Tamaoaiga Blue Sustainable

Tatou te manana’o uma lava i atina’e lelei ma tutusa le tamaoaiga. Ae e le tatau ona tatou ositaulagaina le soifua maloloina o le sami - ma mulimuli ane o tatou lava soifua maloloina tagata - mo na o tupe maua. O le sami o lo'o tu'uina atu auaunaga fa'anatura e taua tele mo la'au, manu ma tagata. Ina ia mautinoa o lo'o avanoa pea na auaunaga mo tupulaga i le lumana'i, e tatau i tagata lautele o le lalolagi ona tulituliloa le tuputupu a'e o le tamaoaiga i se auala 'lanumo'.

Fa'amatalaina o le Blue Economy

Blue Economy Research Page

Ta'imua i le Auala i le Sustainable Ocean Tourism

Fa'atasiga o Tagata Tafafao Maimoa mai Fafo mo se Vasa gafataulimaina

O le a le Sustainable Blue Economy?

O le to'atele o lo'o tulituliloa le tamaoaiga lanu moana, "tatala le vasa mo pisinisi" - lea e aofia ai le tele o mea fa'aoga. I le Ocean Foundation, matou te faʻamoemoe o alamanuia, malo, ma sosaiete lautele o le a toe faʻaleleia fuafuaga tuputupu aʻe i le lumanaʻi e faʻamamafa ma teu faʻafaigaluega i se vaega o le tamaoaiga atoa o le sami o loʻo i ai tomai faʻafouina. 

Matou te vaʻaia le taua i se tamaoaiga o loʻo i ai galuega toe faʻaleleia. Tasi e mafai ona taʻitaʻia ai le faʻaleleia o le soifua maloloina ma le soifua manuia o tagata, e aofia ai le saogalemu o meaʻai ma le fausiaina o le ola gafataulimaina.

tamaoaiga lanu moana gafataulimaina: o se maile e tamo'e i luga o vai papa'u o le sami

 Ae faapefea ona tatou amata?

Ina ia mafai ona fa'atumauina le tamaoaiga lanu moana, ma finau i le toe fa'aleleia o le gataifale ma le sami mo le soifua maloloina ma le tele o mea, e tatau ona tatou fa'afeso'ota'i manino le taua o le ola fa'anatura ola maloloina e fa'atupuina ai le saogalemu o mea'ai, fa'aleleia o afa, fa'afiafiaga turisi, ma isi mea. Matou te manaʻomia:

Ausia se maliega i le auala e fuaina ai tau e le o maketi

E aofia ai elemene e pei o: gaosiga o mea'ai, fa'aleleia atili o le vai, fa'aleleia o le gataifale, tu ma aga fa'alelei, ma fa'asinomaga faaleagaga, ma isi.

Mafaufau i tulaga taua fou ua tula'i mai

E pei o mea e fesoʻotaʻi ma biotechnology poʻo nutraceuticals.

Fesili atu pe puipuia e tulaga fa'atulafonoina le fa'anatura

E pei o vao mu'a, togatogo, po'o masima masima o lo'o a'afia ai le kaponi.

E tatau foi ona tatou pu'eina tupe gau mai le le gafataulimaina (ma le sauaina) o le gataifale ma le sami. E mana'omia le su'esu'eina o le fa'aputuina o gaioiga leaga a tagata, e pei o fa'apogai o le gataifale e mafua mai i eleele - e aofia ai le utaina o palasitika - ae maise le fa'alavelaveina o le tau. O nei a'afiaga ma isi fa'alavelave e fa'amata'u ai e le gata o le gataifale lava ia, ae fa'apea fo'i so'o se tau o le gataifale ma le sami i le lumana'i.

E faapefea ona tatou totogiina?

Faatasi ai ma se malamalama mausali i auaunaga faʻanatura faʻatupuina poʻo tau o loʻo lamatia, e mafai ona tatou amata faʻataʻitaʻiina auala tau tupe lanumoana e totogi ai le faʻasao ma le toe faʻaleleia o le gataifale ma le sami. O lenei mea e mafai ona aofia ai fesoasoani alofa ma le tele o atunuu foaʻi fesoasoani e ala i fuafuaga ma sauniuniga tupe; tupe fesoasoani fa'apitoa; fa'amaoniga ma inisiua lamatia; ma tupe tuufua.

E tolu penguins e savavali i luga o le matafaga

O le a le mea o lo'o iai i totonu ole Sustainable Blue Economy?

