I le aso 2 o Fepuari, na matou lafoina ai le Ocean Foundation se tesi e uiga i le tulaga o taumafaiga e puipuia tagata lamatia Povi laititi popoise i le Fagaloa Maualuga o Kalefonia i Mekisiko. I totonu o le blog, na matou faʻamatalaina pe aisea na matou nutimomoia ai le faʻalogo i le faʻaititia atili o le numera faʻatatau o Povi laititi ma lo matou atugaluga o le a le faia e le malo o Mekisiko se gaioiga ma'oti, atoatoa e mana'omia e taofia ai le fa'aumatia i totonu o se taimi puupuu. 

tom jefferson.jpg

O le Vaquita o se ituaiga o popolega mo le tele o tausaga. O lona nofoaga ma le fagotaga ula e felavasa'i. Ua tatou iloa ua tele tausaga o taumafaiga i le atina’eina o mea fagota fou e tau le oti ai Vaquita, ma fa’apea fo’i le fuafuaga mo le fa’atūina o se maketi mo ula e sili atu ona fa’atumauina. Ae ui i lea, talu ai ona o le Vaquita e iai masina, ae le o ni tausaga o totoe e faʻasaoina ai, e le mafai ona faʻalavelaveina i tatou i lenei meafaigaluega faʻatapulaʻa ma umi tele e faʻaaogaina. O le gaioiga pito sili ona taua i lenei taimi o le tapunia lea o lona nofoaga atoa i fagogota uma, ona faʻatinoina lea o faiga faʻamalosi malosi.

I se isi faaupuga, o le atinaʻeina o se igoa "Vaquita saogalemu" o se avanoa ua pasia, pe mafai ona toe oʻo mai i le lumanaʻi (pe afai e taofia le Vaquita mai le faʻaumatia ma o latou numera e toe faʻaleleia).

E iai la matou tama'i popoise e matua lamatia lona nofoaga na'o lo'o taoto i le itu i matu o le Fagaloa o Kalefonia, o lona nofoaga fa'anatura o lo'o puipuia i luga o pepa e avea o se meaola e sulufa'i i totonu o le UNESCO biosphere fa'asao. O lo'o iai le matou fagogota 'u'umi ua leva ona tu'u ma maua ai se fa'aolataga mo tama'i fagota laiti e lua e ala i le fa'atau atu i le maketi i Amerika. E iai a tatou faigafaiva e le'i leva atu ma e le talitonuina le tele o tupe fagota fa'aletulafono lea o lo'o taula'i iai le totoaba ua lamatia. O le fuga o lenei i'a o lo'o fa'atauaina o se mea'ai suamalie i Saina, lea e tu'u ai i le supo e tusa ma le $25,000 le tau i le tanoa ma e talitonu tagata fa'atau e fesoasoani le fa'amama i'a e fa'aleleia atili ai le toto o le tagata, foliga o le pa'u, ma le fausiaina.

Ua ia i matou le mea moni e le mafai ona tatalia e itiiti ifo ma le afa o Vaquitas i le taimi nei nai lo le 2007.

E tele fo'i tausaga o lo'o fa'afaigaluegaina i le atina'eina o isi mea fagota e fa'apea ana naunau le au faifaiva e fa'aoga, e ono mafai ona fa'aitiitia le maua fa'afuase'i o Vaquita i upega ula. afai, ma pe afai, matou te maua foi le avanoa e faʻatagaina ai le faitau aofaʻi e toe fausia.

Ae muamua, e tele galuega e manaʻomia ona fai e faʻamaonia ai le Matagaluega o Faigafaiva Mekisiko CONAPESCA ma le ofisa faʻatonu Mekisiko e tapunia le nofoaga o Vaquita i gaioiga uma a tagata, poʻo se faʻagata atoatoa o upega gill i le Upper Gulf, ma o le faʻamalosia o sea tapunia ma faʻasa e faanatinati ma o lo tatou faʻamoemoe mulimuli. E le mafai ona tatou folafola atu ia i tatou lava (pe faatagaina isi) e faapea o se maketi fou mo ula gafataulima na o le a faasaoina ai le Vaquita mai le faʻaumatia pe a na o le 97 Vaquita o totoe.

