Costa Rica BBNJ radionica

Proveo sam 8. i 9. ožujka u Puntarenasu, Kostarika, na srednjoameričkoj radionici za razvoj kapaciteta ministarstava vanjskih poslova uključenih u odgovor na zahtjev Opće skupštine UN-a (UNGA) Rezolucije 69/292 za pregovore o novom pravnom instrumentu za rješavanje očuvanje i održivo korištenje bioraznolikosti izvan nacionalnih jurisdikcija (BBNJ) prema UN-ovoj Konvenciji o pravu mora i pomoć globalnoj zajednici u provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja (osobito SDG14 o oceanu). 

Što kažeš na to za zalogaj? Prijevod: pomagali smo vladinim ljudima da budu spremni pregovarati kako zaštititi biljke i životinje koje su izvan zakonske kontrole bilo koje nacije u dubinama i na površini poslovičnog otvorenog mora! Gdje ima pirata…

Na radionici su bili predstavnici Paname, Hondurasa, Gvatemale i naravno našeg domaćina Kostarike. Osim ovih zemalja Srednje Amerike, bili su predstavnici Meksika i nekoliko ljudi s Kariba.

71% površine našeg planeta čine oceani, a 64% od toga su otvorena mora. Ljudske aktivnosti odvijaju se u dvodimenzionalnim prostorima (morska površina i morsko dno), kao iu trodimenzionalnim prostorima (vodeni stupac i podzemlje morskog dna) otvorenog mora. Generalna skupština UN-a zatražila je novi pravni instrument jer nemamo jedinstveno nadležno tijelo odgovorno za područja BBNJ, nemamo instrument za međunarodnu suradnju i nemamo potpuno artikuliran način prepoznavanja načina dijeljenja područja BBNJ kao zajedničke baštine za sve na planet (ne samo oni koji si mogu priuštiti da odu i uzmu ga). Kao i ostatak oceana, otvoreno more je ugroženo dobro poznatim i kumulativnim prijetnjama i ljudskim pritiscima. Odabranim ljudskim aktivnostima na otvorenom moru (kao što je ribolov, rudarstvo ili brodarstvo) upravljaju posebne sektorske organizacije. Nedostaju im dosljedni pravni režimi ili ovlasti, a zasigurno nemaju mehanizam za međusektorsku koordinaciju i suradnju.

Naši tematski govornici, studije slučaja i okrugli stolovi potvrdili su izazove i raspravili rješenja. Proveli smo vrijeme razgovarajući o dijeljenju koristi od morskih genetskih resursa, izgradnji kapaciteta, prijenosu morske tehnologije, alatima za upravljanje na temelju područja (uključujući morska zaštićena područja izvan nacionalne jurisdikcije), procjenama utjecaja na okoliš i međusektorskim pitanjima (uključujući vjerodostojnu provedbu, usklađenost i sporove). rezolucija). U osnovi, pitanje je kako rasporediti blagodat otvorenog mora (poznatog i nepoznatog) na načine koji se bave globalnom zajedničkom baštinom. Sveobuhvatni koncept bila je potreba za upravljanjem korištenjem i aktivnostima na način koji je pošten danas i pravedan za buduće generacije.

Pozvan sam tamo da govorim o Sargaškom moru i kako se njime "upravlja" kao područjem koje je već izvan nacionalne jurisdikcije. Sargaško more leži u Atlantiku i uglavnom je određeno četirima značajnim oceanskim strujama koje tvore vrtlog unutar kojeg rastu velike prostirke sargassuma. More je dom nizu migratornih i drugih vrsta za dio ili cijeli životni ciklus. Sjedim u Komisiji za Sargaško more i ponosni smo na načine na koje smo napredovali. 

