Deklaracija klimatski jakih otoka

Danas, The Ocean Foundation s ponosom stoji uz otočne zajednice na njihovom putu ka samoodređenju, otpornosti na klimatske promjene i lokalnim rješenjima. Klimatska kriza već uništava otočne zajednice diljem SAD-a i diljem svijeta. Ekstremni vremenski događaji, porast mora, gospodarski poremećaji i prijetnje zdravlju stvorene ili pogoršane klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem nerazmjerno utječu na te zajednice, iako politike i programi koji nisu osmišljeni za otoke rutinski ne zadovoljavaju njihove potrebe. Zato smo ponosni što smo potpisali Deklaraciju klimatski jakih otoka s našim partnerima iz otočnih zajednica na Karibima, sjevernom Atlantiku i Pacifiku.

Klimatska kriza već uništava otočne zajednice diljem Sjedinjenih Država i diljem svijeta. Ekstremni vremenski događaji, porast mora, gospodarski poremećaji i prijetnje zdravlju stvorene ili pogoršane klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem nerazmjerno utječu na te zajednice, iako politike i programi koji nisu osmišljeni za otoke rutinski ne zadovoljavaju njihove potrebe. S ekološkim, društvenim i ekonomskim sustavima o kojima ovise otočne populacije pod sve većim stresom, prevladavajući stavovi i pristupi koji u nepovoljnom položaju otoke moraju se promijeniti. Zahtijevamo djelovanje na lokalnoj, državnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini kako bismo pomogli otočnim zajednicama da učinkovito odgovore na klimatske krize s kojima se suočava naša civilizacija.

Otočne zajednice u Sjedinjenim Državama i diljem svijeta doslovno su na prvim crtama klimatske krize i već se nose s:

• ekstremne vremenske prilike i porast mora koji ugrožavaju ili uništavaju kritičnu infrastrukturu, uključujući električne mreže, vodovodne sustave, telekomunikacijske objekte, ceste i mostove te lučke objekte;
• često preopterećeni sustavi zdravstvene skrbi, prehrane, obrazovanja i stanovanja s nedostatkom resursa;
• promjene u morskom okolišu koje uništavaju ribarstvo i degradiraju ekosustave o kojima ovise životi mnogih otoka; i,
• izazove povezane s njihovom fizičkom izolacijom i, u većini slučajeva, relativnim nedostatkom političke moći.

Propisi i politike osmišljeni da služe zajednicama na kopnu često ne služe dobro otocima, uključujući:

• federalni i državni programi i pravila pripravnosti za katastrofe, pomoći i oporavka koji ne odgovaraju na odgovarajući način na okolnosti s kojima se suočavaju otočne zajednice;
• energetske politike i ulaganja koja povećavaju ovisnost o kopnu na skupe i rizične načine;
• konvencionalni pristupi sustavima pitke vode i otpadnih voda koji su u nepovoljnom položaju za otoke;
• standardi stanovanja, građevinski zakoni i propisi o korištenju zemljišta koji povećavaju ranjivost otočnih zajednica; i,
• održavanje sustava i politika koje povećavaju nesigurnost hrane.

Najranjivije otočne zajednice u Sjedinjenim Državama rutinski se zanemaruju, zanemaruju ili marginaliziraju. Primjeri uključuju:

• pomoć za oporavak nakon katastrofe za Portoriko i Američke Djevičanske Otoke ometala je politika, institucionalno odugovlačenje i ideološko držanje;
• male ili izolirane otočne zajednice često imaju vrlo malo pružatelja zdravstvenih usluga i usluga, a one koje postoje kronično su nedovoljno financirane; i,
• gubitak stambenog prostora i/ili sredstava za život pridonosi visokim stopama beskućnika i prisilnog preseljenja po glavi stanovnika kao što je ilustrirano posljedicama uragana Katrina, Maria i Harvey.

S odgovarajućim resursima, otočne zajednice su u dobroj poziciji za:

• povećati ulaganja u energetiku, telekomunikacije, transport i druge tehnologije za učinkovitije sudjelovanje u regionalnim i globalnim gospodarstvima;
• podijeliti obećavajuće lokalne prakse usmjerene na održivost i otpornost;
• pilot inovativna rješenja za održivost i ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu;
• pionirska rješenja temeljena na prirodi koja povećavaju otpornost obale i sprječavaju eroziju obale suočena s porastom razine mora i sve jačim olujama i prirodnim katastrofama;
• model učinkovite lokalne provedbe ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Mi, potpisnici, pozivamo vladine agencije, zaklade, korporacije, ekološke skupine i druge organizacije da:

• Prepoznati potencijal otoka za razvoj i usavršavanje transformativnih pristupa energiji, prijevozu, čvrstom otpadu, poljoprivredi, oceanima i upravljanju obalom
• Podržite napore da otočna gospodarstva postanu održivija, samodostatnija i otpornija
• Pregledajte postojeće politike, prakse i prioritete kako biste utvrdili stavljaju li otočne zajednice u nepovoljan položaj ili ih marginaliziraju
• Surađujte na pun poštovanja i participativan način s otočnim zajednicama kako biste razvili nove inicijative, programe i projekte koji će im pomoći da učinkovito odgovore na rastuću klimatsku krizu i druge ekološke izazove
• Povećati razinu financiranja i tehničke podrške dostupne otočnim zajednicama dok rade na transformaciji kritičnih sustava o kojima ovise
• Osigurati da otočne zajednice mogu značajnije sudjelovati u aktivnostima financiranja i donošenja politika koje utječu na njihovu budućnost

Ovdje pogledajte Deklaraciju potpisnika klimatski jakih otoka.