1. faʻatomuaga
2. O le a le Blue Economy?
3. Aafiaga tau Tamaoaiga
4. Fa'ato'aga ma Faigafaiva
5. Tagata Tafafao Maimoa Mai Fafo, Va'aiga Va'a, ma Faigafaiva Fa'afiafia
6. Tekinolosi i le Blue Economy
7. Tuputupu Blue
8. Malo o le Atunuu ma Fa'alapotopotoga Fa'ava-o-malo


Kiliki i lalo e a'oa'o atili ai e uiga i la tatou faiga fa'atatau ile tamaoaiga lanu moana:


1. faʻatomuaga

Na faʻavae atoa malo i luga o le faʻaogaina o punaoa faanatura, faʻapea foʻi ma fefaʻatauaʻiga i oloa faʻatau (ie, mea manogi, chinaware), ma (faʻanoanoa) pologa ma faʻalagolago i le sami mo felauaiga. E oo lava i le suiga o pisinisi na faʻamalosia e le suauu mai le vasa, aua a aunoa ma le suauu spermaceti e faʻafefe ai masini, e le mafai ona suia le fua o le gaosiga. O tagata teu tupe, tagata faʻatauvaʻa, ma pisinisi inisiua fou (Lloyd's o Lonetona) na fausia uma mai le auai i fefaʻatauaʻiga faavaomalo i le vasa i mea manogi, suauu tafola, ma metala taua.

O le mea lea, o le fa'afaigaluegaina o tupe i le tamaoaiga o le sami e toetoe lava a matua ma le tamaoaiga o le sami. Aisea la tatou te talanoa ai e pei o loo i ai se mea fou? Aisea ua tatou fatuina ai le fuaitau "le tamaoaiga lanumoana?" Aisea tatou te manatu ai o loʻo i ai se avanoa fou tuputupu aʻe mai se "tamaoaiga lanumoana?"

O le (fou) Blue Economy e faasino i galuega tau tamaoaiga o loʻo faʻavae uma i totonu, ma e lelei tele mo le sami, e ui ina eseese faʻamatalaga. A'o fa'aauau pea ona suia ma fetuutuuna'i le manatu o le Blue Economy, o le atina'eina o le tamaoaiga i totonu o le sami ma nu'u i gataifale e mafai ona mamanuina e avea ma faavae mo atina'e gafataulimaina i le lalolagi atoa.

I le totonugalemu o le manatu fou Blue Economy o le faʻamavaeina o le atinaʻeina o socioeconomic mai le faʻaleagaina o le siosiomaga ... o se vaega o le tamaoaiga atoa o le sami o loʻo i ai galuega faʻafouina ma toe faʻaleleia e taʻitaʻia ai le faʻaleleia o le soifua maloloina ma le soifua manuia o tagata, e aofia ai le saogalemu o meaʻai ma le foafoaga. o le ola gafataulimaina.

Mareko J. Spalding | Fepuari, 2016

TUSI I TOP

2. O le a le Blue Economy?

Spalding, MJ (2021, Me 26) Faʻafaigaluegaina i le Fou Blue Economy. O le Ocean Foundation. Toe aumai mai: https://youtu.be/ZsVxTrluCvI

O le Ocean Foundation ose paaga ma faufautua o le Rockefeller Capital Management, e fesoasoani i le faailoaina o kamupani a le malo o a latou oloa ma auaunaga e fetaui ma manaʻoga o le soifua maloloina o tagata ma le vasa. TOF Peresitene Mark J. Spalding talanoaina lenei faiga faapaaga ma teu faafaigaluega i se tamaoaiga lanu moana gafataulimaina i se webinar talu ai nei 2021.  

Wenhai L., Cusack C., Baker M., Tao W., Mingbao C., Paige K., Xiaofan Z., Levin L., Escobar E., Amon D., Yue Y., Reitz A., Neves AAS , O'Rourke E., Mannarini G., Pearlman J., Tinker J., Horsburgh KJ, Lehodey P., Pouliquen S., Dale T., Peng Z. ma Yufeng Y. (2019, Iuni 07). Fa'ata'ita'iga Fa'amanuiaina o le Tamaoaiga Blue ma le Fa'amamafa i Va'aiga Fa'ava-o-malo. Tuaoi i Saienisi o le Gataifale 6 (261). Maua mai: https://doi.org/10.3389/fmars.2019.00261

O le Blue Economy e avea ma fa'avae ma faiga fa'avae mo gaioiga gafataulimaina o le tamaoaiga o le gataifale fa'apea fo'i ma tekonolosi fou e fa'atatau i le gataifale. O lenei pepa o loʻo tuʻuina atu ai se faʻamatalaga lautele faʻapea foʻi ma suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ma mea moni o le lalolagi e fai ma sui o itulagi eseese o le lalolagi e maua ai se maliega o le Blue Economy atoa.

Banos Ruiz, I. (2018, Iulai 03). Blue Economy: E le gata mo I'a. Deutsche Welle. Maua mai: https://p.dw.com/p/2tnP6.

I se folasaga pu'upu'u i le Blue Economy, o le fa'asalalauga fa'ava-o-malo a Deutsche Welle Siamani o lo'o tu'uina mai ai se fa'amatalaga manino o le Blue Economy. I le talanoaina o tulaga tau fa’amata’u e pei o le soona fagotaina, suiga o le tau, ma le filogia o palasitisi, ua finau ai le tusitala, o le mea e leaga ai le sami e leaga mo tagata ma o lo’o tumau pea le tele o vaega o lo’o mana’omia le galulue fa’aauau e puipui le tamaoaiga tele o le tamaoaiga o le sami.

Keen, M., Schwarz, AM, Wini-Simeon, L. (Fepuari 2018). Aga'i i le Fa'amalamalamaina o le Tamaoaiga Blue: Lesona Fa'atino mai Pulega o le Vasa Pasefika. Faiga Faavae o le Gataifale. Vol. 88 itulau. 333 – itulau. 341. Maua mai: http://dx.doi.org/10.1016/j.marpol.2017.03.002

Na fausia e le au tusitala se faʻavae faʻavae e faʻafeiloaʻi ai le tele o faaupuga e fesoʻotaʻi ma le Blue Economy. O lenei auivi o loʻo faʻaalia i se faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega o faiga faiva e tolu i le Atu Solomona: laʻititi, maketi a le atunuʻu i taulaga, ma atinaʻe faʻavaomalo faʻavaomalo e ala i le gaosiga o tuna i luga o le matafaga. I luga o le eleele, o loʻo tumau pea luʻitau mai le lagolago faʻapitonuʻu, tulaga tutusa o tamaʻitaʻi ma itumalo faʻaupufai faʻalotoifale ia e aʻafia uma ai le faʻaauauina o le Blue Economy.

World Wildlife Fund (2018) Principles for a Sustainable Blue Economy Briefing. Le World Wildlife Fund. Toe aumai mai: https://wwf.panda.org/our_work/oceans/publications/?247858/Principles-for-a-Sustainable-Blue-Economy

Ole World Wildlife Fund's Principles for a Sustainable Blue Economy e fa'amoemoe e fa'apu'upu'u le fa'avae o le Blue Economy ina ia mautinoa o le atina'eina o le tamaoaiga o le sami e saofagā i le manuia moni. O lo'o finauina e le tala e fa'apea, e tatau ona fa'atonutonuina le Blue Economy gafataulimaina e ala i faiga fa'alaua'itele ma faiga fa'apitoa e aofia ai, malamalama lelei, fetuutuuna'i, tali atu, manino, atoatoa, ma fa'atino. Ina ia ausia nei sini, e tatau i tagata lautele ma tagata tumaoti ona seti ni sini e mafai ona fuaina, iloilo ma faʻafesoʻotaʻi a latou faʻatinoga, tuʻuina atu tulafono talafeagai ma faʻamalosi, pulea lelei le faʻaogaina o le gataifale, atiina ae tulaga, malamalama i le filogia o le gataifale e masani ona afua mai i luga o le eleele, ma felagolagomai malosi e faʻalauiloa suiga .