Ina ia atia'e se Tamaoaiga Sustainable Blue, matou te fautuaina le fa'auluina o tupe teufaafaigaluega i autu e lima:

1. Malosiaga Tau Tamaoaiga ma Agafesootai

Le toe fa'aleleia o kaponi goto (mugota, togatogo, ma le gataifale); mata'itūina o le fa'asa'asa o le sami ma galuega fa'aitiitia; Malosiaga ma Fetuunaiga i le gataifale, aemaise lava mo Taulaga (e aofia ai le toe faʻatulagaina mo le tafega, faʻaogaina o otaota, mea aoga, ma isi); ma Tagata Tafafao Maimoaga Tumau.

2. Felauaiga i le Vasa

Fa'aola ma faiga fa'atauta'iga, fa'alavalava o le tino, suau'u, ma tekonolosi va'a filemu.

3. Malosiaga Fa'afouina o le Vasa

Tupe fa'afaigaluega i le fa'alauteleina o su'esu'ega ma le fa'atuputeleina o gaosiga mo galu, tai, galu, ma matagi.

4. Faigafaiva i le gataifale ma le sami

Fa'aitiitiga fa'aoso mai faigafaiva, e aofia ai fa'ato'aga, pu'e vao ma fa'agaioiina (fa'ata'ita'iga, va'a e maualalo kaponi po'o va'a leai se fa'aoso), ma le fa'aleleia o le malosi ile gaosiga pe a uma le seleselega (fa'ata'ita'iga, teuina malulu ma le gaosiga o le aisa).

5. Fa'atalitali i Gaoioiga a Tupulaga Sosoo

Fetuunaiga faʻavae faʻavae e faʻafeiloaʻi ma faʻalauteleina galuega tau tamaoaiga ma toe faʻaleleia tagata; su'esu'ega i luga o le pu'eina o le kaponi, tekinolosi teuina, ma vaifofo fa'a-geoengineering e su'esu'e ai le aoga, gafatia tau tamaoaiga, ma le gafatia mo taunuuga e le'i fuafuaina; ma su'esu'ega i isi vaifofo fa'alenatura e ave ma teu ai le kaponi (micro and macro algae, kelp, ma le pamu kaponi olaola o meaola uma o le sami).


La Tatou Galuega:

Fuafuaga Taitaiga

Talu mai le 2014, e ala i tautalaga, auai o le vaega, ma sui auai i tino autu, matou te fesoasoani pea i le faʻamalamalamaina o le mea e mafai ma e tatau ona i ai se tamaoaiga lanu moana gafataulimaina.

Matou te auai i faʻasalalauga faʻavaomalo e pei o:

Le Royal Institution, Institute of Marine Engineering, Science & Technology, Commonwealth Blue Charter, Caribbean Blue Economy Summit, Mid-Atlantic (US) Blue Ocean Economy Forum, United Nations Sustainable Development Goal (SDG) 14 Ocean Conferences, ma le Economist Intelligence Unit.

Matou te auai i sikola faʻavavevave tekinolosi lanumoana ma mea e fai e pei o:

Blue Tech Week San Diego, Sea Ahead, ma OceanHub Africa Experts Panel.

O i matou o sui auai i faalapotopotoga autu e pei o: 

Le Laulau Maualuga mo le Tamaoaiga Tau le Vasa, UNEP Guidance Working Group's Sustainable Blue Economy Finance Initiative, The Wilson Center ma Konrad Adenauer Stiftung “Transatlantic Blue Economy Initiative”, ma le Center for the Blue Economy i le Middlebury Institute of International Studies.

Totogi-Mo-Auaunaga Faufautua

Matou te tuʻuina atu faufautua faʻapitoa i malo, kamupani, ma isi faʻalapotopotoga o loʻo mananaʻo e faʻaleleia le gafatia, atiaʻe fuafuaga faʻatino, ma tulituliloaina le tele o faiga faʻapisinisi lelei o le sami.

Ole Galu Blue:

Tusitala faatasi ma le TMA BlueTech, Le Blue Wave: Fa'afaigaluegaina i le BlueTech Clusters e fa'atumauina le ta'ita'iga ma fa'alauiloa le fa'atupulaia o le tamaoaiga ma le fa'atupuina o galuega. e mana'omia le taula'i atu i tekonolosi fou ma auaunaga e una'ia ai le fa'aogaina gafataulimaina o le sami ma puna'oa fou. O fa'afanua tala fa'atasi e aofia ai Blue Tech Clusters i le itu i Matu o le Atalani ma Blue Tech Clusters o Amerika.

