autu
Aso Lulu, 9 Oketopa 2019


Le mamalu o le Senate ma le mamalu o le auvalaaulia.
O loʻu igoa o Mark Spalding, ma o aʻu o le Peresetene o le Ocean Foundation, ma le AC Fundación Mexicana para el Océano

O le 30 tausaga lenei o lo'u galue i le faasao o punaoa o le gataifale ma le sami i Mekisiko.

Faafetai mo le taliaina o matou i le Senate o le Malo

O le Ocean Foundation e na'o le pau lea o le fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo mo le vasa, faatasi ai ma se misiona e lagolago, faʻamalosia, ma faʻalauiloa na faʻalapotopotoga faʻapitoa e toe faʻafoʻisia le tulaga o le faʻaleagaina o siosiomaga o le sami i le lalolagi atoa. 

O galuega faatino ma fuafuaga a le Ocean Foundation i atunuu e 40 i luga o konetineta e 7 o loo galulue e faaauupegaina nuu e faalagolago i le soifua maloloina o le sami i punaoa ma le poto mo le fautuaina o faiga faavae ma mo le faateleina o le gafatia mo le faaitiitia, mataituina, ma fetuunaiga fuafuaga.

Le Fono lenei

O le asō i lenei fono o le a tatou talanoa ai

  • O le matafaioi a le Gataifale Puipuia
  • Fa'asa'o o le sami
  • Pisiga ma fa'ama'i o aau
  • Faiga filogia o le sami
  • Ma, o le lolovaia o matafaga turisi e fuga tele o sargassum

Ae ui i lea, e mafai ona tatou aoteleina le mea sese i ni fuaiupu se lua:

  • E tele naua mea lelei tatou te aveina mai le sami.
  • Ua tele naua mea leaga ua matou tuuina i le sami.

E tatau ona tuu le faia o mea uma e lua. Ma, e tatau ona toe fa'afo'i lo tatou vasa pe a uma le fa'aleagaina.

Toe faʻafoʻisia le tele

  • O le tele e tatau ona avea ma a tatou sini tuufaatasi; ma o lona uiga o le tuasivi lelei i gaoioiga ma pulega
  • E tatau i le pulega ona va'ava'ai i suiga e ono tutupu i le WHAT o lo'o tele ma fa'atupu vai e sili ona fa'afeiloa'i mo le fa'ateleina-o lona uiga o togatogo maloloina, mutia vao, ma vao; faʻapea foʻi ma alavai e mama ma leai ni lapisi, e pei lava ona vaʻaia e le Faʻavae Mekisiko ma le Tulafono Lautele o le Ecological Equilibrium.
  • Toe fa'afo'i le tele ma le biomass, ma galue e fa'atupuina e fa'atatau i le fa'atupulaia o le faitau aofa'i (galue i le fa'agesegese pe toe fa'afo'i fo'i lena mea).
  • Ia maua le tele e lagolago ai le tamaoaiga.  
  • E le'o se filifiliga e uiga i puipuiga fa'asao ma le tamaoaiga.
  • E lelei le faasao, ma e aoga. Galuega tau puipuiga ma le faasaoina. AE na o le taumafai lava e puipui le mea o tatou i ai i le feagai ai ma manaoga o le a faateleina, ma le feagai ai ma tulaga ua vave ona suia.  
  • O la tatou sini e tatau ona tele mo le saogalemu o taumafa ma mo le soifua maloloina.
  • O lea la, e tatau ona tatou agai i luma i le tuputupu ae o le faitau aofaʻi (e aofia ai tagata tafafao maimoa) ma ona manaʻoga tutusa i punaoa uma.
  • O lea la, o la matou valaau e tatau ona sui mai le "fa'asao" i le "toefuata'iina le tele" MA, matou te talitonu o lenei mea e mafai ma e tatau ona faʻaogaina uma tagata fiafia e fia galulue mo se lumanaʻi manuia ma manuia.

Fa'asagaga o Avanoa i le Blue Economy

O le faʻaaogaina gafataulimaina o le sami e mafai ona tuʻuina atu Mekisiko i meaʻai ma avanoa tau tamaoaiga i faigafaiva, toe faʻaleleia, turisi ma faʻafiafiaga, faʻatasi ai ma felauaiga ma fefaʻatauaʻiga, ma isi.
  
O le Blue Economy o le vaega laititi o le Ocean Economy atoa e gafataulimaina.

O le Ocean Foundation o loʻo suʻesuʻe ma galue malosi i le Blue Economy mo le silia ma le sefulu tausaga, ma galulue faʻatasi ma le tele o paaga e aofia ai. 