Grimm, K. ma J. Fitzsimmons. (2017, Oketopa 6) Suesuega ma Fautuaga i Fesootaiga e uiga i le Blue Economy. Spit fire. PDF

Na faia e Spitfire se su'esu'ega fa'afanua i feso'ota'iga e uiga i le Blue Economy mo le 2017 Mid-Atlantic Blue Ocean Economy 2030 Forum. O le au'ili'iliga na fa'aalia ai ose fa'afitauli tele o lo'o tumau pea le leai o se fa'amatalaga ma le malamalama i pisinisi uma e lua ma le va o tagata lautele ma fai tulafono. Faatasi ai ma le tele o fautuaga faaopoopo na tuuina mai ai se autu masani i luga o le manaʻoga mo feʻau faʻataʻitaʻi ma le faʻaogaina malosi.

Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi. (2017, Me 3). Blue Growth Charter i Cabo Verde. Malo Aufaatasi. Toe aumai mai: https://www.youtube.com/watch?v=cmw4kvfUnZI

E lagolagoina e le Faalapotopotoga o Mea Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi Atumotu Laiti Atinae e ala i le tele o poloketi i le lalolagi atoa, e aofia ai le Blue Growth Charter. O Cape Verde na filifilia e avea ma poloketi pailate o le Blue Growth Charter e faʻalauiloaina faiga faʻavae ma tupe teufaafaigaluega e fesoʻotaʻi ma atinaʻe gafataulimaina o le sami. O le vitio o loʻo faʻaalia ai vaega eseese o le Blue Economy e aofia ai faʻafitauli mo le faitau aofaʻi o le lotoifale e le masani ona faʻaalia i faʻamatalaga tetele o le Blue Economy.

Spalding, MJ (2016, Fepuari). Le Tamaoaiga Fou Blue: Le Lumana'i o le Mauaina. Journal of Ocean and Coastal Economics. Toe aumai mai: http://dx.doi.org/10.15351/2373-8456.1052

O le Blue Economy fou o se faaupuga ua atiaʻe e faʻamatala ai gaioiga e faʻamalosia ai se vaʻaiga lelei i le va o taumafaiga a tagata, gaioiga tau tamaoaiga, ma taumafaiga faʻasao.

UN Environment Program Finance Initiative. (2021, Mati). Su'e le Tai: Fa'afefea ona fa'atupe le toe fa'aleleia o le sami: O se ta'iala fa'atino mo fa'alapotopotoga tau tupe e ta'ita'ia le toe fa'aleleia o le sami. E mafai ona sii mai iinei i luga ole upegatafa'ilagi.

O lenei ta'iala taua na tu'uina mai e le UN Environment Program Finance Initiative ose meafaigaluega fa'atino e fa'amuamua i maketi mo fa'alapotopotoga tau tupe e fa'ata'atia a latou gaioiga i le fa'atupeina o se tamaoaiga lanu moana gafataulimaina. Fuafuaina mo faletupe, tagata fai inisiua ma tagata teu tupe, o le taʻiala o loʻo faʻamatalaina ai le auala e aloese ai ma faʻaitiitia ai lamatiaga ma aʻafiaga o le siosiomaga ma agafesootai, faʻapea foʻi ma le faʻamalamalamaina o avanoa, pe a tuʻuina atu tupe faavae i kamupani poʻo poloketi i totonu o le tamaoaiga lanumoana. E lima vaega taua o le sami o lo'o su'esu'eina, filifilia mo a latou feso'ota'iga ma mea tau tupe tumaoti: i'a, va'a, taulaga, turisi i gataifale ma gataifale ma malosiaga fa'afouina o le gataifale, aemaise lava matagi mai fafo.

TUSI I TOP

3. Aafiaga tau Tamaoaiga

Asian Development Bank / International Finance Corporation i le galulue faatasi ai ma le International Capital Market Association (ICMA), United National Environment Program Finance Initiative (UNEP FI), ma United Nations Global Compact (UNGC) (2023, Setema). Noataga e fa'atupe ai le Tamaoaiga Lagolago Lagolago: Ose Taiala a Foma'i. https://www.icmagroup.org/assets/documents/Sustainable-finance/Bonds-to-Finance-the-Sustainable-Blue-Economy-a-Practitioners-Guide-September-2023.pdf

Ta'iala fou i fusi lanu moana e fesoasoani e tatala tupe mo se tamaoaiga gafataulimaina o le sami | O le International Capital Market Association (ICMA) faatasi ai ma le International Finance Corporation (IFC) – o se sui o le World Bank Group, United Nations Global Compact, le Asian Development Bank ma le UNEP FI ua fausia se taiala mo le poto masani mo pone e faatupeina ai le gafataulimaina. tamaoaiga lanu moana. O lenei ta'iala ofo fua e tu'uina atu ai i tagata fai maketi ni ta'iala manino, fa'atinoga, ma fa'ata'ita'iga mo nonogatupe ma tu'uina atu o le "blue bond". O le aoina mai o manatu mai maketi tau tupe, pisinisi o le sami ma faʻalapotopotoga faʻavaomalo, e tuʻuina atu ai faʻamatalaga e uiga i vaega autu o loʻo aʻafia i le faʻalauiloaina o se "blue bond" talitonuina, pe faʻafefea ona iloilo le aʻafiaga o le siosiomaga o tupe faʻafaigaluega "blue bond"; ma laasaga e manaʻomia e faʻafaigofie ai fefaʻatauaiga e faʻasaoina ai le faʻamaoni o le maketi.

Spalding, MJ (2021, Tesema 17). Fua Sustainable Ocean Economy Investing. Wilson Center. https://www.wilsoncenter.org/article/measuring-sustainable-ocean-economy-investing

Teufaafaigaluega i se tamaoaiga gafataulimaina o le sami e le na'o le fa'auluina o tupe maua sili atu ona fetuutuuna'i, ae fa'apea fo'i le tu'uina atu mo le puipuiga ma le toe fa'aleleia o le tele o punaoa lanu moana e le mafai ona va'aia. Matou te tu'uina atu ni vaega tetele se fitu o tupe teu fa'afaigaluegaina o le tamaoaiga lanu moana, o lo'o i tulaga eseese ma e mafai ona fa'aogaina tupe teufaafaigaluega a le malo pe tumaoti, fa'atupeina o aitalafu, fesoasoani alofa, ma isi punaoa o tupe. O vaega nei e fitu e aofia ai: tamaoaiga i le gataifale ma agafesootai, faʻaleleia atili o felauaiga i le sami, malosi faʻafouina o le sami, faʻafaigaluegaina o meaʻai e maua mai i le sami, biotechnology o le sami, faʻamamaina o le sami, ma le faʻamoemoeina o gaioiga o le sami. E le gata i lea, e mafai e faufautua o tupe teufaafaigaluega ma tagata e ona aseta ona lagolagoina tupe teufaafaigaluega i le tamaoaiga lanumoana, e aofia ai le faʻaaogaina o kamupani ma toso atu i latou i amioga lelei, oloa, ma auaunaga.

Metroeconomica, The Ocean Foundation, ma WRI Mekisiko. (2021, Ianuari 15). Iloiloga o le Tamaoaiga o A'au Fa'anatura i le MAR Region ma Oloa ma Auaunaga latou te saunia, Lipoti Mulimuli. Inter-American Development Bank. PDF.

