Jaime Restrepo o lo o uuina se laumei lanu meamata i luga o le matafaga.

O tausaga uma lava, e talimalo ai le Boyd Lyon Sea Turtle Fund se sikolasipi mo se tamaititi aoga o meaola o le gataifale o ana suʻesuʻega e taulaʻi i laumei sami. O le manumalo o lenei tausaga o Jaime Restrepo.

Faitau lana aotelega o suʻesuʻega i lalo:

tua

O laumei o le gataifale o lo'o nofoia ni fa'alapotopotoga fa'anatura ma'oti i lo latou olaga atoa; e masani ona nonofo i nofoaga e fa'amamafaina ai mea'ai ma feoa'i i le afa-tausaga i matafaga fa'amoega pe a fa'ato'a fa'ato'aga (Shimada et al. 2020). O le faailoaina o nofoaga eseese o loʻo faʻaogaina e laumei o le gataifale ma le fesoʻotaʻiga i totonu o ia mea autu e faʻamuamua ai le puipuiga o nofoaga e manaʻomia e faʻamautinoa ai latou te faʻataunuʻuina a latou matafaioi faʻalenatura (Troëng et al. 2005, Kofe et al. 2020). O ituaiga e feoa'i tele e pei o laumei o le gataifale, e fa'alagolago i si'osi'omaga autu e olaola ai. O le mea lea, o fuafuaga fa'asao e puipuia ai nei ituaiga o le a na'o le manuia e pei o le tulaga o le feso'ota'iga sili ona vaivai i luga o le ala femalaga'i. Satelite telemetry ua faafaigofieina ai le malamalama i le si'osi'omaga fa'aleaganu'u ma amioga femalaga'i o laumei o le gataifale ma maua ai le fa'amalamalamaga i lo latou biology, fa'aoga nofoaga ma le fa'asao (Wallace et al. 2010). I aso ua mavae, o le tulituliloaina o laumei faamoega na faamalamalamaina ai ala savali ma fesoasoani i le sailia o nofoaga e fafaga ai (Vander Zanden et al. 2015). E ui lava i le taua tele o le satelite telemetry e suʻesuʻe ai le gaioiga o meaola, o se tasi faʻafitauli tele o le tau maualuga o transmitters, lea e masani ona oʻo atu i le faʻatapulaʻaina o lapoʻa faʻataʻitaʻiga. Ina ia fa'amalieina lenei lu'itau, o le su'esu'ega o le isotope mautu (SIA) o elemene masani o lo'o maua i le natura ua avea ma meafaigaluega aoga e iloa ai vaega e feso'ota'i ai manu i totonu o si'osi'omaga o le gataifale. E mafai ona mata'ituina femalagaiga o femalagaiga e fa'atatau i fa'agasologa fa'apitoa i tulaga tau fa'ato'aga a tagata gaosi oloa muamua (Vander Zanden et al. 2015). O le tufatufaina o isotopes i mea fa'ale-aganu'u ma mea fa'aletino e mafai ona valoia e fa'amatala ai tulaga o le si'osi'omaga i fua fa'afanua ma le fa'aletino, fa'atupuina laufanua fa'aisotopic po'o isoscapes. O nei faʻailoga faʻapitoa e faʻaosoina e le siosiomaga e ala i le trophic transfer, o le mea lea o manu uma i totonu o se nofoaga faʻapitoa e faʻailogaina e aunoa ma le puʻeina ma faʻailoga (McMahon et al. 2013). O nei uiga e sili atu le aoga ma le taugofie o metotia a le SIA, e mafai ai ona maua le tele o faʻataʻitaʻiga lapoʻa, ma faʻateleina sui o le faitau aofaʻi o tagata suʻesuʻe. O le mea lea, o le fa'atinoina o le SIA e ala i le fa'ata'ita'iina o laumei fa'amoega