Cryosphere i se Suiga o le Tau [H.-O. Pörtner, DC Roberts, V. Masson-Delmotte, P. Zhai, M. Tignor, E. Poloczanska, K. Mintenbeck, A. Alegría, M. Nicolai, A. Okem, J. Petzold, B. Rama, NM Weyer ( eds.)]. I lomitusi. https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/sites/3/2019/11/09_SROCC_Ch05_FINAL.pdf

Ona o suiga o le tau, o le a le mafai ona fa'atinoina galuega mo se taimi umi e aunoa ma le fa'aaogaina o faiga e sili atu ona gafataulimaina. O le Lipoti Faapitoa a le 2019 i luga o le Vasa ma le Cryosphere o loʻo taʻua ai o le vaega o faigafaiva ma faʻafaifaʻatoʻaga e matua lamatia lava i avetaavale o le tau. Aemaise lava, o le mataupu e lima o le lipoti o loʻo finauina mo le faʻateleina o tupe faʻafaigaluega i faʻamaʻi ma faʻamamafa ai le tele o vaega o suʻesuʻega e manaʻomia e faʻamalosia ai le faʻaauau pea. I se faapuupuuga, e le mafai lava ona le amanaiaina le mana'omia mo faiga fa'afa'ato'aga gafataulimaina.

Heidi K Alleway, Chris L Gillies, Melanie J Bishop, Rebecca R Gentry, Seth J Theuerkauf, Robert Jones, The Ecosystem Services of Marine Aquaculture: Valuing Benefits to People and Nature, BioScience, Volume 69, Issue 1, January 2019, Pages 59 –68, https://doi.org/10.1093/biosci/biy137

A'o fa'aauau pea le fa'atupulaia o le faitau aofa'i o le lalolagi, o le a fa'atauaina le Fa'ato'aga Fa'ato'aga mo le sapalai o i'a i le lumana'i. Peita'i, o lu'itau e feso'ota'i ma itu le lelei o fa'ato'aga e mafai ona fa'alavelaveina le fa'ateleina o le gaosiga. O fa'aletonu o le si'osi'omaga o le a na'o le fa'aitiitia e ala i le fa'ateleina o le fa'alauiloaina, malamalama, ma le fa'amaumauga o le auaunaga fa'anatura e fa'ato'aga e ala i faiga fa'avae fou, fa'atupega, ma polokalame fa'amaonia e ono fa'aosofia ai le tu'uina atu o fa'amanuiaga. O le mea lea, e tatau ona va'ai le fa'a'ai'ai e le o tu'uese'ese mai le si'osi'omaga ae o se vaega taua o le fa'anatura, pe afai e fa'atino faiga fa'atonutonu lelei.

National Oceanic and Atmospheric Administration (2017). NOAA Aquaculture Research – Fa'afanua Tala. Matagaluega o Pisinisi. https://noaa.maps.arcgis.com/apps/Shortlist/index.html?appid=7b4af1ef0efb425ba35d6f2c8595600f

Na fausia e le National Oceanic and Atmospheric Administration se faafanua o tala fegalegaleai e fa'amamafa ai a latou lava poloketi su'esu'e i totonu o le fa'atoaga. O nei poloketi e aofia ai su'esu'ega o le aganu'u o ituaiga ma'oti, su'esu'ega o le ta'amilosaga o le olaga, isi mea'ai, fa'asa'o o le sami, ma fa'amanuiaga ma a'afiaga e ono mafai ona nonofo ai. O le tala fa'afanua o lo'o fa'amanino ai galuega a le NOAA mai le 2011 e o'o i le 2016 ma e sili ona aoga mo tamaiti a'oga, tagata su'esu'e o lo'o fiafia i galuega a le NOAA ua mavae, ma le aofia lautele.

Engle, C., McNevin, A., Racine, P., Boyd, C., Paungkaew, D., Viriyatum, R., Quoc Tinh, H., ma Ngo Minh, H. (2017, Aperila 3). Economics of Sustainable Intensify of Aquaculture: Faamaoniga mai Faatoaga i Vietnam ma Thailand. Journal of the World Aquaculture Society, Vol. 48, Nu. 2, itulau. 227-239. https://doi.org/10.1111/jwas.12423.