Mesoamerican Barrier Reef System (MBRS poʻo MAR) o le aʻau sili ona tele i Amerika ma lona lua-tele i le lalolagi. O le suʻesuʻega na iloiloina ai le tuʻuina atu o auaunaga, auaunaga faʻaleaganuʻu, ma le faʻatonutonuina o auaunaga e tuʻuina atu e le aʻau faʻanatura i le itulagi MAR, ma maua ai o tagata tafafao maimoa ma faʻafiafiaga na saofagā i le 4,092 miliona USD i le Mesoamerican Region, faʻatasi ai ma faigafaiva e faʻaopoopoina le 615 miliona USD. O faʻamanuiaga faʻaletausaga o le puipuiga o le matafaga e tutusa ma le 322.83-440.71 miliona USD. O lenei lipoti o le fa'ai'uga lea o le fa'ainitaneti o galuega i se a'oa'oga ia Ianuari 2021 ma le silia ma le 100 tagata na auai e fai ma sui o atunu'u e fa MAR: Mekisiko, Belize, Kuatemala, ma Honduras. Ole Aotelega Fa'atonu e mafai maua iinei, ma e mafai ona maua se infographic i lalo:

Fuafuaga o le Tamaoaiga o Reef Ecosystems i le MAR Region ma Oloa ma Auaunaga latou te saunia

Voyer, M., van Leeuwen, J. (2019, Aokuso). “Social License to Operate” i le Blue Economy. Faiga Faavae o Punaoa. (62) 102-113. Maua mai: https://www.sciencedirect.com/

O le Blue Economy o se fa'ata'ita'iga o le tamaoaiga i luga o le sami e mana'omia ai le talanoaina o le matafaioi o se laisene fa'aagafesootai e fa'agaioi ai. Fai mai le tala, o laisene fa'aagafesootai, e ala i le fa'atagaga a nu'u fa'apitonu'u ma pa'aga, e a'afia ai le manuia o se poloketi e fa'atatau i le Blue Economy.

Fonotaga Blue Economy. (2019). Tu'u atu i le Sustainable Blue Economies in the Caribbean. Blue Economy Summit, Roatan, Honduras. PDF

O taumafaiga i le Atu Karipeane atoa ua amata ona agai atu i le gaosiga e aofia ai, felauaiga ma gafataulimaina e aofia uma ai fuafuaga tau pisinisi ma pulega. O le lipoti e aofia ai ni suʻesuʻega se lua o taumafaiga i Grenada ma le Bahamas ma punaoa mo nisi faʻamatalaga i luga o fuafuaga e taulaʻi i atinaʻe gafataulimaina i le Wider Caribbean region.

Attri, VN (2018 Novema 27). Avanoa Fou ma Fa'agae'etia o Tupe Teufaafaigaluega i lalo ole Tamaoaiga Fua'i Lauga. Business Forum, Sustainable Blue Economy Conference. Nairobi, Kenya. PDF

O le Itulagi o le Vasa Initia o loʻo tuʻuina atu avanoa taua mo le faʻatupeina o le Blue Economy. E mafai ona lagolagoina tupe fa'afaigaluega e ala i le fa'aalia o le so'otaga mautu i le va o fa'atinoga fa'atumauina fa'apisinisi ma fa'atinoga tau tupe. O taunuʻuga sili mo le faʻalauiloaina o tupe faʻaalu gafataulimaina i le Vasa Initia o le a oʻo mai ma le auai o malo, vaega tumaoti, ma faʻalapotopotoga faʻapitoa.

Mwanza, K. (2018, Novema 26). O Nuu Faigafaiva a Aferika e feagai ma le "faʻaumatia" aʻo tuputupu aʻe le Blue Economy: Tagata popoto. Thomas Reuters Foundation. Toe aumai mai: https://www.reuters.com/article/us-africa-oceans-blueeconomy/african-fishing-communities-face-extinction-as-blue-economy-grows-experts-idUSKCN1NV2HI

O lo'o i ai se fa'alavelave e mafai e polokalame atina'e o le Blue Economy ona fa'atama'ia ai nu'u fagota pe a fa'amuamua e atunu'u turisi, fagota fa'apisinisi, ma tupe maua su'esu'e. O lenei tala puupuu o loʻo faʻaalia ai faʻafitauli o le faʻateleina o atinaʻe e aunoa ma le mafaufau mo le faʻaauau.

Caribank. (2018, Me 31). Semina: Faʻatupeina o le Blue Economy- A Caribbean Development Opportunity. Faletupe Atinae o Caribbean. Maua mai: https://www.youtube.com/watch?v=2O1Nf4duVRU

Na talimalo le Faletupe o Atinaʻe a le Caribbean i se semina i le latou Fonotaga Faaletausaga 2018 i le "Faʻatupeina o le Blue Economy- O se Avanoa Atinaʻe Caribbean." O lo'o fa'atalanoaina e le semina faiga fa'alotoifale ma fa'ava-o-malo e fa'atupe ai pisinisi, fa'aleleia le faiga o fuafuaga mo le tamaoaiga lanu moana, ma fa'aleleia avanoa fa'afaigaluega i totonu o le Blue Economy.

Sarker, S., Bhuyan, Md., Rahman, M., Md. Islama, Hossain, Md., Basak, S. Islam, M. (2018, Me 1). Mai le Saienisi i le Fa'atinoga: Su'esu'eina o Avanoa o le Blue Economy mo le Fa'aleleia o le Tamaoaiga i Bangladesh. Pulega o le Vasa ma le Talafatai. (157) 180-192. Maua mai: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii

O Bangladesh o loʻo suʻesuʻeina o se suʻesuʻega o le gafatia o le Blue Economy, lea o loʻo i ai le malosi tele, ae o loʻo tumau pea le tele o isi luitau, aemaise lava i fefaʻatauaiga ma fefaʻatauaʻiga e fesoʻotaʻi ma le sami ma le gataifale. Ua maua e le lipoti o le Blue Growth, lea o loʻo faʻamatalaina e le tusiga o le faʻatupulaia o le tamaoaiga i totonu o le sami, e le tatau ona ositaulagaina le faʻaleleia o le siosiomaga mo tupe mama e pei ona vaʻaia i Bangladesh.

O le Tautinoga o Mataupu Faavae o Tupe o le Tamaoaiga Blue Economy. (2018 Ianuari 15). Le Komisi Europa. Maua mai: https://ec.europa.eu/maritimeaffairs/sites/maritimeaffairs/files/ declaration-sustainable-blue-economy-finance-principles_en.pdf

O sui o le vaega o auaunaga tau tupe ma vaega e leai ni tupe mama e aofia ai le Komisi Europa, European Investment Bank, World Wide Fund for Nature, ma le Prince of Wales's International Sustainability Unit na fausia se auivi Blue Economy Investment Principles. O mataupu faavae e sefulufa e aofia ai le manino, iloa tulaga lamatia, aoga, ma faʻasaienisi faʻavae pe a atiaʻe le Blue Economy. O le latou fa'amoemoe o le lagolagoina lea o le atina'eina ma le saunia o se fa'avae mo se tamaoaiga fa'avae o le sami.

Blue Economy Caribbean. (2018). Mea Fa'atino. BEC, Mea Fou Malosiaga. Maua mai: http://newenergyevents.com/bec/wp-content/uploads/sites/29/2018/11/BEC_5-Action-Items.pdf

O se faʻamatalaga faʻamatalaga e faʻaalia ai laasaga e manaʻomia le faʻaauauina o le atinaʻeina o le tamaoaiga lanumoana i le Caribbean. O nei mea e aofia ai le taʻitaʻiga, faʻamaopoopoina, faʻasalalauga lautele, faʻatonuina, ma le faʻatatauina.