Iloiloga o le Tamaoaiga o A'au Fa'anatura i le Itulagi MAR:

Tusitala faʻatasi ma le World Resources Institute of Mexico ma Metroeconomica, Iloiloga o le Tamaoaiga o A'au Fa'anatura i le MesoAmerican Reef (MAR) Region ma Oloa ma Auaunaga latou te saunia o le fa'amoemoe e fa'atatauina le tau o le tamaoaiga o le auaunaga fa'anatura o a'au i totonu o le itulagi. O lenei lipoti sa tuuina atu foi i le au fai faaiuga i se taimi mulimuli ane faleʻinisinia.

Malosiaga fausiaina: 

Matou te fausia le agava'a mo le au fai tulafono po'o le fa'atonu i fa'auigaga a le atunu'u ma auala i le tamaoaiga lanu moana gafataulimaina, fa'apea fo'i ma le fa'atupeina o le tamaoaiga lanu moana.

I le 2017, na matou aʻoaʻoina ai ofisa o le malo o Filipaina e sauniuni ai mo lena malo e avea ma taʻitaʻifono Le Asosi a Malo Asia i Sautesasae (ASEAN) ma le taula'i i le fa'aogaina gafataulimaina o puna'oa o le gataifale ma le gataifale.

Faufautua Femalagaa'i ma Turisi:

Fundación Tropicalia:

Tropicalia ose galuega 'eco resort' i le Dominican Republic. I le 2008, na fausia ai le Fundación Tropicalia e lagolago malosi i le atinaʻeina o le tamaoaiga o nuʻu lata ane i totonu o le nuʻu o Miches lea o loʻo fausia ai le nofoaga.

I le 2013, na fa'akonekarate ai le Ocean Foundation e atia'e le Lipoti Fa'atumau a Malo Aufaatasi muamua mo Tropicalia e fa'avae i luga o fa'avae e sefulu a le UN Global Compact i vaega o aia tatau a tagata, galuega, si'osi'omaga, ma le tetee atu i faiga pi'opi'o. I le 2014, na matou tuufaatasia ai le lipoti lona lua ma tuʻufaʻatasia taʻiala o lipoti gafataulimaina o le Global Reporting Initiative faatasi ai ma isi faiga faʻasalalau e lima. Na matou faia fo'i se Fa'atonuga Fa'aauau (SMS) mo fa'atusatusaga i le lumana'i ma le mata'ituina o le atina'e ma le fa'atinoga o nofoaga a Tropicalia. O le SMS o se fa'asologa o fa'ailo e fa'amautinoa ai le fa'aauau i vaega uma, e tu'uina atu ai se auala fa'apitoa e siaki ai, toe iloilo, ma fa'aleleia galuega mo le fa'aleleia atili o le si'osi'omaga, agafesootai, ma le tamaoaiga. Matou te fa'aauau pea ona tu'uina atu lipoti fa'aauau a Tropicalia i tausaga ta'itasi, e lima lipoti i le aofa'i, ma tu'uina atu fa'afouga fa'aletausaga ile fa'ailoga o le su'eina o SMS ma le GRI.

Kamupani a Loreto Bay:

Na fausia e le Ocean Foundation se Fa'ata'ita'iga Fa'ata'ita'i Tulaga Fa'au'u Fa'aa'oa'o, Fa'ata'ita'i ma fa'atalanoaina mo lima fesoasoani o atina'e fa'aauau i Loreto Bay, Mekisiko.

O la matou fa'ata'ita'iga faiga fa'apa'aga o lo'o tu'uina atu ai se fa'asologa o Feso'ota'iga Fa'alaua'itele 'anoa ma fuatia mo nofoaga mo nofoaga. O lenei faigapa'aga fou a le malo-Tuto'atasi e maua ai se talatuu tumau o le si'osi'omaga mo le nu'u fa'apitonu'u mo tupulaga i le lumana'i, tupe mo le fa'asao ma le fa'atumauina, ma so'otaga lelei mo se taimi umi. O le Ocean Foundation e na'o le galulue fa'atasi ma tagata atia'e fa'amaonia o lo'o tu'ufa'atasia faiga sili ona lelei i totonu o latou atina'e mo tulaga maualuga o agafesootai, tamaoaiga, matagofie, ma le fa'aleleia o le si'osi'omaga i taimi o fuafuaga, fausiaina, ma le fa'agaioiga. 

Na matou fesoasoani i le fausiaina ma le faʻatautaia o se faʻaputuga faʻapitoa e fai ma sui o le nofoaga, ma tufatufaina atu fesoasoani e lagolago ai faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu e taulaʻi i le puipuia o le siosiomaga faʻanatura ma faʻaleleia le tulaga lelei o le olaga mo tagata o le lotoifale. O lenei alagatupe tu'ufa'atasia mo le atunu'u o lo'o tu'uina atu ai le lagolago faifaipea mo poloketi taua.

leʻi leva

PAAGA FA'AALIGA