O le tuputupu aʻe o faʻatoaga e manaʻomia e maua ai meaʻai mo le faʻateleina o le faitau aofaʻi o le lalolagi. O lenei su'esu'ega na va'ava'ai ai i fa'ato'aga fa'ato'aga e 40 i Taialani ma le 43 i Vietnam e fa'amautu ai pe fa'afefea ona fa'atumauina le tuputupu a'e o fa'ato'aga i ia vaega. Na maua i le su'esu'ega e iai se aoga malosi pe a fa'aogaina e le aufaifa'ato'aga ula puna'oa fa'alenatura ma isi mea fa'aoga i se tulaga lelei ma mafai ai ona fa'aolaola fa'ato'aga i gataifale. O le a mana'omia pea su'esu'ega fa'aopoopo e tu'uina atu ai ta'iala fa'aauau e feso'ota'i ma faiga fa'atonutonu gafataulimaina mo fa'ato'aga.


3. Filogia ma Fa'amata'u i le Siosiomaga

Føre, H. ma Thorvaldsen, T. (2021, Fepuari 15). Su'esu'ega Fa'afuaaga o le Sao'esega o Samoa Atelani ma Rainbow Trout mai Fa'ato'aga I'a Nouei I le 2010 – 2018. Fa'ato'aga, Vol. 532. https://doi.org/10.1016/j.aquaculture.2020.736002

O se su'esu'ega talu ai nei i fa'ato'aga i'a a Nouei na maua ai e 92% o i'a uma e sao mai i fa'ato'aga i'a i luga o le sami, ae itiiti ifo i le 7% e maua mai i nofoaga e fa'atatau i fanua ma le 1% mai felauaiga. O le suʻesuʻega na vaʻavaʻai i le iva tausaga (2019-2018) ma faitau sili atu nai lo le 305 na lipotia mai faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le lata i le 2 miliona iʻa na sosola, o lenei numera e taua tele ona o le suʻesuʻega na faʻatapulaʻa naʻo Salmon ma Rainbow Trout faʻatoʻaga i Nouei. O le tele o nei solaaga na mafua sa'o ona o pu i upega, e ui o isi mea faatekonolosi e pei o masini faaleagaina ma le leaga o le tau na i ai se sao. O lenei su'esu'ega o lo'o fa'amanino ai le fa'afitauli tele o le fa'ato'aga vai ta'ala'a o se faiga e le mafai ona fa'atumauina.

Racine, P., Marley, A., Froehlich, H., Gaines, S., Ladner, I., MacAdam-Somer, I., and Bradley, D. (2021). O se mataupu mo le fa'aaofia o limu suasami i totonu o le pulega o le filogia o mea'ai a Amerika, Faiga Fa'a Sami, Vol. 129, 2021, 104506, https://doi.org/10.1016/j.marpol.2021.104506.

E mafai e le limu ona fa'aitiitia le filogia o le gataifale, taofia le fa'atupuina o le eutrophication (e aofia ai le hypoxia), ma fa'ateleina le fa'atonutonuina o le filogia e ala i le aveeseina o le tele o le nitrogen ma le phosphorus mai le gataifale. Peita'i, e o'o mai i le taimi nei, e le'i fa'aaogaina lava ni limu tele i lea tulaga. A'o fa'aauau pea ona pagatia le lalolagi i a'afiaga o le tafe mai o mea'ai, ua ofoina mai e le limu se vaifofo fa'alelei fa'alesiosiomaga e aoga le fa'afaigaluegaina mo taimi pupuu mo totogi umi.

Flegel, T. ma Alday-Sanz, V. (2007, Iulai) Le Fa'alavelave i Fa'atoaga Uma a Asia: Tulaga i le taimi nei ma Mana'oga i le Lumana'i. Tusitala o Applied Ichthyology. Wiley Online Library. https://doi.org/10.1111/j.1439-0426.1998.tb00654.x

I le ogatotonu o le 2000s, o ula uma e masani ona totoina i Asia na maua i le faʻamaʻi White-spot ma mafua ai le leiloa o le tele o piliona tala. A'o fa'atalanoaina lenei fa'ama'i, o le su'esu'ega lenei o lo'o fa'amamafaina ai le fa'amata'u o fa'ama'i i totonu o pisinisi fa'afa'ato'aga. O le aga'i i luma o le a mana'omia nisi galuega su'esu'e ma atina'e, pe afai e fa'atumauina le pisinisi ula, e aofia ai le: malamalama atili i puipuiga o ula mai fa'ama'i; su'esu'ega fa'aopoopo ile taumafa; ma le fa'aumatiaina o fa'aleagaina o le si'osi'omaga.


