Život u oceanu može pomoći u ublažavanju klimatskih promjena: Nova studija

Žive životinje skladište ugljik. Ako uzmete ribu iz mora i pojedete je, zaliha ugljika u toj ribi nestaje iz oceana. Oceanski plavi ugljik odnosi se na prirodne načine na koje morski kralješnjaci (ne samo ribe) mogu pomoći u hvatanju i izdvajanju ugljika, potencijalno ublažavajući učinke klimatskih promjena.

U oceanu ugljik teče kroz hranidbenu mrežu. Prvo ga fotosintezom fiksira fitoplankton na površini. Kroz konzumaciju, ugljik se zatim prenosi i pohranjuje u tijelima morskog života biljojeda kao što je kril. Kroz predatorstvo, ugljik se nakuplja u većim morskim kralježnjacima kao što su sardine, morski psi i kitovi.

Kitovi akumuliraju ugljik u svojim tijelima tijekom svojih dugih života, od kojih se neki protežu i do 200 godina. Kada umru, potonu na dno oceana, noseći sa sobom ugljik. Istraživanje pokazuje da svaki veliki kit u prosjeku izdvoji oko 33 tone ugljičnog dioksida. Drvo tijekom istog razdoblja pridonosi samo do 3 posto apsorpcije ugljika kita.

Ostali morski kralježnjaci pohranjuju manje količine ugljika na kraća razdoblja. Njihov ukupni skladišni kapacitet poznat je kao "ugljik iz biomase". Zaštita i povećanje zaliha oceanskog plavog ugljika u morskim životinjama može dovesti do prednosti očuvanja i ublažavanja klimatskih promjena.

Istraživačka pilot studija nedavno je provedena u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) kako bi se pomoglo u razumijevanju potencijalnog oceanskog plavog ugljika u suočavanju s izazovom globalnih klimatskih promjena i u podršci održivom ribarstvu i morskoj politici.

Pilot projekt UAE naručila je Abu-Dhabi Global Environmental Data Initiative (AGEDI), a podržan je sufinanciranjem Blue Climate Solutions, projekta Zaklada Ocean, i Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) putem GRID-Arendal, koji implementira i izvršava Projekt Plave šume Globalnog fonda za okoliš.

Studija je koristila postojeće skupove podataka i metode za kvantificiranje i procjenu sposobnosti riba, kitova, dugona, morskih kornjača i morskih ptica koje nastanjuju dio morskog okoliša UAE da pohranjuju i izdvajaju ugljik.

"Analiza predstavlja prvu svjetsku reviziju oceanskog plavog ugljika i procjenu politike na nacionalnoj razini i omogućit će relevantnim subjektima za politiku i upravljanje u UAE da procijene opcije za potencijalnu provedbu politika oceanskog plavog ugljika na lokalnoj i nacionalnoj razini," kaže Ahmed Abdulmuttaleb Baharoon, vd direktora AGEDI-ja. "Ovaj je rad snažno priznanje potencijala da se očuvanje i održivo upravljanje morskim životom prepozna kao važno rješenje temeljeno na prirodi za globalni klimatski izazov", dodaje.

Ugljik iz biomase jedan je od devet identificiranih puteva oceanskog plavog ugljika pri čemu morski kralješnjaci mogu posredovati u skladištenju i sekvestraciji ugljika.

UAE oceanic blue carbon audit

Jedan od ciljeva studije UAE bio je procijeniti zalihe ugljika biomase morskih kralježnjaka s fokusom na emirat Abu Dhabi, za koji je bila dostupna većina već postojećih podataka.

Potencijal skladištenja ugljika biomase procijenjen je na dva načina. Prvo je procijenjen potencijal skladištenja ugljika izgubljene biomase analizom podataka o ulovu u ribarstvu. Drugo, trenutni potencijal skladištenja ugljika u biomasi (tj. zaliha ugljika u biomasi) za morske sisavce, morske kornjače i morske ptice procijenjen je analizom podataka o obilju. Zbog nedostatka podataka o brojnosti ribe u vrijeme analize, riba je bila isključena iz procjena zaliha ugljika u biomasi, ali bi ti podaci trebali biti uključeni u buduće studije.

Studija je procijenila da je tijekom 2018. zbog ribarskog ulova izgubljeno 532 tone potencijala za skladištenje ugljika iz biomase. To je gotovo jednako trenutnim procijenjenim 520 tona zaliha ugljika biomase morskih sisavaca, morskih kornjača i morskih ptica u emiratu Abu Dhabi.

