3. dio: Nakon oluje – plastika u oceanu

Mark J. Spalding, predsjednik, Zaklada Ocean i Caroline Coogan, pomoćnica Zaklade, Zaklada Ocean

U Zakladi Ocean puno smo razmišljali o posljedicama. Tužni smo zbog tragičnih ljudskih priča o gubicima nakon oluja poput one koja je pogodila Svetu Luciju, Trinidad i Tobago i druge otočne zemlje na Badnjak. Došlo je do izljeva sućuti i pomoći pogođenima, baš kako i treba biti. Pitali smo se koji su predvidljivi elementi posljedica oluja i što možemo učiniti da se pripremimo za posljedice?

Konkretno, također smo se pitali kako možemo ograničiti ili čak spriječiti štetu koja dolazi od krhotina koje su nastale uslijed poplava, vjetra i štete od olujnih udara—posebno kada završe u priobalnim i obalnim vodama. Mnogo toga što se ispire s kopna i u naše vodene putove i oceane napravljeno je od laganog, vodootpornog materijala koji pluta na površini vode ili neposredno ispod nje. Dolazi u mnogim oblicima, veličinama, debljinama i koristi se na mnogo različitih načina za ljudske aktivnosti. Od vrećica i boca do hladnjaka za hranu, od igračaka do telefona - plastika je posvuda u ljudskim zajednicama, a njezinu prisutnost duboko osjećaju naši oceanski susjedi.

Nedavno izdanje SeaWebovog časopisa Marine Science Review istaknulo je problem koji prirodno slijedi u kontinuiranoj raspravi Zaklade Ocean o olujama i posljedicama, posebno kada se radi o problemu smeća u oceanu, ili formalnije: morskog otpada. Oboje smo ohrabreni i užasnuti brojem recenziranih i povezanih članaka koji se objavljuju sada iu nadolazećim mjesecima, a koji bilježe ovaj problem. Drago nam je što znamo da znanstvenici proučavaju njegove učinke: od istraživanja morskog otpada na belgijskom kontinentalnom pojasu do utjecaja napuštenog ribolovnog pribora (npr. mreža duhova) na morske kornjače i druge životinje u Australiji, pa čak i prisutnost plastike kod životinja u rasponu od sićušnih školjki do riba koje se komercijalno love za prehranu ljudi. Zaprepašteni smo sve većom potvrdom globalnih razmjera ovog problema i koliko toga treba učiniti da se njime pozabavimo – i da spriječimo da se pogorša.

U obalnim predjelima oluje su često snažne i popraćene poplavama vode koje se slijevaju nizbrdo u oborinske odvode, klance, potoke i rijeke te naposljetku u more. Ta voda pokupi velik dio uglavnom zaboravljenih boca, limenki i ostalog smeća koje leži uz rubnike, ispod drveća, u parkovima, pa čak i u neosiguranim kantama za smeće. Nosi ostatke u vodene tokove gdje se zapetlja u grmlju uz korito potoka ili se uhvati oko stijena i upornjaka mostova, te na kraju, prisiljen strujama, nađe put do plaža, močvara i drugih područja. Nakon uragana Sandy, plastične vrećice ukrašavale su drveće duž prometnica uz plažu sve do razine olujnog udara - više od 15 stopa od tla na mnogim mjestima, nošene tamo vodom dok se vraćala s kopna u more.

Otočne nacije već se suočavaju s velikim izazovom kada je u pitanju smeće - zemljište je visoko cijenjeno i njegovo korištenje za odlagališta nije baš praktično. I – posebno sada na Karibima – imaju još jedan izazov kada je u pitanju smeće. Što se događa kada dođe oluja i tisuće tona mokrog otpada je sve što ostane od ljudskih kuća i voljene imovine? Gdje će se staviti? Što se događa s obližnjim grebenima, plažama, mangrovama i livadama morske trave kada voda do njih donese velik dio tog otpada pomiješanog s sedimentom, kanalizacijom, proizvodima za čišćenje kućanstva i drugim materijalima koji su bili pohranjeni u ljudskim zajednicama do oluje? Koliko otpada obične kiše nose u potoke, na plaže i u obližnje vode? Što se s njim događa? Kako to utječe na morski život, rekreacijski užitak i gospodarske aktivnosti koje održavaju zajednice na otocima?

