Saunia e Mark J. Spalding ma Catharine Cooper

O se vaega o le lenei blog na mua'i fa'asalalau i luga ole laiga laititi a le National Geographic's Ocean Views

4,405 maila mai le fefa'ataua'iga lululima a Uosigitone DC o lo'o taoto ai se filifili gaoa o motu matagofie matagofie o lo'o aioi atu mo le fa'aaofia o le Gataifale Fa'asao. Mai le pito i tua o le penisula Alaska, o le Aleutian Islands o loʻo i ai se tasi o faʻalapotopotoga sili ona tamaoaiga ma sili ona olaola olaola o le gataifale, ma o se tasi o le faitau aofaʻi o meaola o le gataifale, manulele sami, iʻa ma figota i le lalolagi. O motu e 69 (14 volcanic lapopoa ma le 55 laiti) e fausia ai le 1,100 maila arc agai i le Penisula o Kamchatka i Rusia, ma vavae ese ai le Sami Bering mai le Vasa Pasefika.

O le nofoaga lenei o le tele o meaola lamatia, e aofia ai leona Steller, sea otters, albatross siʻusiʻu pupuu, ma tafola uʻamea. O pasi nei e maua ai ala femalagaiga taua mo le tele o tafola lanu efuefu o le lalolagi ma faʻamaufaʻailoga fulufulu i matu, lea e faʻaogaina ai pasi e maua ai nofoaga fafaga ma faʻatoʻaga. O le fale lea o nisi o vaega sili ona eseese ma mafiafia o amu vai malulu ua lauiloa i le lalolagi. O le si'osi'omaga lea na lagolagoina mana'oga o le gataifale o Alaska mo le faitau afe tausaga.

Humpback Unalaska Brittain_NGOS.jpg

I luga o le ulu, o le tagi a le aeto tula. I totonu o le sami, o le faititili o le faititili o se tafola u'amea ua soli. I le mamao, e alu a'e le asu i luga o mauga mu ausa. I luga o le matafaga, o foliga o tofē lanumeamata lanumeamata ma vanu o loʻo taoto i lalo o le kiona.

I le tepa muamua, o lenei togavao e foliga mama, le atoatoa, e le afaina i faʻaleagaina e aʻafia ai le tele o tagata i luga o le sami. Kae ko tino kolā e ‵nofo, ga‵lue, io me ne sukesukega i te koga tenā ne lavea ne latou a ‵fuliga fakaofoofogia i te 25 tausaga ko ‵teka.

O se tasi o suiga iloga i le gataifale, o le leiloa po'o le toeitiiti fa'aumatia le tele o ituaiga, e aofia ai leona Steller ma sea otters. O nei meaola lanu mumu enaena enaena enaena enaena sa i ai se taimi na iloa ai i luga o nofoaga papa uma. Ae o latou numera na faʻaititia i le 75% i le va o le 1976 ma le 1990, ma faʻaititia i le isi 40% i le va o le 1991 ma le 2000. O le faitau aofaʻi o le sami e latalata i le 100,000 i le 1980 ua faʻaitiitia i lalo ifo o le 6,000.

O lo'o misi fo'i i le ata mata'utia o le filifili Aleuti o lo'o iai le king crab and shrimp, o a'oga o lo'o fa'afefeteina siliva, ma vao lauolaola i lalo o le sami. O malie, pollock ma urchins ua pulea nei ogasami. Ua ta'ua o se "siiiga pulega" e George Estes o le US Geological Survey, o le paleni o le vete ma le saua ua toe suia.

E ui o le itulagi e mamao ma tau leai ni tagata, ae o loʻo faʻateleina le felauaiga i Atumotu o Aleutian, ma o loʻo faʻaauau pea ona faʻaaogaina punaoa faanatura o le itulagi mo faiga faiva faapisinisi. Ole masaa ole suau'u e tupu ile fa'afefe masani, e masani ona le lipotia, ma e tele taimi e mafua ai le fa'aleagaina e le mafai ona toe fa'aleleia. O lo'o tumau pea le faigata ona maua le itulagi, ma o lo'o iai fa'amatalaga taua mo su'esu'ega fa'atatau i le sami. O le mana'oga ia malamalama atili i le gataifale fa'anatura e taua tele mo le fa'afoe lelei ma fa'afetauia tulaga lamatia i le lumana'i.