e mafai ona maua ai le avanoa e iloilo ai le fa'aogaina o puna'oa i nofoaga e fafaga ai a'o le'i o'o i le vaitau o le fa'ato'aga (Witteveen 2009). E le gata i lea, o le faʻatusatusaina o faʻataʻitaʻiga o le isoscape e faʻavae i luga o le SIA mai faʻataʻitaʻiga na aoina i le vaega suʻesuʻe, faʻatasi ai ma faʻamatalaga mataʻituina na maua mai suʻesuʻega faʻailoga muamua ma satelite telemetry suʻesuʻega, e mafai ona faʻaogaina e fuafua ai fesoʻotaʻiga faʻafanua i biogeochemical, ma faiga faʻaola. O lenei faiga e fetaui lelei mo le suʻesuʻeina o ituaiga e ono le maua e tagata suʻesuʻe mo vaitaimi taua o latou olaga (McMahon et al. 2013). Tortuguero National Park (TNP), i le itu i matu o le talafatai o le Caribbean o Costa Rica, o le matafaga pito sili ona tele mo laumei lanu meamata i le Sami Caribbean (Seminoff et al. 2015; Restrepo et al. 2023). O faʻamaumauga o faʻamaumauga mai faʻasalalauga faʻavaomalo ua faʻaalia ai mamanu faʻasalalau pe a maeʻa faʻapipiʻi mai lenei faitau aofaʻi i Costa Rica, ma 19 isi atunuu i le itulagi (Troëng et al. 2005). I le tala faasolopito, o galuega suʻesuʻe i Tortuguero na faʻatumauina i le itu i matu 8 kilomita o le matafaga (Carr et al. 1978). I le va o le 2000 ma le 2002, e sefulu laumei fa'ailoga satelite na fa'asa'oloto mai lenei vaega o le matafaga na malaga atu i matu i fanua fa'ato'aga mai Nicaragua, Honduras, ma Belize (Troëng et al. 2005). Ae ui i lea, o faʻamatalaga faʻafoʻi faʻamaufaʻailoga na maua ai faʻamaoniga manino o tamaʻitaʻi o loʻo agaʻi atu i auala umi atu, o nisi o auala e leʻi vaʻaia i le feʻaveaʻi o laumei faʻailoga satelite (Troëng et al. 2005). O le va'aiga fa'afanua e valu-kilomita o su'esu'ega talu ai, atonu na fa'aituau ai le fa'atatauga o ala femalaga'i ua matauina, ua ova ai le taua o ala femalaga'i i matu ma nofoaga e fa'atau ai mea'ai. O le fa'amoemoe o lenei su'esu'ega o le su'esu'eina lea o feso'ota'iga femalaga'i mo le faitau aofa'i o laumei lanu meamata a Tortuguero, e ala i le su'esu'eina o le kaponi (δ 13C) ma le nitrogen (δ 15N) fa'atatau mo nofoaga fa'ato'aga i le Sami Karipiane.

Sini fuafuaina

Fa'afetai i a matou taumafaiga fa'ata'ita'iga ua mae'a ona fa'aputuina le silia ma le 800 fa'ata'ita'iga o mea mai laumei lanu meamata. O le tele o nei mea e mai Tortuguero, fa'atasi ai ma le aoina o fa'ata'ita'iga i nofoaga fa'ato'aga e fa'amae'aina i le tausaga atoa. Faʻavae i luga o le SIA mai faʻataʻitaʻiga na aoina i le itulagi atoa, o le a matou faʻatupuina se faʻataʻitaʻiga isoscape mo laumei lanu meamata i le Atu Karipeane, e tuʻuina atu ai vaega maʻoti mo tulaga taua o le δ13C ma le δ15N i le sami (McMahon et al. 2013; Vander Zanden et al. 2015) . O le a fa'aogaina lea fa'ata'ita'iga e su'esu'e ai vaega fa'apena o laumei lanu meamata o lo'o ofaga i Tortuguero, fa'atatau i a latou SIA ta'itasi.