Već smo napravili domaću zadaću i iznijeli znanstveni argument u vezi s jedinstvenom bioraznolikošću Sargaškog mora. Procijenili smo njegov status, popisali ljudske aktivnosti, naveli naše ciljeve očuvanja i definirali radni plan za postizanje naših ciljeva na našem teritoriju. Već radimo na tome da svoje posebno mjesto prepoznamo kod relevantnih i nadležnih institucija koje se bave ribarstvom, migratornim vrstama, pomorstvom, rudarenjem morskog dna, morskim kabelima i drugim djelatnostima (preko 20 takvih međunarodnih i sektorskih organizacija). A sada istražujemo i pišemo naš plan upravljanja za Sargaško more, prvi "plan upravljanja" za područje otvorenog mora. Kao takav, pokrivat će sve sektore i aktivnosti u Sargaškom moru. Nadalje, pružit će sveobuhvatan okvir za očuvanje i održivo korištenje ovog kultnog ekosustava koji u potpunosti leži izvan bilo koje nacionalne jurisdikcije. Doduše, Komisija nema zakonske ovlasti za upravljanje, tako da ćemo samo davati smjernice našem Tajništvu i savjetovati potpisnike Hamiltonove deklaracije koja je uspostavila službeno područje suradnje Sargaškog mora i naše povjerenstvo. Tajništvo i potpisnici bit će ti koji će morati uvjeriti međunarodne i sektorske organizacije da slijede ove preporuke.

Lekcije naučene iz naše studije slučaja (i drugih), kao i podupiranje obrazloženja za pregovore o novom instrumentu, jasne su. Ovo neće biti lako. Sadašnji sustav minimalnih regulatornih struktura koristi onima s većim tehnološkim i financijskim resursima prema zadanim postavkama. Tu su i komunikacijski, regulatorni i drugi izazovi ugrađeni u naš trenutni sustav. 

Za početak, malo je 'nadležnih tijela' i malo koordinacije, pa čak i komunikacije među njima. Iste nacionalne države zastupljene su u mnogim od ovih međunarodnih i sektorskih organizacija. Ipak, svaka organizacija ima svoje posebne ugovorne zahtjeve za mjere zaštite, proces i kriterije donošenja odluka. 

Osim toga, ponekad su predstavnici bilo koje nacije različiti u svakoj organizaciji, što dovodi do nedosljednih stavova i izjava. Na primjer, predstavnik zemlje u IMO-u i predstavnik te zemlje u ICCAT-u (tijelo za upravljanje tunom i migratornim vrstama) bit će dvije različite osobe iz dvije različite agencije s različitim direktivama. A neke su nacionalne države potpuno otporne na pristupe ekosustava i predostrožnosti. Neke organizacije imaju teret dokazivanja u krivu – čak traže od znanstvenika, nevladinih organizacija i obrambenih nacionalnih država da pokažu da postoje negativni utjecaji ribolova ili brodarstva – umjesto da prihvate da se negativni utjecaj mora ublažiti za dobrobit svih.

Za našu studiju slučaja, ili u ovom novom instrumentu, postavljamo sukob oko prava na održivo korištenje bioraznolikosti. S jedne strane imamo biološku raznolikost, ravnotežu ekosustava, zajedničke koristi i odgovornosti te rješavanje medicinskih prijetnji pandemije. S druge strane, gledamo na zaštitu intelektualnog vlasništva koje vodi razvoju proizvoda i dobiti, bilo da proizlaze iz suvereniteta ili prava privatnog vlasništva. I, dodajte u mješavinu da neke od naših ljudskih aktivnosti na otvorenom moru (osobito ribolov) već predstavljaju neodrživo iskorištavanje bioraznolikosti u njihovom sadašnjem obliku, te ih je potrebno zaustaviti.

Nažalost, nacije koje se protive novom instrumentu za upravljanje biološkom raznolikošću izvan nacionalnih jurisdikcija uglavnom imaju resurse da uzmu što žele, kada to žele: koristeći moderne privatnike (pirate) uz potporu svojih matičnih nacija kao što su bili u 17., 18. i 19. stoljeća. Isto tako, te nacije dolaze na pregovore s velikim, dobro pripremljenim izaslanstvima s dobrim resursima s jasnim ciljevima koji podržavaju njihove individualne interese. Ostatak svijeta mora ustati i biti prebrojan. I možda će se naš skromni napor da pomognemo drugim, manjim zemljama u razvoju da postanu spremne isplatiti.