Blue Economy Caribbean (2018). Caribbean Blue Economy: Ose Vaaiga a le OECS. Folauga. BEC, Mea Fou Malosiaga. Toe aumai mai: http://newenergyevents.com/blue-economy-caribbean/wp-content/uploads/sites/25/2018/11/BEC_Showcase_OECS.pdf

O le Faalapotopotoga a Setete Caribbean i Sasaʻe (OECS) na tuʻuina atu i luga o le Blue Economy i le Caribbean e aofia ai se aotelega o le taua o le tamaoaiga ma tagata taʻalo tetele i le itulagi. O la latou va'aiga o lo'o taula'i atu i se si'osi'omaga o gataifale i Sasa'e Caribbean e fa'aolaola lelei ma fa'aolaola a'o mataala i le una'ia o atina'e fa'aagafesootai-tamaoaiga mo tagata o le itulagi. 

Malo o Anguilla. (2018) Monetising Anguilla's 200 Mile EFZ Tuuina atu i le Caribbean Blue Economy Conference, Miami. PDF

E silia ma le 85,000 sq. km, Anguilla's EFZ o se tasi o le tele i le Caribbean. O le folasaga o lo'o tu'uina atu ai se fa'ata'otoga lautele o le fa'atinoina o le pulega o laisene faigafaiva i fafo ma fa'ata'ita'iga o fa'amanuiaga ua mavae mo atumotu. O la'asaga e fai ai se laisene e aofia ai le aoina ma le au'ili'ili o fa'amaumauga o faigafaiva, fa'atūina se fa'atulafonoina e tu'uina atu ai laisene i fafo ma tu'uina atu le mata'ituina ma le mata'ituina.

Hansen, E., Holthus, P., Allen, C., Bae, J., Goh, J., Mihailescu, C., ma C. Pedregon. (2018). Vasa/Maitime Clusters: Ta'ita'i ma Galulue Fa'atasi mo Atina'e Gafataulimaina o le Vasa ma Fa'atinoina Manulauti Tau Atina'e.. Fono o le Vasa a le Lalolagi. PDF

Vasa/Maritime Clusters o fa'afanua fa'afanua o pisinisi tau gataifale e fa'asoa fa'atauga masani ma fa'agaoioi latalata le tasi i le isi e ala i feso'ota'iga tele. O nei fuifui e mafai ona faia se sao taua i le faʻalauteleina o atinaʻe gafataulimaina o le sami e ala i le tuʻufaʻatasia o mea fou, faʻatauva-faʻatau-tupe mama ma le siosiomaga.

Humphrey, K. (2018). Blue Economy Barbados, Matagaluega o le Gataifale ma le Blue Economy. PDF

Barbados's Blue Economy Framework e tolu poutū: felauaiga ma mea fa'atau, fale ma talimalo, ma le soifua maloloina ma mea'ai. O la latou sini o le faʻasaoina o le siosiomaga, avea ma 100% malosiaga faʻafouina, faʻasa o palasitika, ma faʻaleleia faiga faʻavae o le gataifale.

Parsan, N. ma A. Aso Faraile. (2018). Fuafuaga Sili mo le Tuputupu Aulaula i le Atu Karipeane: O se Su'esu'ega Tulaga mai Grenada. Fa'aaliga i le Blue Economy Caribbean. PDF

O le tamaoaiga o Grenada na faʻaleagaina e le Afa o Ivan i le 2004 ma mulimuli ane lagona ai aʻafiaga o le Faʻafitauli Tau Tupe e oʻo atu ai i le 40% o le leai o se galuega. Na maua ai se avanoa e atia'e ai le Blue Growth mo le fa'afouina o le tamaoaiga. O le fa'ailoaina o vaega e iva o gaioiga na fa'atupeina e le Faletupe o le Lalolagi ma le fa'amoemoe mo St. George e avea ma ulua'i laumua atamai tau le tau. E mafai foi ona maua nisi fa'amatalaga ile Grenada's Blue Growth Master plan iinei.

Ram, J. (2018) Le Blue Economy: A Caribbean Atinae Avanoa. Faletupe o Atina'e Karepiane. PDF

Fa'atonusili o le Economics i le Caribbean Development Bank na tu'uina atu i le 2018 Blue Economy Caribbean e uiga i avanoa mo tagata teu tupe i le itulagi o le Caribbean. O le folasaga e aofia ai fa'ata'ita'iga fou o tupe fa'afaigaluega e pei ole Blended Finance, Blue Bonds, Recoverable Grants, Debt-for-Nature Swaps, ma fa'asino sa'o atu i pisinisi tumaoti i le Blue Economy.

Klinger, D., Eikeset, AM, Davíðsdóttir, B., Winter, AM, Watson, J. (2017, Oketopa 21). Le Mechanics of Blue Growth: Puleaina o le Fa'aogaina o Punaoa Faanatura o le Vasa Fa'atasi ma le Tele o Tagata Faigaluega. Faiga Faavae o le Gataifale (87). 356-362.

Blue Growth e fa'alagolago i le pulega tu'ufa'atasi o le tele o vaega o le tamaoaiga e fa'aoga lelei ai punaoa faanatura o le sami. Ona o le malosi o le natura o le sami o loʻo i ai le galulue faʻatasi faʻapea foʻi ma le feitagaʻi, i le va o tagata tafafao maimoa ma le gaosiga o malosiaga i fafo, ma le va o nuʻu eseese ma atunuʻu o loʻo tauva mo punaoa e gata.

Spalding, MJ (2015 Oketopa 30). Va'ai i Fa'amatalaga Laiti. Ose blog e uiga i se fono na fa'aulutalaina "O le Vasa i Tupe Maua a le Atunu'u: Sa'iliga o Fa'amatalaga ma Tulaga Fa'atatau". O le Ocean Foundation. Avanoa ia Iulai 22, 2019. https://oceanfdn.org/looking-at-the-small-details/

O le tamaoaiga (fou) lanu moana e le o fa'atatau i tekonolosi fou ua fa'atupula'ia, ae o gaioiga tau tamaoaiga e gafataulimaina vs. Ae ui i lea, o tulafono fa'avasegaina o alamanuia e leai se fa'avasegaga o faiga fa'aauau, e pei ona fa'amauina e le fonotaga a le "The Oceans National Income Account" i Asilomar, Kalefonia. TOF Peresitene Mark Spalding's blog post fa'ai'uga fa'avasegaina code e maua ai fa'amaumauga taua e mana'omia mo le su'esu'eina o suiga ile taimi ma mo le fa'ailoaina o faiga fa'avae.

Polokalame o le Tamaoaiga a le Atunuu. (2015). Fa'amatalaga Maketi. Middlebury Institute of International Studies i Monterey: Nofoaga Tutotonu mo le Blue Economy. Toe aumai mai: http://www.oceaneconomics.org/market/coastal/

Middlebury's Center for the Blue Economy o lo'o tu'uina mai ai le tele o fuainumera ma tulaga tau tamaoaiga mo pisinisi e fa'atatau i fefa'ataua'iga i maketi i totonu o le Vasa ma le gataifale. Vaevae i le tausaga, setete, itumalo, vaega o alamanuia, faʻapea foʻi ma itu matafaga ma tau. O a latou fa'amaumauga fa'atatau e matua'i aoga tele i le fa'aaliaina o le a'afiaga o alamanuia o le sami ma gataifale i le tamaoaiga o le lalolagi.

Spalding, MJ (2015). Fa'aauauina o le Vasa ma le Pulega o Punaoa i le Lalolagi. Ose blog i luga ole “Ocean Sustainability Science Symposium”. O le Ocean Foundation. Avanoa ia Iulai 22, 2019. https://oceanfdn.org/blog/ocean-sustainability-and-global-resource-management

Mai palasitika i le Ocean Acidification o tagata e nafa ma le tulaga o loʻo iai nei ma e tatau ona faʻaauau pea ona galulue tagata e faʻaleleia le tulaga o le sami o le lalolagi. TOF Peresitene Mark Spalding's blog post e faʻamalosia ai gaioiga e leai se afaina, fatuina avanoa mo le toe faʻaleleia o le sami, ma aveese le mamafa mai le vasa o se punaoa fefaʻasoaaʻi.

