Uloga Asocijacije zemalja jugoistočne Azije u pitanjima okeana

Dana 28. januara stigao sam u Manilu, glavni grad Filipina, jedan od 16 gradova koji čine „Metro Manilu“, najgušće naseljeno urbano područje na svijetu – procjenjuje se da ima dnevno stanovništvo od 17 miliona ljudi, oko 1 /6 stanovništva zemlje. Bila je to moja prva posjeta Manili i bio sam uzbuđen zbog susreta s vladinim zvaničnicima i drugima kako bismo razgovarali o ASEAN-u i njegovoj ulozi u pitanjima okeana. ASEAN (Asocijacija nacija jugoistočne Azije) je regionalna organizacija za trgovinu i ekonomski razvoj sa 10 zemalja članica koje zajedno rade na promovisanju zajedničkih struktura upravljanja kako bi se poboljšala ekonomska i društvena snaga regiona u celini. Svaka zemlja članica predsjedava godinu dana—po abecednom redu.

U 2017., Filipini slijede Laos i postanu predsjedavajući ASEAN-a na godinu dana. Filipinska vlada želi maksimalno iskoristiti svoju priliku. „Dakle, da bih se obratio okeanskom komadu, njegov Institut za spoljne poslove (u Odeljenju za spoljne poslove) i njegov Biro za upravljanje biodiverzitetom (u Odeljenju za životnu sredinu i prirodne resurse) pozvali su me da učestvujem u vežbi planiranja uz podršku Azijske fondacije (prema grantu američkog Stejt departmenta).“ Naš tim stručnjaka uključivao je Cheryl Rita Kaur, vd šefa Centra za obalnu i morsku sredinu, Pomorski institut Malezije, i dr. Liana Talaue-McManus, projekt menadžer Programa za procjenu prekograničnih voda, UNEP. Dr. Talaue-McManus je takođe sa Filipina i stručnjak je za region. Tri dana smo davali savjete i sudjelovali u „Seminar-radionici o zaštiti obalnog i morskog okoliša i ulozi ASEAN-a u 2017.“, s liderima iz više agencija kako bismo razgovarali o mogućnostima za rukovodstvo Filipina o zaštiti obale i mora u ASEAN-u. 

Udruženje nacija jugoistočne Azije (ASEAN) uskoro će proslaviti svoju 50. godišnjicu.  Zemlje članice: Brunej, Burma (Mjanmar), Kambodža, Indonezija, Laos, Malezija, Filipini, Singapur, Tajland i Vijetnam    

Morski biodiverzitet regije  
625 miliona ljudi iz 10 zemalja ASEAN-a zavisi od zdravog globalnog okeana, na neki način više od većine drugih regiona svijeta. Teritorijalne vode ASEAN-a obuhvataju površinu koja je tri puta veća od površine kopna. Zajedno veliki dio svog BDP-a izvode iz ribolova (lokalnog i otvorenog mora) i turizma, a nešto manje od akvakulture za domaću potrošnju i izvoz. Turizam, najbrže rastuća industrija u mnogim zemljama ASEAN-a, ovisi o čistom zraku, čistoj vodi i zdravim obalama. Ostale regionalne okeanske aktivnosti uključuju transport za izvoz poljoprivrednih i drugih proizvoda, kao i proizvodnju i izvoz energije.

Regija ASEAN uključuje Koralni trokut, površinu od šest miliona kvadratnih kilometara tropske vode koja je dom za 6 od 7 vrsta morskih kornjača i više od 2,000 vrsta riba. Sve u svemu, region je domaćin 15% svjetske proizvodnje ribe, 33% livada morske trave, 34% pokrivača koralnih grebena i 35% svjetske površine mangrova. Nažalost, tri su u padu. Zahvaljujući programima pošumljavanja, šume mangrova se šire—što će pomoći u stabilizaciji obale i povećanju ribolovne produktivnosti. Samo 2.3% ogromne morske teritorije regiona upravlja se kao zaštićena područja (MPA) – što čini izazovom sprečavanje daljeg opadanja zdravlja kritičnih okeanskih resursa.

