Deklaracija klimatski jakih ostrva

Danas, The Ocean Foundation s ponosom stoji uz ostrvske zajednice na njihovom putu samoopredjeljenja, klimatske otpornosti i lokalnih rješenja. Klimatska kriza već razara ostrvske zajednice širom SAD-a i širom sveta. Ekstremni vremenski događaji, porast mora, ekonomski poremećaji i prijetnje po zdravlje stvorene ili pogoršane klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem nesrazmjerno utječu na ove zajednice, čak i kada politike i programi koji nisu dizajnirani za ostrva rutinski ne ispunjavaju njihove potrebe. Zato smo ponosni što potpisujemo Deklaraciju o klimatski jakim otocima sa našim partnerima iz ostrvskih zajednica na Karibima, sjevernom Atlantiku i Pacifiku.

Klimatska kriza već razara ostrvske zajednice širom Sjedinjenih Država i širom sveta. Ekstremni vremenski događaji, porast mora, ekonomski poremećaji i prijetnje po zdravlje stvorene ili pogoršane klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim faktorom nesrazmjerno utječu na ove zajednice, čak i kada politike i programi koji nisu dizajnirani za otoke rutinski ne zadovoljavaju njihove potrebe. Sa ekološkim, društvenim i ekonomskim sistemima o kojima ostrvska populacija zavisi pod sve većim stresom, preovlađujući stavovi i pristupi da su ostrva u nepovoljnom položaju moraju se promeniti. Zahtijevamo djelovanje na lokalnom, državnom, nacionalnom i međunarodnom nivou kako bismo pomogli ostrvskim zajednicama da efikasno odgovore na klimatske vanredne situacije s kojima se suočava naša civilizacija.

Ostrvske zajednice u Sjedinjenim Državama i širom svijeta doslovno su na prvim linijama klimatske krize i već se nose sa:

• ekstremni vremenski događaji i porast mora koji kompromituju ili uništavaju kritičnu infrastrukturu, uključujući električne mreže, vodovodne sisteme, telekomunikacione objekte, puteve i mostove i lučke objekte;
• često preopterećeni i nedovoljno resursni sistemi zdravstvene zaštite, hrane, obrazovanja i stanovanja;
• promjene u morskom okolišu koje razaraju ribarstvo i degradiraju ekosisteme o kojima ovise životi mnogih otoka; i,
• izazovi povezani sa njihovom fizičkom izolacijom i, u većini slučajeva, relativnim nedostatkom političke moći.

Propisi i politike osmišljene da služe zajednicama na kopnu često ne služe dobro otocima, uključujući:

• savezni i državni programi i pravila pripravnosti, pomoći i oporavka u slučaju katastrofa koji ne odgovaraju na odgovarajući način na okolnosti s kojima se suočavaju ostrvske zajednice;
• energetske politike i investicije koje povećavaju ovisnost o kopnu na skupe i rizične načine;
• konvencionalni pristupi pitkoj vodi i sistemima otpadnih voda koji dovode u nepovoljan položaj ostrva;
• stambeni standardi, građevinski propisi i propisi o korištenju zemljišta koji povećavaju ranjivost ostrvskih zajednica; i,
• održavanje sistema i politika koje povećavaju nesigurnost hrane.

Najranjivije ostrvske zajednice u Sjedinjenim Državama se rutinski zanemaruju, zanemaruju ili marginaliziraju. Primjeri uključuju:

• pomoć u oporavku nakon katastrofe za Portoriko i Djevičanska ostrva SAD-a ometana je politikom, institucionalnim ometanjem i ideološkim držanjem;
• male ili izolirane otočne zajednice često imaju vrlo malo pružatelja zdravstvenih usluga i usluga, a oni koji postoje su hronično nedovoljno finansirani; i,
• gubitak stambenog prostora i/ili sredstava za život doprinosi visokoj stopi beskućništva i prisilnog preseljenja po glavi stanovnika, što ilustruju posljedice uragana Katrina, Maria i Harvey.

Uz adekvatne resurse, ostrvske zajednice su u dobroj poziciji da:

• podstaknuti ulaganja u energiju, telekomunikacije, transport i druge tehnologije za efikasnije učešće u regionalnim i globalnim ekonomijama;
• podijeliti obećavajuće lokalne prakse usmjerene na održivost i otpornost;
• pilot inovativna rješenja za održivost i ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanje;
• pionirska rješenja zasnovana na prirodi koja povećavaju otpornost obale i sprječavaju obalnu eroziju suočeni s porastom razine mora i intenziviranjem oluja i prirodnih katastrofa;
• model efektivne lokalne implementacije ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija.

Mi, potpisnici, pozivamo vladine agencije, fondacije, korporacije, ekološke grupe i druge organizacije da:

• Prepoznajte potencijal ostrva da razviju i usavrše transformativne pristupe energiji, transportu, čvrstom otpadu, poljoprivredi, okeanima i upravljanju obalom
• Podržite napore da otočne ekonomije budu održivije, samodostatnije i otpornije
• Pregledajte postojeće politike, prakse i prioritete kako biste utvrdili da li one stavljaju u nepovoljan položaj ili marginaliziraju otočne zajednice
• Sarađujte sa ostrvskim zajednicama na način pun poštovanja i učešća kako biste razvili nove inicijative, programe i projekte koji će im pomoći da efikasno odgovore na rastuću klimatsku krizu i druge ekološke izazove
• Povećati nivo finansiranja i tehničke podrške dostupne ostrvskim zajednicama dok rade na transformaciji kritičnih sistema od kojih zavise
• Osigurati da ostrvske zajednice budu u mogućnosti da značajnije učestvuju u finansiranju i aktivnostima kreiranja politike koje utiču na njihovu budućnost

Potpisnike deklaracije o klimatskim promjenama pogledajte ovdje.