Le Economist Intelligence Unit. (2015). Le Tamaoaiga Blue: Tuputupu ae, Avanoa, ma se Tamaoaiga Mautu o le Vasa. Le Economist: pepa faʻamatalaga mo le Fonotaga o le Vasa a le Lalolagi 2015. Toe aumai mai: https://www.woi.economist.com/content/uploads/2018/ 04/m1_EIU_The-Blue-Economy_2015.pdf

Na saunia muamua mo le Summit Summit 2015, le Economist's Intelligence Unit e vaʻavaʻai i le tulaʻi mai o le tamaoaiga lanu moana, paleni o le tamaoaiga ma le faʻasao, ma mulimuli ane faʻataʻitaʻiga faʻafaigaluega. O lenei pepa o loʻo tuʻuina atu ai se faʻamatalaga lautele o gaioiga o le tamaoaiga i luga o le sami ma ofoina atu ai faʻatalanoaga i le lumanaʻi o gaioiga tau tamaoaiga e aofia ai pisinisi e taulaʻi i le sami.

BenDor, T., Lester, W., Livengood, A., Davis, A. ma L. Yonavjak. (2015). Fuafuaina le Tele ma le Aafiaga o le Ecological Toefuataiga Tamaoaiga. Faletusi a le Ofisa o Saienisi 10(6): e0128339. Maua mai: https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0128339

O suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le toe faʻaleleia o le siʻosiʻomaga i totonu o le atunuʻu, o se vaega, e maua ai le tusa ma le $ 9.5 piliona i faʻatauga i tausaga taʻitasi ma 221,000 galuega. Toe fa'aleleia o le si'osi'omaga e mafai ona ta'ua lautele o gaioiga tau tamaoaiga e fesoasoani i le toe fa'afo'i atu o fa'anatura i se tulaga fa'aleleia atili le soifua maloloina ma fa'atumu galuega. O lenei su'esu'ega o le mea muamua lea na fa'aalia ai fa'amanuiaga taua fa'afuainumera o le toe fa'aleleia o le si'osi'omaga i le tulaga fa'aleatunuu.

Kildow, J., Colgan, C., Scorse, J., Johnston, P., ma M. Nichols. (2014). Setete o le US Ocean and Economy Coastal 2014. Nofoaga Autu mo le Blue Economy: Middlebury Institute of International Studies i Monterey: National Ocean Economics Program. Toe aumai mai: http://cbe.miis.edu/noep_publications/1

O le Monterey Institute of International Studies 'Center mo le Blue Economy e maua ai se va'aiga loloto i gaioiga tau tamaoaiga, fa'asologa o tagata, tau o uta, tau o punaoa faanatura ma gaosiga, tupe fa'aalu a le malo i le Iunaite Setete e feso'ota'i ma pisinisi o le sami ma gataifale. O lo'o fa'asalalauina e le lipoti le tele o laulau ma au'ili'iliga e maua ai se fa'amatalaga au'ili'ili fa'amaumauga o le tamaoaiga o le sami.

Conathan, M. ma K. Kroh. (2012 Iuni). Fa'avae o le Tamaoaiga Blue: Fa'alauiloa e le CAP le Poloketi Fou e Fa'asalaina ai Alamanuia o le Vasa Sustainable. Nofoaga Autu mo Amerika Alualu i Luma. Toe aumai mai: https://www.americanprogress.org/issues/green/report/2012/06/ 27/11794/thefoundations-of-a-blue-economy/

Na saunia e le Center for American Progress se pu'upu'u i la latou Poloketi Blue Economy e taula'i i le feso'ota'iga o le si'osi'omaga, tamaoaiga, ma alamanuia e fa'alagolago ma ola fa'atasi ma le vasa, gataifale, ma Vaituloto Tele. O la latou lipoti o loʻo faʻamamafaina ai le manaʻomia o se suʻesuʻega sili atu o aʻafiaga tau tamaoaiga ma tulaga taua e le masani ona faʻaalia i suʻesuʻega faʻamaumauga masani. E aofia ai fa'amanuiaga tau tamaoaiga e mana'omia ai se si'osi'omaga mama ma le soifua maloloina o le sami, e pei o le tau fa'apisinisi o meatotino i le sami po'o le fa'atauga e maua i le savali i luga o le matafaga.

TUSI I TOP

4. Fa'ato'aga ma Faigafaiva

I lalo ifo o le a e maua ai se vaaiga atoa o fa'atoaga ma faigafaiva e ala i le tioata o le Blue Economy, mo se su'esu'ega sili atu fa'amolemole taga'i i itulau o punaoa a le Ocean Foundation i luga. Faʻatupulaia Faʻaaulelei ma Meafaigaluega ma Fuafuaga mo Faigafaiva Lelei faasologa.

Bailey, KM (2018). Lesona Faigafaiva: Faigafaiva Tufuga ma le Lumanai o tatou Vasa. Chicago ma Lonetona: Le Iunivesite o Chicago Press.

O faigafaiva laiti e tele sona sao i galuega i le lalolagi atoa, latou te maua ai le afa i le lua vaetolu o i'a-mea'ai a le lalolagi ae o le 80-90% o tagata faigaluega i'a i le lalolagi atoa, o le afa oi latou o tamaitai. Ae o loo tumau pea faafitauli. A'o fa'atupula'ia falefaigaluega ua atili faigata ai ona fa'atumauina aiā tatau a le aufaifaiva laiti, ae maise ua ova le fagota o nofoaga. I le faʻaaogaina o tala patino mai le au faifaiva i le salafa o le lalolagi, o loʻo faʻamatalaina ai e Bailey le pisinisi fagota i le lalolagi atoa ma le va o faigafaiva laiti ma le siosiomaga.

Fa'avaa o le Tusi, Lesona Faigafaiva

Faalapotopotoga o Taumafa ma Faatoaga a Malo Aufaatasi. (2018). Le Setete o Faigafaiva ma Fa'ato'aga a le Lalolagi: Fa'ataunu'uina Manulauti Tau Atina'e Gafataulimaina. Roma. PDF

O le lipoti a Malo Aufaatasi 2018 e uiga i faigafaiva a le lalolagi na maua ai se suʻesuʻega auiliili e faʻatatau i faʻamaumauga e manaʻomia e pulea ai punaoa vai i le Blue Economy. O lo'o fa'amaninoina e le lipoti lu'itau tetele e aofia ai le fa'aauauina pea o le fa'atumauina, o le tu'ufa'atasia o vaega eseese, fa'atalanoaina o le biosecurity, ma fa'amaumauga sa'o o fuainumera. E maua le lipoti atoa iinei.

Allison, EH (2011).  Fa'ato'aga, Faigafaiva, Mativa ma le Saogalemu o Mea'ai. Fa'atonu mo le OECD. Penang: WorldFish Centre. PDF

O le lipoti a le WorldFish Center o loʻo fautua mai ai faiga faʻavae gafataulimaina i faigafaiva ma faʻagota e mafai ona maua ai le tele o tupe maua i le saogalemu o meaʻai ma faʻaititia ai le mativa i atunuʻu tau atiaʻe. E tatau fo'i ona fa'atino faiga fa'avae fa'atasi ma faiga fa'atumauina ina ia aogā mo se taimi umi. O faigafaiva ma fa'afa'agai'a lelei e manuia ai le tele o nu'u pe'a fa'afuafua i nofoaga ta'itasi ma atunu'u. E lagolagoina ai le manatu e faapea o faiga gafataulimaina e iai sona aafiaga loloto i le tamaoaiga atoa ma e maua ai le taiala mo le atinaeina o faigafaiva i le Blue Economy.

