Život u okeanu može pomoći u ublažavanju klimatskih promjena: nova studija

Žive životinje skladište ugljik. Ako uzmete ribu iz mora i pojedete je, zalihe ugljika u toj ribi nestaju iz okeana. Oceanski plavi ugljenik odnosi se na prirodne načine na koje morski kralježnjaci (ne samo ribe) mogu pomoći u hvatanju i izdvajanju ugljika, potencijalno ublažavajući posljedice klimatskih promjena.

U okeanu, ugljenik teče kroz mrežu hrane. Prvo se fiksira fotosintezom pomoću fitoplanktona na površini. Kroz potrošnju, ugljik se zatim prenosi i skladišti u tijelima morskog života koji se hrani biljkama kao što je kril. Kroz grabež, ugljik se akumulira u većim morskim kralježnjacima kao što su sardine, ajkule i kitovi.

Kitovi akumuliraju ugljenik u svojim tijelima tokom svog dugog života, od kojih se neki protežu i do 200 godina. Kada umru, potonu na dno okeana, noseći ugljenik sa sobom. istraživanje pokazuje da svaki veliki kit u prosjeku izdvaja oko 33 tone ugljičnog dioksida. Drvo u istom periodu doprinosi samo do 3 posto kitova apsorpcije ugljika.

Drugi morski kralježnjaci pohranjuju manje količine ugljika za kraće periode. Njihov ukupni kapacitet skladištenja poznat je kao "ugljik iz biomase". Zaštita i povećanje oceanskih zaliha plavog ugljika u morskim životinjama može dovesti do koristi za očuvanje i ublažavanje klimatskih promjena.

Istraživačka pilot studija nedavno je provedena u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) kako bi se pomoglo razumjeti potencijalni plavi ugljik oceana u rješavanju globalnih izazova klimatskih promjena i u podršci održivom ribarstvu i morskoj politici.

Pilot projekat UAE naručila je Abu-Dhabi Global Environmental Data Initiative (AGEDI), a podržan je sufinansiranjem od Blue Climate Solutions, projekta The Ocean Foundation, i Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP) kroz GRID-Arendal, koji implementira i izvršava Projekat Globalnog fonda za životnu sredinu Plava šuma.

Studija je koristila postojeće skupove podataka i metode za kvantificiranje i procjenu kapaciteta riba, kitova, dugonga, morskih kornjača i morskih ptica koje nastanjuju dio morskog okruženja UAE za skladištenje i izdvajanje ugljika.

“Analiza predstavlja prvu svjetsku reviziju okeanskog plavog ugljika i procjenu politike na nacionalnom nivou i omogućit će relevantnim političkim i upravljačkim subjektima u UAE da procijene opcije za potencijalnu implementaciju politika okeanskog plavog ugljika na lokalnom i nacionalnom nivou,” kaže Ahmed Abdulmuttaleb Baharoon, vršilac dužnosti direktora AGEDI-ja. “Ovaj rad je snažno prepoznavanje potencijala da se očuvanje i održivo upravljanje morskim svijetom prepozna kao važno rješenje globalnog klimatskog izazova zasnovano na prirodi,” dodaje on.

Ugljik iz biomase je jedan od devet identifikovanih okeanskih puteva plavog ugljenika pri čemu morski kralježnjaci mogu posredovati u skladištenju i sekvestraciji ugljika.

UAE oceanski plavi ugljični pregled

Jedan od ciljeva studije UAE bio je procijeniti zalihe ugljika u biomasi morskih kralježnjaka s fokusom na emirat Abu Dhabi, za koji je većina postojećih podataka bila dostupna.

Potencijal skladištenja ugljika biomase procijenjen je na dva načina. Prvo, izgubljeni potencijal skladištenja ugljika biomase procijenjen je analizom podataka o ulovu u ribarstvu. Drugo, trenutni potencijal skladištenja ugljika biomase (tj. stajaće zalihe ugljika biomase) za morske sisare, morske kornjače i morske ptice procijenjen je analizom podataka o obilju. Zbog nedostatka podataka o brojnosti ribe u vrijeme analize, ribe su isključene iz procjena zaliha ugljika u biomasi, ali ove podatke treba uključiti u buduća istraživanja.