Boyd, C., D'Abramo, L., Glencross,B., David C. Huyben, D., Juarez, L., Lockwood, G., McNevin, A., Tacon, A., Teletchea, F., Tomasso Jr, J., Tucker, C., Valenti, W. (2020, Iuni 24). Ausia Fa'ato'aga Sustainable: Va'aiga fa'asolopito ma le taimi nei ma mana'oga ma lu'itau i le lumana'i. Journal of the World Aquaculture Society. Wiley Online Libraryhttps://doi.org/10.1111/jwas.12714

I le lima tausaga talu ai, na faʻaitiitia ai e le Faʻalapotopotoga Faʻasaienisi lona tulagavae kaponi e ala i le faʻasolosolo malie o faiga fou gaosiga ua faʻaitiitia ai le kasa oona, faʻaitiitia le faʻaogaina o le vai fou i le iunite gaosia, faʻaleleia faiga faʻaleleia meaʻai, ma faʻaaogaina faiga faʻatoʻaga fou. O lenei su'esu'ega ua fa'amaonia ai e ui o lo'o fa'aauau pea ona va'aia le fa'aleagaina o le si'osi'omaga, ae o lo'o aga'i atu le tulaga lautele i se pisinisi e sili atu ona gafataulimaina.

Turchini, G., Jesse T. Trushenski, J., ma Glencross, B. (2018, Setema 15). Manatu mo le Lumana'i o Fa'ato'aga Fa'ato'aga: Toe Fa'atulagaina o Va'aiga e Fa'ata'atia ai Fa'afitauli Fa'aonaponei e Fa'atatau i le Fa'aaogāga Fa'aa'oa'o o Punaoa o le Gataifale i Aquafeeds. American Fisheries Society. https://doi.org/10.1002/naaq.10067 https://afspubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/naaq.10067

I le tele o tausaga ua tuana'i, ua matua'i alualu i luma le au su'esu'e i su'esu'ega o mea'ai mo le fagafago ma isi mea'ai. Ae ui i lea, o le faʻalagolago i punaoa o le gataifale o loʻo tumau pea le faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻaitiitia ai le gafataulimaina. E mana'omia se ta'iala mo su'esu'ega atoa-e fa'atatau i mana'oga tau alamanuia ma taula'i i le tu'ufa'atasiga o mea'ai ma mea e fa'atutusa-e mana'omia e una'ia ai le aga'i atu i luma i mea'ai tau fa'afa'agai'a.

Buck, B., Troell, M., Krause, G., Angel, D., Grote, B., ma Chopin, T. (2018, Me 15). Tulaga Fa'ata'ita'i ma Lu'itau mo Fa'ato'aga Fa'ato'aga Tele-Trophic Integrated Offshore (IMTA). Tuaoi i Saienisi o le Gataifale. https://doi.org/10.3389/fmars.2018.00165

O loo finau mai tusitala o lenei pepa e faapea o le siitia atu o nofoaga mo le gataifale i fafo i le vasa ma mamao ese mai i le gataifale o le a fesoasoani i le faalauteleina tele o le gaosiga o taumafa o le gataifale. O lenei su'esu'ega e sili ona maualuga i lona aotelega o atina'e o lo'o i ai nei o fa'agai'a i fafo, aemaise o le fa'aogaina o fa'ato'aga tu'ufa'atasiga tele-trophic lea e fa'ato'a fa'atasi ai le tele o ituaiga (e pei o figota, faisua, kukama, ma kelp) e fausia ai se faiga fa'ato'aga tu'ufa'atasi. Peita'i, e ao ina fa'amauina e mafai lava ona fa'aleagaina le si'osi'omaga ma e le'o mafai ona fa'atamaoaigaina le fa'ato'aga i fafo.