Prijetnje
Prijetnje zdravlju okeana od ljudskih aktivnosti u regiji slične su onima u obalnim regijama širom svijeta, uključujući efekte emisija ugljika. Prekomjerni razvoj, prekomjerni ribolov, ograničena sposobnost primjene zakona protiv trgovine ljudima, ugroženih vrsta, ilegalnog ribolova i druge ilegalne trgovine divljim životinjama, te nedostatak resursa za rješavanje upravljanja otpadom i drugih infrastrukturnih potreba.

Na sastanku je dr. Taulaue-McManus izvijestio da je region također pod visokim rizikom od porasta nivoa mora, što ima implikacije na smještaj obalne infrastrukture svih vrsta. Kombinacija viših temperatura, dublje vode i promjenjive kemije oceana dovodi u opasnost sav oceanski život u regiji - mijenjajući lokaciju vrsta i utječući na život zanatskih i samostalnih ribara i onih koji ovise o ronilačkom turizmu, na primjer.

Potrebe
Kako bi odgovorili na ove prijetnje, učesnici radionice su istakli potrebu za upravljanjem smanjenjem rizika od katastrofa, upravljanjem očuvanjem biodiverziteta, te smanjenjem zagađenja i upravljanjem otpadom. ASEAN-u su potrebne takve politike za raspodjelu korištenja, promoviranje raznolike ekonomije, sprječavanje štete (ljudima, staništima ili zajednicama) i podržavanje stabilnosti davanjem prioriteta dugoročne vrijednosti u odnosu na kratkoročnu dobit.

Postoje vanjske prijetnje regionalnoj saradnji zbog političkih/diplomatskih prepirki drugih nacija, uključujući nove radikalno promijenjene trgovinske i međunarodne politike nove američke administracije. Takođe postoji globalna percepcija da se problemi trgovine ljudima ne rješavaju na adekvatan način u regionu.

Već postoje dobri regionalni napori u pogledu ribarstva, trgovine divljim životinjama i močvara. Neke zemlje ASEAN-a su dobre u pomorstvu, a druge u MPA. Malezija, koja je prethodna predsjedavajuća, pokrenula je Strateški plan ASEAN-a o okolišu (ASPEN) koji također identificira rješavanje ovih potreba kao put naprijed s regionalnim upravljanjem okeanom za kontrolirani održivi prosperitet.  

Kao takve, ovih 10 zemalja ASEAN-a, zajedno s ostatkom svijeta, definirat će novu plavu ekonomiju koja će „održivo koristiti okeane, mora i morske resurse“ (prema Cilju održivog razvoja UN-a 14, koji će biti predmet višednevni međunarodni sastanak u junu). Jer, poenta je da bi trebalo da postoje pravni i politički alati za upravljanje plavom ekonomijom, plavim (rast) prosperitetom i tradicionalnim okeanskim ekonomijama kako bi nas pokrenuli ka istinski održivom odnosu sa okeanom. 

Zadovoljavanje potreba uz upravljanje oceanom
Upravljanje okeanom je okvir pravila i institucija koje nastoje da organizuju način na koji se mi ljudi odnosimo prema obalama i okeanu; racionalizirati i ograničiti sve šire korištenje morskih sistema od strane ljudi. Međusobna povezanost svih morskih sistema zahtijeva koordinaciju između pojedinačnih obalnih država ASEAN-a i sa međunarodnom zajednicom za područja izvan nacionalne nadležnosti, kao i za resurse od zajedničkog interesa.  