Studija je procijenila da je tokom 2018. godine izgubljeno 532 tone potencijala za skladištenje ugljika biomase zbog ulova u ribarstvu. Ovo je skoro ekvivalentno trenutno procijenjenim 520 tona biomase ugljične zalihe morskih sisara, morskih kornjača i morskih ptica u emiratu Abu Dhabi.

Ova ugljična zaliha biomase sastoji se od dugonga (51%), morskih kornjača (24%), delfina (19%) i morskih ptica (6%). Od 66 analiziranih vrsta (53 vrste ribarstva, tri vrste morskih sisara, dvije vrste morskih kornjača i osam vrsta morskih ptica) u ovoj studiji, osam (12%) ima status zaštite ranjiv ili viši.

„Ugljik iz biomase – i oceanski plavi ugljik općenito – samo je jedna od mnogih usluga ekosistema koje pružaju ove vrste i stoga se ne treba promatrati izolirano ili kao zamjena za druge strategije očuvanja“, kaže Heidi Pearson, stručnjakinja za morske sisare. Jugoistočna univerziteta Aljaske i vodeći autor studije ugljenika o biomasi. 

“Zaštita i poboljšanje zaliha ugljika u biomasi morskih kralježnjaka potencijalno može biti jedna od mnogih strategija za planiranje očuvanja i ublažavanje klimatskih promjena u UAE,” dodaje ona.

“Rezultati potvrđuju veliku ekološku vrijednost kitova i drugih morskih životinja za ublažavanje klimatskih promjena,” kaže Mark Spalding, predsjednik The Ocean Foundation. "Ključno je da globalna zajednica ove dokaze smatra dijelom svojih stalnih napora da upravljaju i oporave morski život i da se pozabave globalnim klimatskim promjenama", dodaje on.

Procjena politike okeanskog plavog ugljika

Drugi cilj projekta bio je istražiti održivost okeanskog plavog ugljika kao političkog alata za podršku održivom upravljanju morskim resursima i borbi protiv klimatskih promjena.

Studija je također anketirala 28 dionika u obalnom i morskom okolišu kako bi se procijenilo znanje, stavovi i percepcije koncepta okeanskog plavog ugljika i njegove važnosti za politiku. Procjenom politike utvrđeno je da primjena politike okeanskog plavog ugljika ima značajnu političku relevantnost u oblastima klimatskih promjena, očuvanja biodiverziteta i upravljanja ribarstvom u nacionalnom, regionalnom i međunarodnom kontekstu.

„Ogromna većina učesnika istraživanja složila se da treba povećati međunarodno priznanje vrijednosti okeanskog plavog ugljika i da ga treba uključiti u strategije za očuvanje i ublažavanje klimatskih promjena“, kaže Steven Lutz, stručnjak za plavi ugljik u GRID-Arendal i vodeći autor procjene politike. „Bez obzira na imperativ smanjenja emisija ugljika, ovo istraživanje potvrđuje da je očuvanje mora kao strategija za ublažavanje klimatskih promjena održivo, vjerojatno će biti dobro prihvaćeno i ima veliki potencijal“, dodaje on.

„Ova otkrića su prva te vrste u svijetu i značajno doprinose razgovorima o očuvanju i upravljanju okeanom u kontekstu ublažavanja klimatskih promjena“, kaže Isabelle Vanderbeck, stručnjakinja za morske ekosisteme iz Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

“Okeanski plavi ugljik može biti jedna komponenta skupa podataka koji se koriste u razvoju strategija za ublažavanje klimatskih promjena, održivog ribarstva, politike očuvanja i morskog prostornog planiranja. Ovo istraživanje značajno premošćuje jaz između očuvanja mora i politike klimatskih promjena i potencijalno je vrlo relevantno za akcije okeana o kojima će se raspravljati na ovogodišnjoj konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u novembru”, dodaje ona.

The Desetljeća nauke o oceanu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj (2021-2030) proglašen u decembru 2017. godine, pružit će zajednički okvir kako bi se osiguralo da nauka o okeanu može u potpunosti podržati aktivnosti zemalja na održivom upravljanju okeanima, a posebno u postizanju Agende za održivi razvoj 2030.

Za više informacija kontaktirajte Stevena Lutza (GRID-Arendal): [email zaštićen] ili Gabriel Grimsditch (UNEP): [email zaštićen] ili Isabelle Vanderbeck (UNEP): [email zaštićen]