  • NGO i luga o le eleele
  • saienitisi su'esu'e lenei mataupu
  • loia faauigaina ona tuutuuga
  • faʻalapotopotoga tau tupe ma faʻalapotopotoga fesoasoani e fesoasoani i le faʻatupuina o faʻataʻitaʻiga tau tamaoaiga ma faʻatupeina, e pei o le Rockefeller Capital Management 
  • ma e ala i le galulue sa'o ma Matagaluega a le Atunuu ma Punaoa Siosiomaga, lala sooupu ma matagaluega. 

E le gata i lea, ua faʻalauiloa e le TOF lana lava polokalame polokalame e taʻua o le Blue Resilience Initiative, lea e aofia ai

  • fuafuaga fa'afaigaluega
  • fa'ata'ita'iga fa'atusa fa'atusatusaga o le kaponi
  • ecotourism ma lipoti ma su'esu'ega tau atina'e gafataulimaina
  • fa'apea fo'i ma le fa'atinoina o galuega fa'atino mo le fa'aitiitia o le tau o lo'o fa'atatau i le toe fa'aleleia o fa'anatura fa'anatura, e aofia ai: mutia vao, togatogo, 'a'au, oneone oneone, aau faisua ma masima masima.

E mafai ona tatou iloa faʻatasi vaega taʻutaʻua lea e mafai ai e le faʻafaigaluegaina atamai ona faʻamautinoaina o loʻo faʻamautinoaina le saogalemu o atinaʻe faʻanatura ma le maufetuunaʻi o Mekisiko e faʻamautinoa ai le mama ma le vai, tau ma le faʻaleleia o nuu, meaʻai maloloina, avanoa i le natura, ma le alualu i luma i le toe faʻaleleia o le tele o a tatou fanau ma fanau a fanau. mana'omia.

O le gataifale o le lalolagi ma le vasa o se vaega taua ma le maaleale o lo tatou laumua faalenatura, ae o le “ave uma nei, faagalo le lumanai” pisinisi-e pei ona masani ai le tamaoaiga o loo lamatia ai e le gata o le gataifale ma le gataifale, ae faapea foi nuu uma i Mekisiko.

Atina'e o le Blue Economy e fa'amalosia ai le saogalemu ma le toe fa'aleleia o "punaoa lanumoana" uma (e aofia ai vai i uta o vaitafe, vaituloto ma vaitafe). Ole Blue Economy e fa'apaleni le mana'oga mo fa'amanuiaga tau atina'e fa'aagafesootai ma le tamaoaiga fa'atasi ai ma le fa'amamafa malosi i le faia o se va'aiga umi.

E lagolagoina foi le UN Sustainable Development Goals lea ua sainia e Mekisiko, ma e manatu i ai pe faapefea ona aafia tupulaga i le lumanai i le pulega o punaoa i aso nei. 

O le sini o le sailia lea o se paleni i le va o le tuputupu ae o le tamaoaiga ma le mautu. 
O lenei fa'ata'ita'iga lanu moana o le tamaoaiga o lo'o galue agai i le fa'aleleia atili o le soifua manuia o tagata ma le tutusa o agafesootai, a'o fa'aitiitia ai a'afiaga o le si'osi'omaga ma fa'aletonu tau si'osi'omaga. 
O le manatu lanu moana o le tamaoaiga o loʻo tulaʻi mai e avea o se tioata e vaʻaia ma atiaʻe ai fuafuaga faʻavae e faʻaleleia ai le soifua maloloina o le sami ma le tuputupu aʻe o le tamaoaiga, i se auala e ogatasi ma mataupu faavae o le tutusa tutusa ma le aofia. 
A'o maua e le Blue Economy le malosi, o le talafatai ma le vasa (ma ala vai e feso'ota'i uma ai Mekisiko ia i latou) e mafai ona iloa o se puna fou o le atina'eina lelei o le tamaoaiga. 
O le fesili autu o le: E fa'afefea ona tatou atina'e lelei ma fa'aauau le fa'aogaina o punaoa o le sami ma gataifale? 
O se vaega o le tali e faapea

  • O galuega faatino mo le toe fa'aleleia o le kaponi lanumoana e toe fa'aola, fa'alautele pe fa'atuputeleina le soifua maloloina o togasami, masima masima, ma togatogo.  
  • Ma o galuega uma mo le toe fa'aleleia o le kaponi lanumoana ma le puleaina o le vai (aemaise lava pe a feso'ota'i ma MPA lelei) e mafai ona fesoasoani e fa'aitiitia le fa'asao o le sami—le fa'amata'u tele.  
  • O le mata'ituina o le fa'asa'oina o le sami o le a ta'u mai ai ia i tatou le mea e ave i ai le fa'amuamua. O le a ta'u mai foi ia i tatou le mea e fai ai fetuunaiga mo le faatoaga figota ma isi.  
  • O nei mea uma o le a faʻateleina ai le biomass ma toe faʻafoʻisia ai le tele ma le manuia o meaola vao maua ma faʻatoʻaga - e maua i le saogalemu o meaʻai, se tamaoaiga o le sami ma le faʻaitiitia o le mativa.  
  • E fa'apena fo'i, o nei poloketi o le a fesoasoani i le tamaoaiga o turisi.
  • Ma, ioe, o poloketi lava ia o le a fausia ai galuega toe faʻaleleia ma mataʻituina.  
  • O nei mea uma e faʻaopoopo i le lagolago mo le tamaoaiga lanumoana ma se tamaoaiga lanumoana moni e lagolagoina nuʻu.