Na ou auai muamua i le alaalafaga o le siosiomaga Alaska i le 2000. I le avea ai ma faauluuluga o le Alaska Oceans Program, sa ou fesoasoani i le fuafuaina o ni taumafaiga e foia ai faafitauli o loo aafia ai le eria – e pei o le manaomia o le faatuina o ni tapulaa sili atu i fagota i lalo o le Sami Bering – mo le Alaska Conservation Foundation. Na matou fesoasoani i le fa'auluuluga o fuafuaga fa'avae fa'anatura e fa'aleleia ai faigafaiva, fa'alauteleina polokalame o le faitau ma le tusitusi o le sami, fa'atupuina le Fa'apa'aga o le Saogalemu Va'a, ma fa'alauiloa taumafaiga fa'ava-o-malo ma le atunu'u mo filifiliga gafataulimaina o i'a. Na matou fausia le Alaska Oceans Network, lea e maua ai feso'ota'iga fefa'asoaa'i i le va o vaega fa'asao e pei o Oceana, Ocean Conservancy, Earthjustice, World Wildlife Fund, Alaska Marine Conservation Council, ma Tausi Mavaega mo Alaska. Ma o taimi uma lava, sa matou su'esu'e ai ni auala e mafai ai ona fa'ailoa ma fa'amanatu le mana'oga o nu'u Aleuti mo se lumana'i gafataulimaina o le sami.

I le taimi nei, i le avea ai ma tagatanuu popole ma le Pule Sili o le Ocean Foundation (TOF), ou te auai i le sailia o le filifilia o le Aleutian Islands National Marine Sanctuary (AINMS). Tuuina atu e le Public Employees for Environmental Responsibility, ma sainia e le Center for Biological Diversity, Eyak Preservation Council, The Centre for Water Advocacy, the North Gulf Oceanic Society, TOF, ma Marine Endeavors, o le tulaga o le faasao o le a ofoina atu tulaga faaopoopo o puipuiga i le tele o fa'amata'u o lo'o feagai ma vai Aleutian. O vai uma i le atu Aleutian Islands atoa - mai le 3 i le 200 maila i matu ma saute o motu - i le Alaska autu ma vai feterale mai le Pribilof Islands ma Bristol Bay, ua fuafuaina mo le fa'aofiina. O le fa'ailoga o le fa'asao o le a aofia ai se nofoaga i fafo e tusa ma le 554,000 maila fa'atafafā faatafafa (nm2), lea o le a avea ma nofoaga sili ona tele a le atunu'u puipuia o le gataifale, ma o se tasi o le tele i le lalolagi.

O le agavaa o tagata Aleutian e puipuia i latou na amata mai i le 1913, ina ua faavaeina e Peresitene Taft, e ala i le Faatonu Sili, le “Aleutian Islands Reserve e fai ma Faasao mo Manulele, Manu ma Iʻa.” I le 1976, na filifilia ai e UNESCO le Aleutian Islands Biosphere Reserve, ma le 1980 Alaska National Interest Lands Conservation Act (ANILCA) na faavaeina ai le Alaska Maritime National Wildlife Refuge ma le 1.3 miliona eka o Aleutian Islands Wilderness.

AleutianIslandsNMS.jpg

E ui lava i nei faʻailoga, e manaʻomia e Aleutian se puipuiga atili. O fa'amata'u tele i le AINMS o lo'o fa'atonuina o le soona fagogota, suau'u ma kesi atina'e, fa'alavelave fa'alavelave, ma le fa'ateleina o felauaiga. O le tuputupu a'e o a'afiaga o suiga o le tau ua atili fa'atupu fa'amata'u ai. O vai o le Sami Bering/Aleutian Islands e sili atu le acidic nai lo se isi lava sami o le lalolagi, ona o le CO2 absorption, ma solomuli aisa aisa ua suia le fausaga o le nofoaga o le itulagi.

O le National Marine Sanctuaries Act (NMSA) na fa'atulafonoina i le 1972 e puipuia ai nofoaga taua o le gataifale ma nofoaga fa'apitoa o le sami. O Fa'asao e fa'atautaia mo le tele o fa'amoemoega, pe a fa'apea o fa'aoga e fa'atatauina e fetaui lelei ma le puipuiga o alaoa e le Failautusi o Pisinisi, o ia lea na te fa'atonuina e ala i se faiga fa'alaua'itele po'o a gaioiga o le a fa'atagaina ma po'o a tulafono faatonutonu o le a fa'aogaina i fa'aoga eseese.

