3. godišnjica izlijevanja nafte BP Deepwater Horizon

Cynthia Sarthou, izvršni direktor, Gulf Restoration Network i
Bethany Kraft, direktorica programa za obnovu zaljeva, Ocean Conservancy

Katastrofa izlijevanja nafte BP Deepwater Horizon ozbiljno je utjecala na dijelove ekosistema Zaljeva, zajedno sa ekonomijama i zajednicama u regiji. Ta se šteta, međutim, dogodila u pozadini višedecenijskih izazova u rasponu od gubitka i degradacije močvara i barijernih ostrva duž obale do formiranja „mrtvih zona“ u sjevernom zaljevu do prekomjernog izlova i izgubljene riblje proizvodnje, a da ne spominjemo štetu od jaki i češći uragani. Katastrofa BP-a pokrenula je nacionalni poziv na akciju da se prevaziđe posledice eksplozije i da se reši dugoročna degradacija koju je region pretrpeo.

Barataria Bay, LA

Uprkos brojnim izazovima sa kojima se region suočava, zalivski ekosistem i dalje je mesto neverovatnog obilja, služeći kao ekonomski motor za celu zemlju. BDP 5 zalivskih država zajedno bio bi 7. najveća ekonomija na svetu, sa 2.3 biliona dolara godišnje. Više od jedne trećine morskih plodova ulovljenih u donjih 48 država dolazi iz Zaljeva. Ova regija je istovremeno i energetsko čvorište, ali i korpa sa škampima za naciju. To znači da cijela zemlja ima udjela u oporavku regiona.

Dok prolazimo kroz trogodišnji spomen eksplozije koja je odnijela živote 11 muškaraca, BP tek treba da izvrši svoju obavezu vraćanja ekosistema Zaljeva u zdravo stanje. Dok radimo na potpunoj obnovi, moramo se pozabaviti i kratkoročnim i dugoročnim štetama u tri ključne oblasti: priobalno okruženje, resursi plave vode i obalne zajednice. Međusobno povezana priroda obalnih i morskih resursa Zaljeva, u kombinaciji s činjenicom da su ekološki stresori povezani s aktivnostima na kopnu i oceanu, čine ekološki i geografski uravnotežen pristup obnovi od suštinskog značaja.

Pregled uticaja BP naftne katastrofe

Elmer's Island, LA

Katastrofa BP-a najveća je uvreda za resurse Zaljeva. Milioni galona nafte i disperzanta ispušteni su u Zaljev tokom katastrofe. Kontaminirano je preko hiljadu hektara obale. Danas se nafta i dalje ispire na stotine hektara obale od Luizijane do Floride.

Dostupni naučni podaci ukazuju da je katastrofa negativno uticala na Zaliv. Na primjer, od novembra 2010. do 24. marta 2013. nasukano je 669 kitova, uglavnom delfina – 104 od 1. januara 2013. Od novembra 2010. do februara 2011. 1146 kornjača, od kojih 609 mrtvih, nasukanih dvostruko-almost stope. Osim toga, veći broj crvenog ljuskara, važne rekreativne i komercijalne ribe, ima lezije i oštećenja organa, zaljevska morska riba (aka cocahoe minnow) ima oštećenje škrga i smanjenu reproduktivnu sposobnost, a dubokovodni koralji su oštećeni ili umiru – sve u skladu s niskim nivoom toksično izlaganje.

Nakon katastrofe, članovi zajednice nevladinih organizacija iz Zaljeva, koji predstavljaju preko 50 ribarskih, društvenih i organizacija za zaštitu prirode, okupili su se kako bi formirali labavu koaliciju poznatu kao “Zaljevska budućnost”. Koalicija je razvila Principi Weeks Baya za oporavak u Zaljevu i the Zaljevski budući ujedinjeni akcioni plan za zdrav zaljev. I Principi i Akcioni plan fokusiraju se na 4 oblasti: (1) obnove obale; (2) obnova mora; (3) obnova zajednice i otpornost; i (4) javno zdravlje. Trenutne zabrinutosti grupa Gulf Future uključuju:

• Nedostatak transparentnosti u odabiru projekata obnove od strane državnih i federalnih agencija;
• Izvršen je pritisak od strane državnih i lokalnih interesa da se sredstva Zakona o RESTORE troše na „tradicionalni ekonomski razvoj“ (putevi, kongresni centri, itd.);
• Neuspeh agencija da rade sa lokalnim zajednicama na otvaranju lokalnih radnih mesta za pogođeno stanovništvo; i,
• Nedovoljno djelovanje kako bi se osiguralo, putem zakona ili propisa, da se slična katastrofa neće dogoditi u budućnosti.

Gulf Future grupe prepoznaju da su milijarde dolara kazni BP-a koje stižu u ovu regiju kroz RESTORE Act prilika da se jednom u životu izgradi jači i otporniji zaljev za buduće generacije.

Planiranje kursa za budućnost

Usvojen u julu 2012. godine, RESTORE ACT stvara trust fond koji će usmjeriti značajan dio novčane kazne iz Zakona o čistoj vodi koju plaćaju BP i druge odgovorne strane da se koristi za obnovu ekosistema Zaljeva. Ovo je prvi put da je tako velika suma novca posvećena obnavljanju okoliša u Zaljevu, ali posao je daleko od kraja.

Iako će nagodba s Transoceanom usmjeriti prvi novac u fond za restauraciju, suđenje BP-u i dalje traje u New Orleansu, kojem se ne nazire kraj. Sve dok BP ne prihvati punu odgovornost, naši resursi i ljudi koji se na njih oslanjaju neće se moći u potpunosti oporaviti. Na svima nama je da ostanemo vrijedni i da nastavimo raditi na obnovi onoga što je zaista jedno od nacionalnog blaga nacije.

Prateći članak: Ignorišemo li najvažniju nauku o izlivanju u Zaljevu?