3. godišnjica izlijevanja nafte BP Deepwater Horizon

Od Cynthie Sarthou, izvršne direktorice, Gulf Restoration Network i
Bethany Kraft, direktorica, Program obnove zaljeva, Ocean Conservancy

Katastrofa izazvana izlijevanjem nafte BP Deepwater Horizon ozbiljno je utjecala na dijelove ekosustava Zaljeva, kao i na gospodarstva i zajednice u regiji. Međutim, ta se šteta dogodila u pozadini desetljećima dugih izazova koji variraju od gubitka i degradacije močvarnih područja i barijernih otoka duž obale do formiranja "mrtvih zona" u Sjevernom zaljevu do prekomjernog izlova i izgubljene ribarstvene proizvodnje, da ne spominjemo štetu od jaki i češći uragani. Katastrofa BP-a pokrenula je nacionalni poziv na akciju kako bi se nadmašili utjecaji eksplozije i riješila dugoročna degradacija kojoj je regija pretrpjela.

Zaljev Barataria, LA

Unatoč brojnim izazovima s kojima se regija suočava, ekosustav Zaljeva i dalje je mjesto nevjerojatnog obilja, služeći kao gospodarski pokretač cijele zemlje. BDP 5 zaljevskih država zajedno bio bi 7. najveće gospodarstvo na svijetu, s 2.3 trilijuna dolara godišnje. Više od jedne trećine plodova mora ulovljenih u donjih 48 država dolazi iz Zaljeva. Ova regija je i energetsko središte, kao i košara škampi za naciju. To znači da cijela država ima udjela u oporavku regije.

Dok prolazimo trogodišnji spomen na eksploziju koja je odnijela živote 11 ljudi, BP tek treba izvršiti svoju obvezu vraćanja ekosustava Zaljeva u zdravo stanje. Dok radimo na potpunoj obnovi, moramo se pozabaviti i kratkoročnom i dugoročnom štetom u tri ključna područja: obalni okoliš, resursi plave vode i obalne zajednice. Međusobno povezana priroda obalnih i morskih resursa Zaljeva, u kombinaciji s činjenicom da su okolišni stresori povezani s kopnenim i oceanskim aktivnostima, zahtijevaju ekološki i geografski uravnotežen pristup obnovi.

Pregled utjecaja BP naftne katastrofe

Elmer's Island, LA

Katastrofa BP najveća je uvreda resursima Zaljeva. Milijuni galona nafte i disperzanata ispušteni su u Zaljev tijekom katastrofe. Kontaminirano je preko tisuću hektara obale. Danas nafta nastavlja ispirati stotine hektara obale od Louisiane do Floride.

Dostupni znanstveni podaci pokazuju da je Zaljev bio pod negativnim utjecajem katastrofe. Na primjer, od studenog 2010. do 24. ožujka 2013., 669 kitova, uglavnom dupina, nasukalo se – 104 od 1. siječnja 2013. Od studenog 2010. do veljače 2011., 1146 kornjača, od kojih je 609 mrtvih, nasukalo se – gotovo dvostruko više od uobičajenog nasukavanja stope. Osim toga, veći broj riđovki, važne rekreacijske i komercijalne ribe, ima lezije i oštećenja organa, zaljevska morska morska morska morska mrtva (poznata kao cocahoe minnow) ima oštećenje škrga i smanjenu reproduktivnu sposobnost, a dubokovodni koralji su oštećeni ili umiru – sve u skladu s niskom razinom toksična izloženost.

Nakon katastrofe, članovi zajednice nevladinih organizacija Zaljeva, koji predstavljaju više od 50 organizacija za ribolov, zajednicu i očuvanje prirode, okupili su se kako bi formirali labavu koaliciju poznatu kao "Budućnost Zaljeva". Koalicija je razvila Načela Weeks Baya za oporavak Zaljeva, i the Zaljevski budući jedinstveni akcijski plan za zdravi Zaljev. I Načela i Akcijski plan usmjereni su na 4 područja: (1) obnova obale; (2) obnova mora; (3) obnova zajednice i otpornost; i (4) javno zdravstvo. Trenutačne brige Gulf Future grupa uključuju:

• Nedostatak transparentnosti u odabiru projekata obnove od strane državnih i federalnih agencija;
• Državni i lokalni interesi vrše pritisak da se sredstva RESTORE Zakona troše na “tradicionalni gospodarski razvoj” (ceste, kongresni centri itd.;
• Neuspjeh agencija da rade s lokalnim zajednicama na stvaranju lokalnih radnih mjesta za pogođeno stanovništvo; i,
• Nedovoljno djelovanje da se osigura, putem zakona ili propisa, da se slična katastrofa neće dogoditi u budućnosti.

Grupe Gulf Future shvaćaju da su milijarde dolara kazni BP-a koje stižu u ovu regiju kroz RESTORE Act prilika koja se pruža jednom u životu da se izgradi jači i otporniji Zaljev za buduće generacije.

Zacrtavanje kursa za budućnost

Usvojen u srpnju 2012., RESTORE ACT stvara zakladu koja će usmjeravati značajan dio novčane kazne iz Zakona o čistoj vodi koju plaćaju BP i druge odgovorne strane da se koristi za obnovu ekosustava Zaljeva. Ovo je prvi put da je tako velika količina novca posvećena obnovi okoliša Zaljeva, ali posao je daleko od završetka.

Iako će nagodba s Transoceanom usmjeriti prvi novac u zakladu za obnovu, suđenje BP-u još uvijek traje u New Orleansu i ne nazire mu se kraj. Sve dok BP ne prihvati punu odgovornost, naši resursi i ljudi koji se na njih oslanjaju neće se moći u potpunosti oporaviti. Na svima nama je da ostanemo marljivi i nastavimo raditi na obnovi onoga što je uistinu jedno od nacionalnog blaga nacije.

Pratite članak: Zanemarujemo li najvažniju znanost o izlijevanju u Zaljevu?