I koje vrste politika postižu ove ciljeve? One koje definišu zajedničke principe transparentnosti, održivosti i saradnje, štite kritična područja za podršku ekonomskim aktivnostima, upravljaju na odgovarajući način za sezonske, geografske i potrebe vrsta, kao i osiguravaju usklađenost s međunarodnim, regionalnim, nacionalnim i subnacionalnim ekonomskim i društveno kulturnim ciljevima . Da bi dobro osmislio politiku, ASEAN mora razumjeti šta ima i kako se koristi; osjetljivost na promjene u vremenskim obrascima, temperaturi vode, hemiji i dubini; i dugoročne potrebe za stabilnošću i mirom. Naučnici mogu prikupljati i pohranjivati ​​podatke i baze podataka i održavati okvire za praćenje koji se mogu nastaviti tokom vremena i koji su potpuno transparentni i prenosivi.

Sljedeće su preporuke tema i tema za saradnju sa ovog sastanka 2017., uključujući moguće ključne elemente predložene Izjave čelnika ASEAN-a o saradnji u pomorskoj sigurnosti i zaštiti morskog okoliša i/ili moguće inicijative koje predvode Filipini o zaštiti morskog okoliša za 2017. i dalje:

The Topics

MPA i MPAN
Parkovi baštine ASEAN-a
Emisije ugljenika
Klimatska promjena
Ocean Acidification
Biološka raznolikost
stanište
Migratorne vrste
Trgovina divljim životinjama
Pomorska kulturna baština
turizam
Akvakultura
ribolov
Ljudska prava
IUU
Morsko dno 
Iskopavanje morskog dna
Kablovi
Utovar/Promet plovila

Teme

Razvoj regionalnih kapaciteta
održivost
konzervacija
zaštita
smanjenje
Adaptacija
Providnost
sljedivost
Sredstva za život
Ujedinjenje politike ASEAN-a / kontinuitet među vladama
Svijest za smanjenje neznanja
Razmjena znanja / Obrazovanje / Outreach
Zajedničke procjene / mjerila
Zajedničko istraživanje / praćenje
Transfer tehnologije / najbolje prakse
Izvršenje i saradnja u provedbi
Nadležnost / mandati / harmonizacija zakona

Predmeti koji su se podigli na vrh
Zastupljene agencije Filipina veruju da njihova nacija ima iskustva da prednjači u: ​​MPA i mrežama zaštićenih morskih područja; angažman zajednice, uključujući lokalne vlasti, nevladine organizacije i autohtone narode; traženje i dijeljenje tradicionalnog znanja; kooperativni programi nauke o moru; ratifikacija relevantnih konvencija; i rješavanje izvora morskog otpada.

Najjače preporuke za regionalne akcije uključivale su tri ključne stavke BDP-a navedene gore (ribarstvo, akvakultura i turizam). Prvo, učesnici žele da vide robusno, dobro vođeno ribarstvo za lokalnu potrošnju i za izvozna tržišta. Drugo, oni vide potrebu za pametnom akvakulturom koja je dobro postavljena i dobro dizajnirana u skladu sa standardima ASEAN-a. Treće, razgovarali smo o potrebi za pravim eko-turizmom i održivom turističkom infrastrukturom koja naglašava očuvanje kulturnog naslijeđa, učešće lokalnih zajednica i javnog privatnog sektora, ponovno ulaganje u regiju i održivost, te neki oblik “ekskluzivne” diferencijacije koja znači više prihoda.

Ostale ideje za koje se smatralo da su vredne istraživanja uključivale su plavi ugljenik (mangrove, morske trave, kompenzacije sekvestracije ugljenika itd.); obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost (više nezavisnosti i pomoći udaljenim zajednicama da napreduju); i tražiti načine da prepoznaju kompanije čiji su proizvodi aktivno DOBRI za okean.

Postoje velike prepreke za implementaciju ovih ideja. Provođenje dva i po sata u autu da bismo prešli oko dvije i po milje dalo nam je puno vremena za razgovor na kraju posljednje sesije. Složili smo se da je bilo puno istinskog optimizma i želje da se uradi prava stvar. Na kraju, osiguravanje zdravog okeana pomoći će osigurati zdravu budućnost za zemlje ASEAN-a. A dobro osmišljen režim upravljanja okeanom može im pomoći da tamo stignu.

Naslovna fotografija: Rebecca Weeks/Marine Photobank