aso: Mati 29, 2019

TOF Contact:
Mark J. Spalding, Peresitene. mspalding@oceanfdn.org
Jason Donofrio, Ofisa o Va i fafo; jdonofrio@oceanfdn.org

FaasilasilaA'oa'oga Fa'asa'o o le Vasa mo le Senate o Mekisiko; Komisi o le Siosiomaga, Punaoa Faanatura & Suiga o le Tau

Senate o le Malo; Aai o Mekisiko, Mekisiko -  Ia Mati 29th, The Ocean Foundation (TOF) o le a faia se aʻoaʻoga aʻoaʻoga mo taʻitaʻi filifilia o le Komisi a le Senate Mekisiko i le Siosiomaga, Punaoa Faanatura ma Suiga o le Tau e fesoasoani e malamalama ai i aʻafiaga faʻaleagaina o loʻo faʻatupuina e le acidification o le sami (OA), ma gaioiga e mafai ona latou faia e fesoasoani ai e foia ai. O le Komisi o loʻo taʻitaʻia e le Senator Eduardo Murat fennel ma o ona sui auai e aofia ai Senatoa mai le lautele lautele o itumalo faapolokiki.

O le masina talu ai (Feb. 21), TOF sa valaaulia e feiloai ma Iosefa Gonzalez Blanco Ortiz-Mena, o le ulu o le Matagaluega o le Siosiomaga ma Punaoa Faalenatura (SEMARNAT), lea na taulaʻi i le faailoaina o se taʻiala masani e feagai ai ma le OA ma le puipuiga o le gataifale natura i Mekisiko. I le male, TOF sa feiloai foi ma le Taitaifono Murat fennel, o ai le nofoa o le Commission on the Environment, Natural Resources & Climate Change, lea ua valaaulia nei TOF e faia se mafutaga faaleaoaoga mo latou sui o le a taula'i i le tautalagia o le OA.

O le sini o lenei mafutaga faaleaoaoga o le faʻaauupegaina o taʻitaʻi o Mekisiko i meafaigaluega, poto ma punaoa e manaʻomia e foia ai aʻafiaga o le OA i le lotoifale, o se vaega o se faʻalapotopotoga faʻavaomalo tele e faʻafefe ai lenei faʻalavelave i le lalolagi atoa. O le auai o le mafutaga faaleaoaoga a le lala tulafono a le Malo Mekisiko ua faaalia ai le tuputupu ae o le tautinoga e tetee atu i lenei faafitauli i le lalolagi atoa. "O loʻo i ai se manaʻoga faʻanatinati e fausia le maufetuunaʻi e tetee atu i le faʻafefe o le sami e puipuia ai meaola eseese o le gataifale tatou te faʻalagolago i ai mo meaʻai, atinaʻe ma faʻafiafiaga," o le tala lea a Mark J. Spalding, Peresitene o le Ocean Foundation.

pe afai: 10:00 AM – 1:00 PM, Aso Faraile, Mati 29, 2019
Afai: Senate o le Malo; Aai o Mekisiko, Mekisiko
Aotelega a le Faleaoga:  E tolu mataupu na tuuina atu sosoo ai ma le Q&A, faatasi ai ma le autu e tasi i le itula.

  • Folasaga o le Saienisi o le Vasa Acidification mo Faiga Fa'avae
  • Le Si'osi'omaga Tau Sosaiete ole Vasa Acidification
  • Faiga Fa'avae i le Fa'asa'o o le Vasa

Failautusi:  
Dr. Matini Hernandez Ayón
Tagata suʻesuʻe del Inisitituti de Suʻesuʻega Oceanologicas
Iunivesite Autonoma o Baja Kalefonia

María Alejandra Navarrete Hernandez
Faufautua Fa'ava-o-malo, Mekisiko, The Ocean Foundation

Mark J. Spalding
Peresitene, The Ocean Foundation

IMG_0600 (1).jpg

E uiga ile Ocean Foundation (TOF): 
O le Ocean Foundation o se faʻavae faʻalapotopotoga e faʻamoemoe e lagolago ma faʻalauiloa na faʻalapotopotoga faʻapitoa e toe faʻafoʻisia le tulaga o le faʻaleagaina o siosiomaga o le sami i le lalolagi atoa.

