Mark J. Spalding, predsjednik

Untitled.pngU utorak ujutro smo se probudili uz loše vijesti o brodskoj nesreći u vodama Bangladeša. Southern Star-7, tanker, sudario se s drugim brodom i rezultat je bio izlijevanje približno 92,000 galona loživog ulja. Dostava brodova duž rute je zaustavljena, a potopljeni brod je uspješno dotegljen u luku u četvrtak, zaustavljajući dodatno izlijevanje. Međutim, iscurila nafta nastavlja se širiti u jednom od najvrjednijih prirodnih područja u regiji, obalnom sustavu šuma mangrova poznatom kao Sundarbans, UNESCO-vom svjetskom baštinom od 1997. godine i popularnom turističkom odredištu.  

U blizini Bengalskog zaljeva u Indijskom oceanu, Sundarbans je područje koje se proteže preko delte rijeka Ganges, Brahmaputra i Meghna, tvoreći najveću šumu mangrova na svijetu. Dom je rijetkih životinja poput bengalskog tigra i drugih ugroženih vrsta poput riječnih dupina (Irawaddy i Ganges) i indijskih pitona. Bangladeš je uspostavio zaštićena područja za dupine 2011. godine kada su službenici saznali da Sundarbans ugošćuje najveću poznatu populaciju irawadskih dupina. Komercijalni brodski promet bio je zabranjen u njegovim vodama kasnih 1990-ih, ali je vlada dopustila privremeno ponovno otvaranje bivšeg plovnog puta nakon nasipavanja alternativne rute 2011. godine.

Irawaddy dupini narastu do osam stopa u duljinu. Oni su plavo-sivi dupini bez kljuna sa zaobljenom glavom i ishranom koja se uglavnom sastoji od ribe. Blisko su povezani s orkama i jedini su dupini za koje se zna da pljuju dok se hrane i druže. Osim sigurnosti plovidbe, prijetnje Irawaddyju uključuju uplitanje u ribolovnu opremu i gubitak staništa zbog ljudskog razvoja i porasta razine mora.  

Jutros smo doznali od BBC-a da je "čelnik lokalne lučke uprave rekao novinarima da će ribari 'spužvama i vrećama' skupiti prolivenu naftu koja se proširila na područje od 80 kilometara." Iako vlasti navodno šalju sredstva za raspršivanje na to područje, uopće nije jasno hoće li primjena kemikalija koristiti dupinima, mangrovama ili drugim životinjama koje žive u ovom bogatom sustavu. Zapravo, s obzirom na nove podatke iz katastrofe Deepwater Horizon 2010. u Meksičkom zaljevu, znamo da disperzanti imaju dugoročne toksične učinke na život u oceanu, i nadalje, da mogu ometati prirodnu razgradnju nafte u vodi. , osiguravajući da se zadržava na dnu oceana i da ga mogu uzburkati oluje.

Untitled1.png

Svi znamo da se kemijski sastojci nafte (uključujući proizvode kao što su plin ili dizelsko gorivo) mogu pokazati smrtonosnim za biljke i životinje, uključujući i ljude. Osim toga, podmazivanje morskih ptica i drugih morskih životinja može smanjiti njihovu sposobnost regulacije tjelesne temperature, što dovodi do smrti. Uklanjanje nafte kroz bušotine i druge načine jedna je od strategija. Primjena kemijskih disperzanata je još jedan.  

Disperzanti razgrađuju naftu u male količine i pomiču je u vodenom stupcu, da bi se na kraju taložila na dnu oceana. Manje čestice ulja pronađene su i u tkivima morskih životinja, a ispod kože ljudskih plaža čiste volonteri. Rad financiran bespovratnim sredstvima The Ocean Foundation identificirao je brojne toksikološke učinke na ribe i sisavce od poznatih i kombinacija, posebno na morske sisavce.

Izlijevanja nafte imaju kratkoročne i dugoročne negativne učinke, posebno na osjetljive prirodne sustave kao što su bočate šume mangrova u Sundarbanu i široka lepeza života koja o njima ovisi. Možemo se samo nadati da će nafta biti brzo obuzdana i da će učiniti relativno malo štete tlu i biljkama. Postoji velika zabrinutost da će izlijevanje također utjecati na ribarstvo izvan zaštićenog područja.  

Mehanička apsorpcija svakako je dobar početak, pogotovo ako se može donekle zaštititi zdravlje radnika. Rečeno je da se nafta već počela širiti kroz nasade mangrova i bazene u plitkim područjima i blatnjavim ravnima stvarajući još veći izazov čišćenja. Vlasti su u pravu kada su oprezne u primjeni bilo kakvih kemikalija u tako osjetljivim vodenim područjima, pogotovo jer imamo malo znanja o tome kako te kemikalije ili kombinacija kemikalije/ulja utječu na život u ovim vodama. Također se nadamo da će vlasti razmotriti dugoročno zdravlje ovog dragocjenog svjetskog resursa i osigurati da se zabrana otpreme trajno ponovno uspostavi što je prije moguće. Gdje god se ljudske aktivnosti odvijaju u, na i blizu oceana, naša je zajednička odgovornost smanjiti štetu živim prirodnim resursima o kojima svi ovisimo.


Autori fotografije: UNEP, WWF