Duarte, C., Wu, J., Xiao, X., Bruhn, A., Krause-Jensen, D. (2017). E mafai e le Fa'ato'aga Limu ona Fai se Sao i le Fa'aitiitia ma Fetuuna'iga o Suiga o le Tau? Frontiers in Marine Science, Vol. 4. https://doi.org/10.3389/fmars.2017.00100

Ole suasami fagota e le gata o se vaega sili ona televave o le gaosiga o taumafa i le lalolagi atoa ae o se pisinisi e mafai ona fesoasoani i suiga o le tau ma fetuunaiga. Fa'ato'aga limu suamu e mafai ona fai e pei o se kaponi mo le gaosiga o meaola, fa'aleleia le lelei o le palapala e ala i le fai e suitulaga i le tele o fa'apalapala fa'aleaga, ma fa'asusu le malosi o galu e puipuia ai le matafaga. Peita'i, o lo'o fa'atapula'aina le atina'e o fa'ato'aga limu i le taimi nei i le maua o nofoaga talafeagai ma tauvaga mo nofoaga talafeagai ma isi fa'aoga, faiga fa'ainisinia e mafai ona fa'afetaia'ia tulaga faigata i fafo, ma le fa'ateleina o le mana'omia o maketi mo oloa limu, ma isi mea.


5. Fa'ato'aga ma le Eseesega, Tulaga Tutusa, Fa'aofia, ma Fa'amasinoga

FAO. 2018. Le Setete o Faigafaiva ma Fa'ato'aga a le Lalolagi 2018 – Fa'ataunu'uina sini o atina'e gafataulimaina. Roma. Laisene: CC BY-NC-SA 3.0 IGO. http://www.fao.org/3/i9540en/i9540en.pdf

O le 2030 Agenda for Sustainable Development ma Manulauti o Atina'e Sustainable a Malo Aufaatasi e mafai ai ona faia se au'ili'iliga o faigafaiva ma fagogota e taula'i i le saogalemu o taumafa, taumafa, fa'aoga gafataulimaina o puna'oa fa'alenatura, ma amana'ia mea moni tau tamaoaiga, agafesootai, ma le si'osi'omaga. E ui o lea ua toeitiiti atoa le lima tausaga o le lipoti, ae o lona taulai atu i pulega e faavae i aia tatau mo atinae tutusa ma aofia ai o loo matua taua lava i aso nei.


6. Tulafono Fa'atonutonu ma Tulafono e Fa'atatau i Fa'atoaga Fa'ai'a

National Oceanic and Atmospheric Administration. (2022). Ta'iala ile Fa'ataga ole Fa'ato'aga Fa'asao ile Iunaite Setete. Matagaluega o Pisinisi, National Oceanic and Atmospheric Administration. https://media.fisheries.noaa.gov/2022-02/Guide-Permitting-Marine-Aquaculture-United-States-2022.pdf

Na saunia e le National Oceanic and Atmospheric Administration se ta'iala mo i latou e fiafia i faiga fa'ato'aga a le Iunaite Setete ma fa'atagaga. O lenei ta'iala ua fa'amoemoe mo tagata ta'ito'atasi e fia talosaga mo pemita fa'afa'ato'aga ma i latou o lo'o fia a'oa'o atili e uiga i le fa'agasologa o le fa'atagaga e aofia ai ma mea taua e fa'aoga ai. E ui e le'o atoatoa le pepa, ae o lo'o aofia ai se lisi o faiga fa'ataga a le setete ma le setete mo figota, figota, ma limu.

Ofisa Pulega a le Peresetene. (2020, Me 7). US Executive Order 13921, Fa'alauiloaina le Fa'atauva'a o Mea'ai Sua'i Amerika ma le Si'itia o le Tamaoaiga.

I le amataga o le 2020, na sainia ai e Peresitene Biden le EO 13921 o Me 7, 2020, e toe faaolaola ai le pisinisi fagota a Amerika. Ae maise, o le Vaega 6 o loʻo tuʻuina mai ai ni taʻiala e tolu mo faʻaagaga faʻafaigata: 

  1. o lo'o i totonu o le EEZ ma fafo atu o le sami o so'o se Setete po'o Teritori,
  2. mana'omia le iloiloga o le siosiomaga po'o le fa'atagaga e lua pe sili atu (federal) lala sooupu, ma
  3. o le lala sooupu e semanu e avea ma ta'ita'i lala ua filifili e saunia se faamatalaga o aafiaga o le siosiomaga (EIS). 