TOF galulue fa'atasi ma se fa'alapotopotoga o tagata foa'i e popole i le gataifale ma le vasa e fesoasoani e fa'afetaui a latou mea e fiafia i ai ma mana'oga fa'apitonu'u. O lo'o galue le fa'avae e lagolago le fa'asao o le gataifale ina ia una'ia le ola maloloina o le gataifale ma fa'amanuiaina ai nu'u o tagata o lo'o fa'alagolago iai.  TOF faia lenei mea e ala i le faʻateleina o le gafatia o faʻalapotopotoga faʻasao, talimalo i poloketi ma tupe, ma lagolagoina i latou o loʻo galulue e faʻaleleia le soifua maloloina o meaola o le sami i le lalolagi atoa e ala i le faʻaputuina o le faitau miliona o tala i tausaga taʻitasi e lagolago ai nei taumafaiga.  TOF faia lenei misiona e ala i laina e lima o pisinisi: auaunaga tau tupe lagolago, foa'i tupe, faiga faapaaga lanu meamata, komiti ma fesoasoani fesoasoani, ma auaunaga faufautua, e faaopoopo atu ia latou lava polokalame polokalame.

O le a le Ocean Acidification (OA)?
O le OA o loʻo faʻamatalaina o le faʻaitiitia faifaipea o le pH o le sami o le lalolagi, e mafua mai i le faʻaaogaina o le carbon dioxide mai le atemosifia. O a'afiaga o le OA o lo'o i ai se fa'alavelave fa'aleagaina i le gataifale filifili mea'ai, tu'uina atu a'afiaga i luga o maketi i le lalolagi atoa, fa'aopoopo i le fa'amata'u e tu'u i luga o fa'anatura ma'ale'ale e fa'alagolago i ai le ola o le tagata.

Mai le papa'u i le loloto o lo tatou vasa tele, o lo'o tupu ai se fa'alavelave. A'o fa'afefeteina le CO2 i totonu o le sami, e suia ai lona kemisi - o le vasa e 30% sili atu le 'a'ona nai lo le 200 tausaga talu ai, ma e sili atu lona fa'asa'o nai lo se isi lava taimi i le tala fa'asolopito o le lalolagi. OA atonu e le va'aia ae fa'anoanoa ona a'afiaga e leai. E amata mai i figota ma amu, i’a ma malie, o manu o le sami ma nuu o loo faalagolago ia i latou, ua lamatia. Pe a fefiloi le carbon dioxide (CO2) ma mole vai (H2O) e fai ai le suka carbonic (H2CO3) ona malepe gofie lea i ions hydrogen (H+) ma le bicarbonate (HCO3-), o ion hydrogen o lo'o avanoa e feso'ota'i ma isi ion carbonate e fa'atupu atili ai le bicarbonate. O le taunuuga o meaola o le gataifale o loʻo i ai atigi, e pei o mollusks, crustaceans, corals, ma coralline algae, e tatau ona faʻaalu atili ma sili atu le malosi e toe aumai pe fatuina ai le carbonate ions e manaʻomia e fausia ai le calcium carbonate (CaCO3) e aofia ai a latou atigi. I se isi faaupuga, O le OA o loʻo faoa nei meaola mai a latou poloka fau fale talafeagai mo lo latou tuputupu aʻe ma le ola, lea e lamatia ai lo tatou faʻalapotopotoga atoa o le lalolagi.