Karipski program za okoliš UNEP-a odavno je svjestan ovog problema: naglašavajući probleme na svojoj web stranici, Kruti otpad i morski otpad, te okupljanje zainteresiranih pojedinaca oko opcija za poboljšanje gospodarenja otpadom na načine koji smanjuju štetu priobalnim vodama i staništima. Službenica za potpore i istraživanje Zaklade Ocean, Emily Franc, prisustvovala je jednom takvom okupljanju prošle jeseni. Panelisti su uključivali predstavnike niza vladinih i nevladinih organizacija.[1]

Tragičan gubitak života i društvenog nasljeđa u olujama na Badnjak bio je samo početak priče. Dužni smo našim otočkim prijateljima unaprijed razmisliti o drugim posljedicama budućih nevremena. Znamo da samo zato što je ova oluja bila neobična, to ne znači da neće biti drugih neobičnih ili čak očekivanih olujnih događaja.

Također znamo da bi sprječavanje plastike i drugog onečišćenja da dospije u ocean trebao biti naš prioritet. Većina plastike se ne razgrađuje i ne odlazi u ocean — jednostavno se raspada na sve manje i manje dijelove, ometajući sustave hranjenja i reproduktivne sustave sve manjih životinja i biljaka u moru. Kao što možda znate, nakupine plastike i drugog otpada nalaze se u velikim vrtlozima svakog oceana svijeta—s Velikom pacifičkom smećom (u blizini otočja Midway i prekriva središnji sjeverni Pacifik) koja je najpoznatija, ali nažalost , nije jedinstveno.

Dakle, postoji jedan korak koji svi možemo podržati: smanjenje proizvodnje plastike za jednokratnu upotrebu, promicanje održivijih spremnika i sustava za dostavu tekućina i drugih proizvoda tamo gdje će se koristiti. Možemo se složiti i oko drugog koraka: pobrinuti se da se čaše, vrećice, boce i ostalo plastično smeće drže podalje od odvodnih kanala, jaraka, potoka i drugih vodotokova. Želimo spriječiti da sve plastične posude zavrte u oceanu i na našim plažama.

• Možemo osigurati da se svo smeće pravilno reciklira ili na neki drugi način izbaci.
• Možemo sudjelovati u čišćenju zajednice kako bismo se riješili otpadaka koji mogu začepiti naše vodene putove.

Kao što smo već mnogo puta rekli, obnova obalnih sustava još je jedan ključni korak za osiguranje otpornih zajednica. Pametne obalne zajednice koje ulažu u ponovnu izgradnju ovih staništa kako bi se pripremile za sljedeću ozbiljnu oluju također dobivaju rekreacijske, gospodarske i druge koristi. Držanje smeća s plaže i vode čini zajednicu privlačnijom posjetiteljima.

Karibi nude raznolik niz otočnih i obalnih država koje privlače posjetitelje iz cijele Amerike i svijeta. A oni u turističkoj industriji trebaju brinuti o odredištima na koja njihovi klijenti putuju radi zadovoljstva, posla i obitelji. Svi se oslanjamo na njegove prekrasne plaže, jedinstvene koraljne grebene i druga prirodna čuda za život, rad i igru. Možemo se udružiti kako bismo spriječili štetu gdje možemo i riješili posljedice, kao što bismo trebali.

[1] Brojne organizacije rade na obrazovanju, čišćenju i pronalaženju rješenja za onečišćenje oceana plastikom. Među njima su Ocean Conservancy, 5 Gyres, Plastic Pollution Coalition, Surfrider Foundation i mnogi drugi.