O nei ta'iala o lo'o fa'amoemoe e fa'alauiloa ai se fa'atauva'a fa'atauva'a i totonu o le Iunaite Setete, tu'u mea'ai saogalemu ma maloloina i luga o laulau a Amerika, ma saofagā i le tamaoaiga o Amerika. O lenei fa'atonuga fa'apitoa e fa'atalanoaina ai fa'afitauli i faiga faiva fa'aletulafono, lē lipotia, ma lē fa'atulafonoina, ma fa'aleleia atili le manino.

FAO. 2017. Climate Smart Agriculture Sourcebook – Climate-Smart Fisheries and Aquaculture. Roma.http://www.fao.org/climate-smart-agriculture-sourcebook/production-resources/module-b4-fisheries/b4-overview/en/

Ua faia e le Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga se tusi autu e "faalautele atili ai le manatu o le tau-atamai faatoaga" e aofia uma ai lona gafatia ma tapulaa mo le taulimaina o aafiaga o suiga o le tau. O le a sili ona aoga lenei fa'apogai mo tagata fai faiga fa'avae i tulaga fa'ale-atunu'u ma fa'alotoifale.

TULAFONO O FAIGA FA'AVAE A LE ATUNUU O LE 1980 Tulafono o Setema 26, 1980, Tulafono a le Malo 96-362, 94 Stat. 1198, 16 USC 2801, ma isi. https://www.agriculture.senate.gov/imo/media/doc/National%20Aquaculture%20Act%20Of%201980.pdf

O le tele o faiga fa'avae a le Iunaite Setete e uiga i Fa'ato'aga e mafai ona maua i tua i le Tulafono o Fa'ato'aga a le Atunu'u o le 1980. O lenei tulafono na mana'omia ai le Matagaluega o Fa'ato'aga, Matagaluega o Pisinisi, Matagaluega o le Initeria, ma Fono Fa'aitulagi Fa'atonu Faigafaiva e fa'atuina se National Aquaculture Development. Fuafuaga. O le tulafono na manaʻomia ai le fuafuaga e faʻamaonia ai meaola vai e mafai ona faʻaaogaina faʻapisinisi, faʻataʻitaʻiina ni gaioiga fautuaina e faia e tagata tumaoti ma tagata lautele mo le faʻalauiloaina o faʻamaʻi ma suʻesuʻega aafiaga o le fagafago i luga o le gataifale ma le gataifale. Na fa'atūina ai fo'i le Vaega Galulue Fa'atasi i Fa'ato'aga e avea ma fa'alapotopotoga fa'apitoa e fa'ataga ai le fa'amaopoopoina o ofisa feterale a Amerika i fa'agaioiga fa'ato'aga. O le lomiga fou o le fuafuaga, le Fuafuaga Fuafuaga a le Atunu'u mo Su'esu'ega Fa'ato'aga a le Feterale (2014-2019), na faia e le National Science and Technology Council Committee on Science Interagency Working Group on Aquaculture.


7. Punaoa Faaopoopo

Na faia e le National Oceanic and Atmospheric Administration le tele o pepa o mea moni e taula'i i vaega eseese o Fa'atoaga Aquaculture i le Iunaite Setete. Fa'amatalaga fa'amatalaga talafeagai i lenei Itulau su'esu'e e aofia ai: Fa'ato'aga ma Fegalegaleaiga Faalesiosiomaga, Fa'ato'aga Fa'ato'aga e Tuuina Atu Au'aunaga Fa'akomepiuta Lelei, Maufetuuna'i o le Tau ma Fa'ato'aga, Fesoasoani Fa'alavelave mo Faigafaiva, Gataifale Aquaculture i Amerika, Tulaga A'afiaga o Fa'atoaga Fa'ato'aga, Fa'atonuga ole Fa'ato'aga Fa'ato'aga, ma Fafaga Fagogo gafataulimaina ma taumafa i'a.

Pepa Pa'epa'e a le Ocean Foundation:

TOE I SU'ESU'EGA