TOF o loʻo tauivi ma le OA talu mai le 2003, faʻaaogaina se auala e fa vaega e faʻafeiloaʻi ai le mataupu mai itu uma:

1.) Mataʻituina: E faʻafefea, o fea, ma le vave ona tupu suiga?
2.) Iloilo: Ua faapefea ona aafia i tatou i le taimi nei, ma o le a faapefea ona tatou aafia i le lumanaʻi?
3.) Auai: Fausia faiga faapaaga ma felagolagomai ma paaga i le lalolagi atoa
4.) Tulafono: Fa'atulafonoina o tulafono e fa'aitiitia ai le fa'asao o le sami ma fesoasoani i nu'u e fa'afetaui

e uiga i le Komisi o le Siosiomaga, Punaoa Faanatura & Suiga o le Tau: Komisi o le Lala Faitulafono a Mekisiko
O le misiona taʻua a le Komisi o le puipuia lea o punaoa faanatura ma meaola faanatura a Mekisiko e ala i le "faʻatalanoaina o va, feteenaiga ma faaletonu o loʻo i ai i tulafono a le atunuʻu i vaomatua, vai, otaota, suiga o le tau, meaola eseese, atinaʻe gafataulimaina o taulaga ma le faʻamasinoga o le siosiomaga, ma isi, saili. le aoga i la latou talosaga ma le faʻavaeina o faʻavae manaʻoga faaletulafono mo le mamanu o faiga faʻavae sili ona lelei mo le siosiomaga mo Mekisiko.

I se taumafaiga ina ia tausisia sini a le atunuu faapea foi ma faamoemoega faava o malo, e pei o le Maliega a Paris, o loo taulaʻi atu le Komisi i mea nei e fa faaletulafono:

  • Fa'alauiloa atili fa'atinoga fa'alaua'itele ma faiga fa'avae
  • Puipui le laumua faanatura ma le tulaga lelei o le olaga o tagata Mekisiko
  • Fa'aitiitia a'afiaga leaga o suiga o le tau
  • Fesoasoani i le paleni i le va o atinaʻe ma le faʻaaogaina gafataulimaina o punaoa faanatura

E tusa o le SEMARNAT: Failautusi a le Paranesi Pule a Mekisiko 
Le Failautusi o le Siosiomaga ma Punaoa Faanatura (SEMARNAT) o le matagaluega o le siosiomaga a Mekisiko ma o loʻo nafa ma le puipuiga, toe faʻaleleia ma le faʻasaoina o meaola faanatura, punaoa faanatura, auaunaga tau siosiomaga ma aseta a Mekisiko.  SEMARNAT galue e fa'aleleia le atina'e gafataulimaina ma puipuia nofoaga fa'anatura i totonu o le atunu'u. O galuega o lo'o i ai nei e aofia ai tulafono e tetee atu ai i suiga o le tau ma puipuia ai le osone, su'esu'ega tuusa'o i le atunuu o le tau ma le geo-hydrological system, le faatonutonuina ma le mata'ituina o vaitafe, vaituloto, aloalo ma eleele apovai puipuia, ma talu ai nei, taumafaiga ina ia malamalama ma foia le faafitauli. aafiaga faataumaoi o le OA.

IMG_0604.jpg

E uiga i le Presenters: 

Dr. José Matini Hernández-Ayón
Tagata vasa. A'oga o Saienisi o le Gataifale a le Iunivesite Tutoatasi o Baja Kalefonia  