Mills, DJ, Westlund, L., de Graaf, G., Kura, Y., Willman, R. ma K. Kelleher. (2011). Le lipoti ma le fa'atauaina: Faigafaiva laiti i atunu'u tau atia'e i R. Pomeroy ma NL Andrew (eds.), Puleaina o Faigafaiva Laiti: Ta'otoga ma Auala. Peretania: CABI. Maua mai: https://www.cabi.org/bookshop/book/9781845936075/

E ala i "snapshot" fa'ata'ita'iga su'esu'ega e va'ava'ai ai Mills i galuega fa'ale-agafesootai ma le tamaoaiga o faigafaiva i atunu'u tau atia'e. I lona aotelega, o faigafaiva laiti e le taualoa i le tulaga o le atunuu aemaise lava i aafiaga o faigafaiva i le saogalemu o taumafa, faaitiitia o le mativa ma le tausiga o le ola, faapea foi ma faafitauli i pulega tau faigafaiva i le tele o atunuu tau atiae. O faigafaiva o se tasi o vaega tele o le tamaoaiga o le sami ma o lenei iloiloga atoa e fesoasoani e unaʻia ai atinaʻe moni ma gafataulimaina.

TUSI I TOP

5. Tagata Tafafao Maimoa Mai Fafo, Va'aiga Va'a, ma Faigafaiva Fa'afiafia

Conathan, M. (2011). I'a i Aso Faraile: E sefululua Miliona Laina i le Vai. Nofoaga Autu mo Amerika Alualu i Luma. Maua mai: https://www.americanprogress.org/issues/green/news/2011/ 07/01/9922/fishon-fridays-twelve-million-lines-in-the-water/

O lo'o su'esu'eina e le Center for American Progress le su'esu'ega o faigafaiva fa'afiafia, e aofia ai le silia ma le 12 miliona tagata Amerika i tausaga ta'itasi, e fa'amata'u ai le tele o ituaiga o i'a i le fa'atusatusaina o fagotaga fa'apisinisi. O le faiga sili e fa'atapula'a ai a'afiaga o le si'osi'omaga ma le soona fagota e aofia ai le mulimulita'i i tulafono o laisene ma fa'ata'ita'i saogalemu pu'e ma fa'asa'oloto. Ole au'ili'iliga ole tala ole faiga sili e fesoasoani ile fa'alauiloaina ole pulega fa'aauau ole Blue Economy.

Zappino, V. (2005 Iuni). Turisi ma Atinae a le Atu Karepiane: Ose Vaaiga Aoao [Lipoti Mulimuli]. Pepa Talanoaga Nu.65. Nofoaga Autu a Europa mo Faiga Faʻavae Faʻavae. Toe aumai mai: http://ecdpm.org/wpcontent/uploads/2013/11/DP-65-Caribbean-Tourism-Industry-Development-2005.pdf

O tagata tafafao maimoa i le Caribbean o se tasi o pisinisi sili ona taua i totonu o le itulagi, e tosina mai ai le faitau miliona o tagata tafafao i tausaga taʻitasi e ala i faletalimalo ma o se malaga folau. I se su'esu'ega tau tamaoaiga e fa'atatau i le atina'e i le Blue Economy, e va'ava'ai ai Zappino i le a'afiaga o le si'osi'omaga o tagata tafafao maimoa ma au'ili'ili fuafuaga gafataulimaina o turisi i le itulagi. Na te fautuaina atili le faʻatinoina o taʻiala faʻaitulagi mo faiga gafataulimaina e manuia ai tagata lautele o loʻo manaʻomia mo le atinaʻeina o le Blue Economy.

TUSI I TOP

6. Tekinolosi i le Blue Economy

US Department of Energy.(2018 Aperila). Malosiaga o le Lipoti o le Blue Economy. US Department of Energy, Office of Energy Efficiency and Renewable Energy. https://www.energy.gov/eere/water/downloads/powering-blue-economy-report

E ala i se suʻesuʻega maualuga o avanoa tau maketi, o le US Department of Energy e vaʻavaʻai i le gafatia mo gafatia fou ma le atinaʻeina o le tamaoaiga i le gataifale. O le lipoti o loʻo vaʻavaʻai i le eletise mo pisinisi i fafo ma lata ane e aofia ai le faʻamalosia o le faʻamama, faʻaleleia o le gataifale ma le toe faʻaleleia o faʻalavelave faʻafuaseʻi, faʻamaʻi i fafo, ma faiga eletise mo nuʻu mamao. E mafai ona maua fa'amatalaga fa'aopoopo i mataupu o le malosi o le gataifale e aofia ai algae o le gataifale, fa'amama fa'amama, fa'aleleia o le gataifale ma faiga fa'amamao. iinei.

Michel, K. ma P. Noble. (2008). Fa'atekonolosi Fa'atekonolosi i Femalagaiga i le Gataifale. Le Alalaupapa 38:2, 33-40.

O Michel ma Noble o loʻo faʻatalanoaina le alualu i luma faʻapitoa i faʻafouga tetele i totonu o pisinisi faʻatau pisinisi i le gataifale. Ua fa'amamafaina e le au tusitala le mana'omia o faiga fa'alesiosiomaga. O vaega tetele o talanoaga i totonu o le tusiga e aofia ai faiga faʻapisinisi o loʻo i ai nei, faʻataʻitaʻiga o vaʻa, folauga, ma le faʻataunuʻuina manuia o tekinolosi faʻaalia. O fela'ua'iga ma fefa'ataua'iga ose fa'auluuluga tele lea o le fa'atupula'ia o le vasa ma o le malamalama i felauaiga i le sami e taua tele mo le ausiaina o se tamaoaiga gafataulimaina.

TUSI I TOP

7. Tuputupu Blue

Soma, K., van den Burg, S., Hoefnagel, E., Stuiver, M., van der Heide, M. (2018 Ianuari). Social Innovation- Ose Ala i Lumanai mo le Tuputupu A'e lanumoana? Faiga Faavae o le Gataifale. Vol 87: itulau. 363- itulau. 370. Maua mai: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/

Fuafuaga lanu moana fuafuaga e pei ona fuafuaina e le Iuni a Europa e taumafai e faatosina mai tekinolosi fou ma manatu e maualalo le aafiaga i luga o le siosiomaga, ae faapea foi le amanaia o fegalegaleaiga faaagafesootai talafeagai mo faiga gafataulimaina. I se fa'ata'ita'iga su'esu'ega o fa'ama'i i le Dutch North Sea na iloa ai e tagata su'esu'e faiga e mafai ona manuia mai le fa'afouga a'o fa'apea fo'i ona manatu i uiga, fa'alauteleina le galulue fa'atasi, ma su'esu'ega a'afiaga umi i le si'osi'omaga. E ui o loʻo i ai pea le tele o luʻitau, e aofia ai le faʻatau mai tagata gaosi oloa i le lotoifale, o loʻo faʻamamafaina e le tusiga le taua o se tulaga faʻaagafesootai i le tamaoaiga lanumoana.

Lillebø, AI, Pita, C., Garcia Rodrigues, J., Ramos, S., Villasante, S. (2017, Iulai) Faʻafefea ona Lagolagoina e Auaunaga Faʻanatura o le Gataifale le Fuafuaga o le Tuputupu Aʻe Blue? Faiga Faavae o le Gataifale (81) 132-142. Maua mai: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/ S0308597X16308107?via%3Dihub

O le European Union's Blue Growth Agenda o lo'o va'ava'ai i gataifale o lo'o tu'uina atu auaunaga tau si'osi'omaga aemaise lava i vaega o fa'a'ai'ai, biotechnology lanumoana, malosi lanumoana ma le tu'uina atu fa'aletino o le mauaina mai o minerale o le gataifale ma tagata tafafao maimoa uma. O nei vaega e fa'alagolago uma i le gataifale ma le gataifale, e na'o tulafono faatonutonu ma le tausiga lelei o le siosiomaga. Fai mai tusitala e faapea o avanoa Blue Growth e manaʻomia ai le faʻatautaia o fefaʻatauaʻiga i le va o tapulaʻa tau tamaoaiga, agafesootai, ma le siosiomaga, e ui o le atinaʻe o le a manuia mai tulafono faʻaopoopo faʻatonutonu.