Na toe fa'atagaina le NMSA i le 1984 e aofia ai uiga taua o le "fa'asolopito" ma le "aganu'u" i popolega tau le siosiomaga. O lea na fa'ateleina ai le fa'amoemoe autu o le fa'asao o le gataifale i tua atu o le si'osi'omaga, fa'afiafiaga, a'oa'oga, su'esu'ega po'o tulaga fa'alelei.

Faatasi ai ma le faateleina o le taufaamatau i ogasami Aleutian, o sini fuafuaina a le Aleutian Islands Marine Marine Sanctuary o:

1. Puipuia le manulele o le sami, mamala o le gataifale, ma nofoaga e nonofo ai i'a, ma toe fa'afo'isia le faitau aofa'i ma le maufetuuna'i o le gataifale;
2. Puipuia ma fa'aleleia le tausiga o le gataifale a Alaska;
3. Puipuia ma faaleleia faiga faiva i vaa laiti i gataifale;
4. Fa'ailoa, mata'itu, ma puipuia nofoaga tulaga ese o le alititai, e aofia ai amu vai malulu;
5. Fa'aiti'itia tulaga lamatia o le si'osi'omaga mai fela'ua'iga, e aofia ai le suau'u ma uta mata'utia masa'a, ma fa'alavelave va'a tafola;
6. Ave'esea a'afiaga tau le si'osi'omaga mai atina'e suau'u ma kesi i fafo;
7. Mata'itu ma pulea tulaga lamatia o le fa'aofiina mai o ituaiga o meaola fa'atosina;
8. Fa'aitiitia ma pulea otaota o le gataifale;
9. Fa'aleleia atili le atina'eina o le gataifale; ma
10. Fa'aleleia le malamalama fa'asaienisi o le itulagi.

O le fa'atuina o le fa'asao o le a fa'ateleina avanoa mo su'esu'ega i su'esu'ega o le gataifale, a'oa'oga ma le fa'afetaia o le si'osi'omaga o le gataifale, ma fesoasoani e fa'atupuina se malamalamaga manino i a'afiaga leaga ma fa'amata'u mai fa'aoga i le taimi nei ma le lumana'i. Fa'apitoa fa'atatau ile Subarctic ma Arctic ogasami, gataifale ecology resilience, ma le toe fa'aleleia mai le tele o fagotaga fagota ma ona a'afiaga o le a maua mai ai fa'amatalaga fou e fesoasoani ai i le atina'eina o faiga fa'avae e fa'aleleia ai le tamaoaiga ma le fa'atumauina umi o le fa'asao. O le a faʻalauteleina suʻesuʻega e suʻesuʻe ai le faʻaogaina o totonu o le itulagi, e pei o le matafaioi a amu vai malulu, galuega faʻapisinisi i le upega tafaʻilagi o meaʻai o le gataifale, ma le fesoʻotaʻiga o manulele sami ma meaola o le gataifale.

O lo'o i ai i le taimi nei le sefulufa US National Marine Sanctuaries, e tofu uma ma ana ta'iala ma puipuiga, e fa'apitoa ta'itasi i lona nofoaga ma atugaluga o le si'osi'omaga. Faatasi ai ma puipuiga, o le gataifale o le atunuu e maua ai le taua o le tamaoaiga i tua atu o le vai, e lagolagoina ai le tusa ma le 50,000 galuega i galuega eseese e amata mai i faigafaiva ma maulu i suʻesuʻega ma talimalo. I totonu o fa'asao uma, e tusa ma le $4 piliona o lo'o fa'atupuina i totonu o le atunu'u ma le gataifale.

Toeitiiti lava o Aleutian uma ua puipuia e avea o se vaega o le Alaska Maritime National Wildlife Refuge ma le Aleutian Islands Wilderness, o lea o le a maua ai e le National Marine Sanctuary tulaga fou. vaavaaiga i le itulagi, ma aumaia le aofaʻi atoa o faʻasao i le sefululima - sefululima nofoaga o le matagofie mataʻina, o loʻo iai le tala faasolopito, aganuu ma le tamaoaiga. O Atu Aleutian e tatau ona fa'aigoaina, mo lo latou puipuiga ma le taua o le a latou aumaia i le aiga fa'asao.

Ina ia faasoa atu manatu o Dr. Linwood Pendleton, (ona) ole NOAA:

“Ou te talitonu o faasao o le gataifale o se vaega taua o atinae o le sami, ma o se tasi lea o o tatou faamoemoega sili ia mautinoa o le tamaoaiga o le sami ua tatou tuputupu aʻe e faalagolago i ai e gafataulimaina ma aoga mo tupulaga a sau.”


Ata tafola fa'aaloaloga a NOAA