Ova zaliha biomase ugljika sastoji se od dugonja (51%), morskih kornjača (24%), dupina (19%) i morskih ptica (6%). Od 66 analiziranih vrsta (53 ribarskih vrsta, tri vrste morskih sisavaca, dvije vrste morskih kornjača i osam vrsta morskih ptica) u ovoj studiji, osam (12%) ima status očuvanja ranjivo ili više.

“Ugljik iz biomase – i oceanski plavi ugljik općenito – samo je jedna od mnogih usluga ekosustava koje pružaju te vrste i stoga ih ne treba promatrati izolirano ili kao zamjenu za druge strategije očuvanja”, kaže Heidi Pearson, stručnjakinja za morske sisavce Sveučilište Jugoistok Aljaske i glavni autor studije o ugljiku iz biomase. 

"Zaštita i povećanje zaliha ugljika biomase morskih kralježnjaka potencijalno može biti jedna od mnogih strategija za planiranje očuvanja i ublažavanje klimatskih promjena u UAE", dodaje ona.

"Rezultati potvrđuju veliku ekološku vrijednost kitova i drugog morskog života za pomoć u ublažavanju klime", kaže Mark Spalding, predsjednik Zaklade Ocean. “Ključno je da globalna zajednica uzme u obzir ove dokaze kao dio svojih stalnih napora za upravljanje i oporavak morskog života i rješavanje globalnih klimatskih promjena”, dodaje.

Procjena politike oceanskog plavog ugljika

Još jedan cilj projekta bio je istražiti održivost oceanskog plavog ugljika kao političkog alata za podršku održivom upravljanju morskim resursima i borbi protiv klimatskih promjena.

Studija je također anketirala 28 dionika obalnog i morskog okoliša kako bi se procijenilo znanje, stavovi i percepcija koncepta oceanskog plavog ugljika i njegove važnosti za politiku. Procjena politike pokazala je da primjena politike oceanskog plavog ugljika ima značajnu političku važnost za područja klimatskih promjena, očuvanja bioraznolikosti i upravljanja ribarstvom u nacionalnom, regionalnom i međunarodnom kontekstu.

"Velika većina sudionika ankete složila se da bi trebalo povećati međunarodno priznanje vrijednosti oceanskog plavog ugljika i da bi ga trebalo uključiti u strategije za očuvanje i ublažavanje klimatskih promjena", kaže Steven Lutz, stručnjak za plavi ugljik u GRID-Arendal i vodeći autor procjene politike. “Bez obzira na imperativ smanjenja emisija ugljičnog dioksida, ovo istraživanje potvrđuje da je očuvanje mora kao strategija za ublažavanje klime održiva, da će vjerojatno biti dobro prihvaćena i da ima veliki potencijal”, dodaje.

"Ova su otkrića prva takve vrste u svijetu i značajno pridonose razgovorima o očuvanju i upravljanju oceanima u kontekstu ublažavanja klimatskih promjena", kaže Isabelle Vanderbeck, stručnjakinja za morske ekosustave pri Programu Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

“Oceanski plavi ugljik može biti jedna komponenta skupa podataka koji se koriste u razvoju strategija ublažavanja klimatskih promjena, održivom ribarstvu, politici očuvanja i morskom prostornom planiranju. Ovo istraživanje značajno premošćuje jaz između politike očuvanja mora i klimatskih promjena i potencijalno je vrlo relevantno za aktivnosti u oceanima o kojima se očekuje da će se raspravljati na ovogodišnjoj konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u studenom,” dodaje ona.

Korištenje električnih romobila ističe Desetljeće oceanskih znanosti Ujedinjenih naroda za održivi razvoj (2021.-2030.) proglašen u prosincu 2017., pružit će zajednički okvir kako bi se osiguralo da znanost o oceanima može u potpunosti podržati akcije zemalja za održivo upravljanje oceanima, a posebno za postizanje Agende za održivi razvoj do 2030.

Za više informacija, molimo kontaktirajte Stevena Lutza (GRID-Arendal): [e-pošta zaštićena] ili Gabriel Grimsditch (UNEP): [e-pošta zaštićena] ili Isabelle Vanderbeck (UNEP): [e-pošta zaštićena]