Virdin, J. ma Patil, P. (eds.). (2016). Tu'u atu i se Tamaoaiga Blue: Ose Folafolaga mo le Tuputupu Fa'atupula'ia i le Atu Karipeane. Le Faletupe a le Lalolagi. Toe aumai mai: https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/ 10986/25061/Demystifying0t0the0Caribbean0Region.pdf

Fuafuaina mo le au fai tulafono i totonu o le itulagi o le Atu Karipiane, o lenei faʻasalalauga e avea o se faʻamatalaga lautele o le manatu o le Blue Economy. O setete ma teritori o le Caribbean e fesoʻotaʻi faʻatasi ma punaoa faʻanatura o le Sami Karipiane ma le malamalama ma le fuaina o aʻafiaga tau tamaoaiga e manaʻomia mo le gafataulimaina pe tutusa le tuputupu aʻe. O le lipoti e avea ma laasaga muamua i le iloiloina o le gafatia moni o le sami e avea o se avanoa tau tamaoaiga ma afi mo le tuputupu ae, ae o loʻo fautuaina ai foi ni faiga faʻavae e faʻaleleia atili ai le faʻaogaina o le sami ma le sami.

World Wildlife Fund. (2015, Aperila 22). Toe faaolaolaina le Tamaoaiga o le Vasa. WWF Faava o Malo Gaosiga. Maua mai: https://www.worldwildlife.org/publications/reviving-the-oceans-economy-the-case-for-action-2015

O le vasa ose sao tele i le tamaoaiga o le lalolagi ma e tatau ona faia se gaioiga e faʻateleina le faʻasao lelei o le gataifale ma le gataifale i atunuu uma. O le lipoti o loʻo faʻamaonia ai ni gaioiga faʻapitoa e valu e aofia ai, le manaʻomia o le taliaina o Manulauti Atinaʻe Sustainable a le Malo Aufaatasi, faʻaitiitia le afu e faʻafefe ai le faʻafefe o le sami, pulea lelei a itiiti ifo ma le 10 pasene o sami i atunuʻu taʻitasi, malamalama i le puipuiga o nofoaga ma pulega o faigafaiva, faiga faʻavaomalo talafeagai mo feutanaiga ma felagolagomai, atiina ae faiga faapaaga a le malo ma le tumaoti e manatu i le soifua manuia o nuu ma afioaga, atiina ae le manino ma le malamalama lautele o faamanuiaga o le vasa, ma iu ai ina fausia se tulaga faava o malo e lagolago ma faasoa atu ai le malamalama o le sami e faavae i faamaumauga. Fa'atasi o nei gaioiga e mafai ona toe fa'afouina le tamaoaiga o le sami ma ta'ita'i atu ai i le toe fa'aleleia o le sami.

TUSI I TOP

8. Malo o le Atunuu ma Fa'alapotopotoga Fa'ava-o-malo

Aferika Blue Economy Forum. (Iuni 2019). Aferika Blue Economy Forum Concept Note. Blue Jay Communication Ltd., Lonetona. PDF

O le lona lua o le African Blue Economy Form na taulaʻi i luʻitau ma avanoa i le faʻatupulaia o le tamaoaiga o le sami o Aferika, le va o pisinisi faʻaleaganuʻu ma atinaʻe, ma faʻalauteleina le faʻaauau e ala i le atinaʻeina o se tamaoaiga faʻasalalau. O se itu taua na talanoaina o le maualuga o le filogia o le sami. O le tele o atina'e fou ua amata ona foia le mataupu o le filogia o le sami, ae o nei mea e masani ona leai ni tupe e faʻalautele ai pisinisi.

O le Commonwealth Blue Charter. (2019). Blue Economy. Toe aumai mai: https://thecommonwealth.org/blue-economy.

E iai le sootaga vavalalata i le va o le sami, suiga o le tau, ma le soifua manuia o tagata o le Commonwealth ua manino ai e tatau ona faia ni gaioiga. O le fa'ata'ita'iga o le Blue Economy e fa'amoemoe mo le fa'aleleia atili o le soifua manuia o tagata ma le tutusa o agafesootai, a'o fa'aitiitia fa'aletonu o le si'osi'omaga ma fa'aletonu tau si'osi'omaga. O le itulau lenei o lo'o fa'amamafaina ai le misiona a le Blue Charter e fesoasoani ai i atunu'u e atia'e se faiga tu'ufa'atasi i le fausiaina o le tamaoaiga lanumoana.

Komiti Fa'atekonolosi Koneferenisi Sustainable Blue Economy Conference. (2018, Tesema). Lipoti Mulimuli o le Konafesi Sustainable Blue Economy Conference. Nairobi, Kenya Novema 26-28, 2018. PDF

O le Global Sustainable Blue Economy Conference, na faia i Nairobi, Kenya, na taulaʻi i atinaʻe gafataulimaina e aofia ai le sami, sami, vaituloto, ma vaitafe i le 2030 United Nations Agenda. O tagata na auai na amata mai i ulu o setete ma sui o faʻalapotopotoga faʻavaomalo i le vaega o pisinisi ma taʻitaʻi nuʻu, faʻaalia i luga o suʻesuʻega ma auai i fonotaga. O le taunuuga o le fonotaga o le faia lea o le Nairobi Statement of Intent on Advancing a Sustainable Blue Economy.

Le Faletupe o le Lalolagi. (2018, Oketopa 29). Tuuina atu o Pone Sovereign Blue: Fesili e Fai soo. Le Faletupe a le Lalolagi. Maua mai:  https://www.worldbank.org/en/news/feature/2018/10/29/ sovereign-blue-bond-issuance-frequently-asked-questions

O le Blue Bond o se aitalafu e tu'uina atu e malo ma faletupe o atina'e e fa'aputu ai tupe faavae mai a'afiaga a le aufaipisinisi e fa'atupe ai galuega fa'avae o le gataifale ma le sami o lo'o i ai fa'amanuiaga lelei o le si'osi'omaga, tamaoaiga, ma le tau. O le Republic of Seychelles na muamua tuuina atu le Blue Bond, na latou faatuina ai le $3 miliona Blue Grants Fund ma le $12 miliona Blue Investment Fund e faalauiloa ai faigafaiva gafataulimaina.

Aferika Blue Economy Forum. (2018). Aferika Blue Economy Forum 2018 Lipoti Mulimuli. Blue Jay Communication Ltd., London. PDF

O le fono fa'avae i Lonetona na tu'ufa'atasia ai tagata popoto fa'ava-o-malo ma ta'ita'i o le malo e fa'ata'atia le tele o ta'iala o le Blue Economy a atunu'u Aferika i le tulaga o le Agenda 2063 a le Iuni a Aferika ma Manulauti Tau Atina'e a le Malo Aufaatasi (SDGs). O autu o talanoaga e aofia ai faiga faiva faasolitulafono ma le le faatulafonoina, puipuiga o le gataifale, pulega o le sami, malosi, fefaatauaiga, turisi, ma mea fou. Na fa'ai'u le fono i le vala'au mo se fa'atinoga e fa'atino ai faiga fa'atino gafataulimaina.