Vaquita Image.png

O le faamalosia o le faasao a Vaquita faasaga i faigafaiva faasolitulafono o le mea lea ua le maua ma e na o le pau lea o le fofo e mafai i se taimi puupuu. O se fa'ai'uga muamua lea o mea uma Lipoti a le CIRVA (Komiti Faavaomalo mo le Toe Faaleleia o Vaquita), le SAUNIGA (Conservation Action Programs) ma le Lipoti a le NACAP (North American Conservation Action Plan) ma sa malilie i ai tagata uma i le Komisi Peresetene Mekisiko. O le faatuai i taimi uma nai lo le gaioiga ua mafai ai ona pa'ū le aofaʻi o Vaquita ma le aofaʻi o totoaba e puʻea ma ave faʻanana i Saina - e foliga mai o se faʻaumatiaga lona lua.

E faʻapea, o le malo Mekisiko o le a mulimuli ane faʻatinoina puipuiga talafeagai ma le faʻamalosia atoatoa i le aso muamua o Mati. Ae ui i lea, o loʻo tumau pea le popolega tele o le malo o Mekisiko e le o iai le malosi faʻapolokiki e faia ai le tapunia ma le faʻamalosia faaiuga. O le a manaomia ai le agai atu e tetee atu i vaega malolosi o fualaau faasaina, faapea foi ma se paga o nuu laiti (Puerto Peñasco ma San Carlos) o loo i ai se talafaasolopito o tetee matuia ma le sauā—ma ona o loo i ai le vevesi o le vevesi i isi itu, e pei o i latou e o loo ita pea i le fasiotiga o tamaiti aoga e 43 ma isi faiga sauā.

E fa'aosoosoina, pe a iai se tasi i le nofoa fai filifiliga, e fa'aauau le fuafuaga le manuia o la'asaga laiti ma manatu tetele e uiga i fofo fa'avae maketi. E foliga mai o se gaioiga, e aloese ai mai le tau o le au faifaiva mo le leiloa o tupe maua ma le faamalosia moni, ma aloese mai le faʻafeiloaʻi o le au faʻatau e ala i le faʻalavelave i le faʻatauga o le totoaba faasolitulafono lea e matuaʻi taugofie. E o'o lava i le fa'aosoosoina o le toe fa'afo'i atu i le mamafa o tupe fa'afaigaluega e o'o mai i le taimi nei i le gafatia o isi mea fa'aoga e manuia ai.

O le Iunaite Setete o le fa'atau tele o ula o le Fagaloa o Kalefonia.

 O i matou o le maketi, aua o matou foi o le maketi mo oloa a cartels. E manino lava matou o le transshipment point mo le totoaba i lona ala e avea ma supo i Saina. Ole aofa'i ole fa'ato'aga o i'a ua motusia ile tuā'oi e foliga mai ole tumutumu ole aisa ole fefa'ataua'iga fa'asolitulafono.

O le a la le mea e tatau ona tupu?

E tatau i le malo o Amerika ona faamanino atu e le taliaina le ula o le Fagaloa o Kalefonia sei vagana ua i ai le faamalosia ma ua amata ona toe malosi le Vaquita. E tatau i le malo o Amerika ona faʻatupuina ana lava taumafaiga faʻamalosi e taofia le faʻaumatia o le totoaba-lea o loʻo lisiina i lalo ole CITES ma le US Endangered Species Act. E tatau i le malo o Saina ona faʻaumatia le maketi mo totoaba e ala i le faʻamalosia o le faʻatapulaʻaina o fefaʻatauaʻiga ma faʻatulafonoina le faʻaaogaina o meaola lamatia mo togafitiga faʻalesoifua maloloina.