O le a la le matafaioi a lenei Senate?

O nofoaga o le sami e patino i tagata uma ma o loʻo umia i lima o tatou malo e fai ma faʻatuatuaga lautele ina ia puipuia avanoa lautele ma punaoa masani mo tagata uma, ma mo tupulaga o le lumanaʻi. 

O matou loia e taʻua lenei mea o le "aʻoaʻoga faʻalagolago lautele."

E fa'afefea ona tatou mautinoa o lo'o puipuia e Mekisikō le nofoaga ma fa'agasologa o le si'osi'omaga, e tusa lava pe le'o malamalama atoatoa na faiga ma faiga e lagolago ai le ola?
 
Pe a tatou iloa o lo tatou faʻalavelaveina o le tau o le a suia ai faʻalapotopotoga faʻanatura ma faʻalavelave ai gaioiga, ae aunoa ma se maualuga maualuga o le mautinoa e uiga i le faʻafefea, faʻafefea ona tatou puipuia faiga faʻanatura?

E fa'afefea ona tatou fa'amautinoa o lo'o lava le malosi o le setete, fa'apolokiki fa'apolokiki, fa'atekonolosi mata'ituina ma mea tau tupe o lo'o avanoa e fa'amalosia ai tapula'a a MPA? E fa'apefea ona tatou fa'amautinoa le lava o le mata'ituina e mafai ai ona tatou toe asia fuafuaga tau pulega?

Ina ia o faatasi ma nei fesili manino, e tatau foi ona tatou fesili:
O i ai ia i tatou lenei aoaoga faavae faaletulafono o le faatuatuaga lautele i le mafaufau? O tatou mafaufau ea i tagata uma? Manatua o nei nofoaga o measina masani a tagata uma? Pe o tatou mafaufau ea i tupulaga o le lumanai? O tatou mafaufau ea pe o faʻasoa faʻatasi le sami ma le vasa o Mekisiko?

E leai se mea o nei mea totino, e le tatau foi. E lē mafai ona tatou faatalitalia mea uma e manaʻomia i le lumanaʻi, ae e mafai ona tatou iloa o le a sili atu le tāua o lo tatou tofi tuufaatasi pe a tatou lē faaaogāina ma le matapeʻapeʻa. E iai a matou siamupini/paaga i totonu o lenei Senate o le a nafa ma nei avanoa e fai ma sui o tupulaga o le taimi nei ma le lumanaʻi. Fa'amolemole va'ai i tulafono e faapea: 

  • Fa'aleleia le fetuutuuna'i ma le fa'aitiitia o le fa'asao o le sami, ma le fa'alavelaveina o tagata i le tau
  • Puipuia le palasitika (ma isi mea filogia) mai le o'o atu i le sami
  • Toe fa'afoisia faiga fa'anatura e maua ai le maufetuuna'i i afa
  • Puipuia puna'ele'ele o le tele o mea'ai e fafaga ai le tuputupu a'e o le sargassum
  • Fausia ma puipuia Nofoaga Puipuia o le Gataifale e avea o se vaega o le toe faʻaleleia o meaʻai
  • Fa'aonaponei faiga fa'apisinisi ma fa'afiafiaga faigafaiva
  • Fa'afouina faiga fa'avae e feso'ota'i ma tapenaga ma le tali atu i le masa'a o le suau'u
  • Fausia faiga fa'avae mo le fa'atulagaina o malosiaga fa'afouina o le sami
  • Fa'ateleina le malamalama fa'asaienisi ile vasa ma le gataifale ma suiga o lo'o feagai ma i latou
  • MA Lagolagoina le tuputupu ae o le tamaoaiga ma le fausiaina o galuega, i le taimi nei, ma mo tupulaga o le lumanai.

Ua oo i le taimi e toe faamautu ai le faatuatuaga o le atunuu. E tatau ona avea o tatou malo taitasi ma malo uma o loo faatinoina le matafaioi o le faatuatuaina e puipuia ai punaoa faalenatura mo i tatou, mo o tatou nuu, ma mo tupulaga o le lumanai.
Faafetai.


O lenei faʻamatalaga autu na tuʻuina atu i tagata na auai i le Forum on Ocean, Seas, and Opportunities for Sustainable Development i Mekisiko ia Oketopa 9, 2019.

Spalding_0.jpg