Komisi Europa (2018). Le Lipoti Faaletausaga o le Tamaoaiga 2018 i le EU Blue Economy. Mataupu tau Gataifale ma Faigafaiva a le Iuni a Europa. Toe aumai mai: https://ec.europa.eu/maritimeaffairs/sites/maritimeaffairs/files/ 2018-annual-economic-report-on-blue-economy_en.pdf

O le lipoti faaletausaga o loʻo tuʻuina mai ai se faʻamatalaga auiliili o le tele ma le lautele o le tamaoaiga lanumoana e uiga i le Iuni a Europa. O le manulauti o le lipoti o le faailoaina ma le faʻaogaina o le gafatia o sami, gataifale ma vasa Europa mo le faʻatupulaia o le tamaoaiga. O le lipoti o loʻo aofia ai faʻatalanoaga o aʻafiaga faʻaagafesootai-tamaoaiga tuusaʻo, vaega lata mai ma faʻatupuina, suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga mai setete o le EU e uiga i galuega tau tamaoaiga lanumoana.

Vreÿ, Francois. (2017 Me 28). Fa'afefea ona fa'aogaina e Atunu'u Aferika le Tele Avanoa o latou Vasa. O le Talanoaga. Toe aumai mai: http://theconversation.com/how-african-countries-can-harness-the-huge-potential-of-their-oceans-77889.

O mataupu tau pulega ma le saogalemu e mana'omia mo talanoaga o le Blue Economy e atunuu o Aferika ina ia maua ai le manuia o le tamaoaiga. O solitulafono e pei o faigafaiva faasolitulafono, faomea i le sami, ma le gaoi faaauupegaina, faanana, ma femalagaiga faasolitulafono e le mafai ai e atunuu ona iloa le gafatia o latou sami, gataifale ma le sami. I le tali atu, e tele fuafuaga ua atiae e aofia ai le galulue faatasi i tua atu o le atunuu ma le faamautinoaina o tulafono a le atunuu o loo faamalosia ma ogatusa ma le feagaiga a le Malo Aufaatasi i le saogalemu o le sami.

Vaega o Faletupe a le Lalolagi ma le UN Department of Economic and Social Affairs. (2017). Le Avanoa o le Tamaoaiga Blue: Faʻateleina Faʻamanuiaga mo taimi uumi o le Faʻaaogaina gafataulimaina o Punaoa o le Gataifale mo Atumotu Laiti Atinaʻe ma Atunuʻu Tau Atinaʻe. Le Faletupe Faava-o-malo mo le Faufale ma Atina'e, le Faletupe o le Lalolagi. Toe aumai mai:  https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/ 10986/26843/115545.pdf

E iai le tele o auala agai i le tamaoaiga lanu moana e fa'alagolago uma i fa'alotoifale ma fa'amuamua a le atunu'u. O lo'o su'esu'eina e ala i le va'aiga lautele a le Faletupe o le Lalolagi i fa'atamaoaiga o le tamaoaiga o le Blue Economy i a latou fa'amatalaga i atunu'u e le'i atia'e i gataifale ma setete o atumotu laiti.

Malo Aufaatasi. (2016). Aferika's Blue Economy: A Policy Handbook. Komisi o le Tamaoaiga mo Aferika. Maua mai: https://www.uneca.org/sites/default/files/PublicationFiles/blue-eco-policy-handbook_eng_1nov.pdf

E tolusefulu valu mai le limasefulufa atunuu Aferika o le gataifale po o motu ma e sili atu i le 90 pasene o oloa faaulufale mai ma auina atu i fafo a Aferika o loo faia i le sami ma mafua ai ona faalagolago tele le konetineta i le sami. O lenei tusitaulima faiga fa'avae o lo'o fa'aogaina ai se faiga fa'afaufautua e fa'amautinoa ai le pulea gafataulimaina ma le fa'asaoina o puna'oa vai ma gataifale e fa'atatau i fa'amata'u fa'amata'u e pei o le fa'aletonu o le tau, le saogalemu o le gataifale, ma le le lava o avanoa i punaoa fa'asoa. O loʻo tuʻuina atu e le pepa le tele o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai gaioiga o loʻo faia nei e atunuu Aferika e faʻalauiloa ai le atinaʻeina o le tamaoaiga lanumoana. O lo'o iai fo'i i le tusitaulima se ta'iala ta'itasi mo le atina'eina o se faiga fa'avae Blue Economy, e aofia ai le fa'atulagaina o mataupu, fa'amaopoopoina, fausia o le pule a le atunu'u, fa'amuamua vaega, mamanu faiga fa'avae, fa'atinoga o faiga fa'avae, ma le mata'ituina ma le iloiloga.

Neumann, C. ma T. Bryan. (2015). E Fa'afefea ona Lagolagoina e Auaunaga Fa'anatura o le Gataifale Sini Sini Atina'e Gafataulimaina? In The Ocean and Us – E fa'afefea ona lagolagoina e le gataifale soifua maloloina le ausiaina o Manulauti Tau Atina'e a le UN. Fa'atonu e Christian Neumann, Linwood Pendleton, Anne Kaup ma Jane Glavan. Malo Aufaatasi. Itulau e 14-27. PDF

'Au'aunaga fa'anatura o le gataifale e lagolagoina le tele o Manulauti Tau Atina'e Gafataulima a Malo Aufaatasi (SDGs) mai atina'e ma nofoaga i le fa'aitiitia o le mativa ma fa'aitiitia le le tutusa. E ala i au'ili'iliga fa'atasi ma fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'i ua finau ai le au tusitala e taua tele le vasa i le tausiga o tagata soifua ma e tatau ona ave i ai le fa'amuamua pe a galulue aga'i i Manulauti Tau Atina'e Fa'aauau a le UN. O le tele o tautinoga a atunuu i le SDGs ua avea ma malosiaga i le Blue Economy ma atinae gafataulimaina i le lalolagi atoa.

Cicin-Sain, B. (2015 Aperila). Manulauti 14— Fa'asao ma Fa'aaoga Gaoioiga o Vasa, Sami ma Punaoa o le Gataifale mo Atina'e Gafataulimaina. UN Chronicle, Vol. LI (Nu.4). Maua mai: http://unchronicle.un.org/article/goal-14-conserve-and-sustainably-useoceans-seas-and-marine-resources-sustainable/

Manulauti 14 a Malo Aufaatasi Manulauti Atinae (UN SDGs) o loʻo faʻamaonia ai le manaʻomia mo le faʻasaoina o le sami ma le faʻaogaina gafataulimaina o punaoa o le gataifale. O le lagolago malosi mo le pulega o le sami e sau mai i motu laiti o loʻo atiaʻe setete ma atunuʻu e le o atinaʻe o loʻo aʻafia i le faʻatamala o le sami. Polokalama e faʻatatau i le Manulauti 14 e mafai foi ona ausia isi sini e fitu a le UN SDG e aofia ai le mativa, saogalemu o meaʻai, malosi, tuputupu aʻe o le tamaoaiga, atinaʻe tetele, faʻaitiitia o le le tutusa, aai ma nofoaga o tagata, faʻaogaina ma gaosiga, suiga o le tau, meaola eseese, ma auala o le faʻatinoga. ma faiga faapaaga.

O le Ocean Foundation. (2014). Aotelega mai le talanoaga laulau taamilo i luga o le Blue Growth (se blog i luga o se laulau lapotopoto i le Maota o Suetena). O le Ocean Foundation. Avanoa ia Iulai 22, 2016. https://oceanfdn.org/summary-from-the-roundtable-discussion-on-blue-growth/

O le faapaleniina o le soifua manuia o tagata ma pisinisi e fausia ai le tuputupu aʻe toe faʻaleleia faʻapea foʻi ma faʻamaumauga mautu e taua mo le agai i luma ma le Blue Growth. O lenei pepa o le aotelega o le tele o fonotaga ma konafesi i le tulaga o le sami o le lalolagi na talimalo ai le malo Suetena i le galulue faatasi ma le Ocean Foundation.

TUSI I TOP