Oseographer ma su'esu'ega fa'a-doctoral i le Coastal Oceanography i le A'oga o Saienisi o le Gataifale o le Autonomous University of Baja California ma fa'au'u postdoctoral i le Scripps Institution of Oceanography i San Diego, Kalefonia. O Dr. Hernandez ose Fa'apitoa ile Carbon Dioxide System ile suasami ma le gataifale biogeochemistry. O ana suʻesuʻega na taulaʻi i le suʻesuʻeina o le matafaioi a sone i le gataifale i le taamilosaga o le carbon, e aofia ai le aafiaga o le faʻafefe o le sami (OA) i luga o le gataifale ma le sootaga o le OA ma isi mea faʻalavelave e pei o le hypoxia, suiga o le tau ma le CO2 tafe i le gataifale. . O se vaega o le komiti faasaienisi a le IMECOCAL Polokalame (Mexican Research of the Current of California), o ia o se sui o le Ocean Acidification Observing Network (GOA-ON), o se sui o le Surface Ocean Lower Atmosphere Study (SOLAS) i Mekisiko, o loʻo avea ma Faufautua Faʻasaienisi o le Mexican Carbon Program (PMC), ma o le Co-Chair o le Latin American Ocean Acidification Studies Network (LAOCA)

María Alejandra Navarrete Hernandez
Faufautua Fa'ava-o-malo, Mekisiko, The Ocean Foundation

Alejandra sa galue i totonu o le atunuu ma faava o malo tulafono tau le siosiomaga talu mai le 1992. Ua ia te ia le poto masani i le galulue faatasi ma Minisita ma le ofisa o le Peresetene o Mekisiko, e aofia ai i le fausiaina ma le faʻatulafonoina o nisi o komisi a le peresetene o le atunuʻu e pei o le “Komisi o Suiga o le Tau ma Sami ma Talafatai.” O ia talu ai nei, o le National Project Coordinator for the Gulf of Mexico Large Marine Ecosystem, a GEF Poloketi “Fa'atinoina o le Polokalame Fa'atino Fa'ata'atia mo le GUM LME,” i le va o Mekisiko ma le Iunaite Setete. Na ia siitia atu i lenei matafaioi taʻimua ina ua maeʻa ona avea ma tagata poto faʻapitoa faʻatulafono ma faiga faʻavae mo le "Suʻesuʻega tuʻufaʻatasia ma le pulega o le Fagaloa o Mekisiko Large Marine Ecosystem." I le 2012, sa avea ai o ia ma faufautua mo LALOLAGI mo le UNDAF toe iloilo ma tusia e avea ma tusitala o le "National Environmental Summary 2008-2012 mo Mekisiko."

Mark J. Spalding
Peresitene, The Ocean Foundation
O Mareko o se sui o le Ocean Studies Board o le National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine (US). O loʻo galue o ia i le Sargasso Sea Commission. O Mareko o se Uso Sinia i le Nofoaga Autu mo le Blue Economy i le Middlebury Institute of International Studies. E le gata i lea, o loʻo avea o ia ma faufautua i le Rockefeller Ocean Strategy (o se faʻaputuga faʻatupeina o le sami e le masani ai) ma o se sui o le Pool of Experts mo le UN World Ocean Assessment. O Mareko ose tagata poto i faiga fa'ava-o-malo ma tulafono tau le siosiomaga, faiga fa'avae ma tulafono o le sami, ma le fesoasoani i gataifale ma gataifale. Na ia mamanuina le polokalame muamua o le carbon offset blue, Sea mutia Tuputupu. O ana suʻesuʻega o loʻo i ai nei e aofia ai le puipuia o meaola o le gataifale ma le faʻasaoina o latou nofoaga, faʻatupeina o le kaponi lanumoana ma fuafuaga e faʻalautele ai le tamaoaiga lanumoana e ala i le faʻateleina o faʻamalosi mo, ma le aveesea o pa puipui i, faʻaleaganuʻu gafataulimaina, faʻaitiitia o le pisapisao o le sami, faʻaauau turisi, ma fa'aitiitia, ma fetuutuuna'i i, fa'asa'o o le sami ma fegalegaleai i le va o fa'alavelave tau ma le sami.

Mo nisi fa'amatalaga fa'amolemole fa'afeso'ota'i le Ocean Foundation:
Jason Donofrio
Ofisa o Va i fafo
[imeli puipuia]
202.318.3178

La'u fa'asalalauga fa'asalalau i le Igilisi ma le Sipaniolo.
IMG_0591.jpg