O Jessica Sarnowski o se ta'ita'i manatu EHS fa'apitoa i le maketiina o mataupu. O lo'o tu'uina e Jessica tala fa'amalosi e fa'amoemoe e o'o atu i le lautele o tagata tomai fa'apitoa tau si'osi'omaga. E mafai ona maua o ia e ala i LinkedIn i https://www.linkedin.com/in/jessicasarnowski/

A o lei taitai ona matou siitia atu ma o’u matua i Kalefonia ma vaai i le malosi o le vasa i o’u lava mata, sa ou nofo i Niu Ioka. O lo'u potumoe ao laitiiti sa i ai se fala lanumoana ma se kelope tele i le tulimanu o le potu. Ina ua asiasi mai lo'u tausoga o Julia, sa matou togiina moega i luga o le fola, ma avea lena moega ma vaa o le sami. I le isi itu, na liua lo'u fala i le vasa tele, lanumoana, ma le vao.

O la'u fala moana lanumoana sa malosi ma malosi, tumu i mea matautia natia. Ae ui i lea, i lena taimi, e leʻi oʻo lava i loʻu mafaufau o loʻu vasa faafoliga o loʻo lamatia mai le faʻatupulaia o faʻamataʻu o suiga o le tau, palasitika filogia, ma le faʻaitiitia o meaola eseese. Fa'afofoga i luma 30 tausaga ma ua tatou i ai i se mea moni o le sami fou. O le sami o lo'o feagai ma fa'amata'u mai le filogia, faiga fa'afaifaiva le gafataulimaina, ma suiga o le tau, e mafua ai le fa'aitiitia o meaola eseese a'o fa'atupula'ia le maualuga o le carbon dioxide i le sami.

Ia Aperila o le 2022, le 7th Le tatou Fonotaga i le Vasa na tupu i le Malo o Palau ma i'u ai i se pepa o tautinoga lea na aoteleina ai taunuuga o le fono faavaomalo.

O autu autu e ono o le konafesi o:

  1. Suiga o le Tau: 89 tautinoga, tau 4.9B
  2. Faigafaiva gafataulimaina: 60 tautinoga, tau 668B
  3. Tamaoaiga lanumoana gafataulimaina: 89 tautinoga, tau 5.7B
  4. Nofoaga Puipuia o le Gataifale: 58 tautinoga, tau 1.3B
  5. Puipuiga ole gataifale: 42 tautinoga, tau 358M
  6. Filogia o le gataifale: 71 tautinoga, tau 3.3B

E pei ona ta'ua e le pepa o tautinoga i le itulau e 10, o le suiga o le tau o se vaega masani o autu uma, e ui lava i le mea moni e vaevaeina taitoatasi. E mafai e se tasi ona finau, e ui i lea, o le tuueseeseina o suiga o le tau o se autu lava ia e taua i le iloaina o le sootaga i le va o le tau ma le sami.

Na faia e malo i le lalolagi atoa ni tautinoga e foia ai aafiaga o suiga o le tau i le sami. Mo se fa'ata'ita'iga, ua tautino Ausetalia e tu'uina atu le 4.7M (USD) ma le 21.3M (USD) e lagolago ai vaega lona lua o le Pacific Regional Blue Carbon Initiative ma le Climate and Oceans support program, i le faasologa. O le a tu'uina atu e le Iuni a Europa le 55.17M (EUR) i le mata'ituina o le si'osi'omaga o le gataifale e ala i lana satelite-mata'ituina polokalame ma fa'amaumauga, fa'atasi ai ma isi tautinoga tau tupe.

I le iloaina o le taua o togatogo, na tuuina atu ai e Initonesia le 1M (USD) mo le toe faaleleia o lenei punaoa faalenatura taua. Ua tu'uina atu e Aialani le 2.2M (EUR) e fa'atula'i ai se polokalame su'esu'e fou e taula'i i le teuina o le kaponi lanumoana ma le fa'amama, o se vaega o lana lagolago tau tupe. O le Iunaite Setete o loʻo tuʻuina atu le tele o fesoasoani e foia ai aʻafiaga o suiga o le tau i luga o le sami, e pei o le 11M (USD) mo le Estimating Circulation and Climate of the Ocean (ECCO), 107.9M (USD) mo le NASA e fausia ai se meafaigaluega. e mata'ituina le fa'anatura o le gataifale, 582M (USD) mo le fa'aleleia atili o fa'ata'ita'iga o le sami, mata'ituina, ma tautua, fa'atasi ai ma le tele o isi mea. 

Aemaise lava, na faia e le Ocean Foundation (TOF). ono (6) o ana lava tautinoga, uma i le USD, e aofia ai:

  1. siitia le 3M e ala i le Climate Strong Islands Network (CSIN) mo nuu atumotu o Amerika, 
  2. faia le 350K agai atu i le mataituina o le sua o le sami mo le Fagaloa o Guinea, 
  3. faia le 800K mo le mata'ituina o le fa'asao o le sami ma le fa'atumauina umi i atumotu o le Pasefika, 
  4. Si'itia le 1.5M e fa'atalanoaina ai fa'afitauli o le le tutusa o faiga fa'aletonu i tulaga fa'asaienisi o le sami, 
  5. teu faafaigaluega 8M agai i le taumafaiga o le maufetuuna'i lanumoana i le Wider Caribbean Region, ma 
  6. Si'itia le 1B e lagolago ai fa'atasiga fa'atasi a le vasa ma le Rockefeller Asset Management.

E le gata i lea, na faafaigofieina e le TOF le atinae o O Palau muamua lava calculator carbon, faatasi ai ma le konafesi.

O nei tautinoga e taua tele e avea o se laasaga muamua i le fesoʻotaʻi o togi i le va o suiga o le tau ma le soifua maloloina o le sami. Ae peitai, atonu e fesili se tasi, “o le a le taua autu o nei tautinoga?”

O Tautinoga e Faamalosia ai le Manatu o Suiga o le Tau ma le Vasa e Feso'ota'i

O faiga tau si'osi'omaga e feso'ota'i, ma o le sami e le fa'alavelave. A mafanafana le tau, e i ai se aafiaga tuusao i luga o le sami ma se faiga faʻaalia e mafai ona faʻatusalia e le ata o le taʻamilosaga kaponi o loʻo i lalo. O le tele o tagata latou te iloa o la'au e fa'amamāina le ea, ae atonu latou te le iloa o le gataifale o le gataifale e mafai ona o'o atu i le 50 taimi e sili atu le aoga nai lo vaomatua i le teuina o carbon. O le mea lea, o le vasa o se punaoa ofoofogia, aoga le puipuia, e fesoasoani e faʻafetaui suiga o le tau.

Le taamilosaga kaponi lanumoana

O Tautinoga e Lagolagoina le Manatu o le Suiga o le Tau e afaina ai meaola eseese ma le Soifua Maloloina o le Vasa

A mitiia le kaponi i totonu o le sami, e iai suiga fa'alekemiki i le vai e le maalofia. O se tasi o taunuuga o le pH o le sami e pa'ū pa'ū, ma i'u ai i se maualuga maualuga o le vai. Afai e te manatua mai le kemisi a le aoga maualuga [ioe, ua leva, ae faamolemole toe mafaufau i na aso] o le maualalo o le pH, o le tele o le acidic, ma le maualuga o le pH, o le sili atu lea. O se tasi o fa'afitauli o lo'o feagai ma le ola vai o le na'o le ola fiafia i totonu o le tulaga maualuga o le pH. O le mea lea, o le kaponi e tasi e mafua ai le faʻalavelaveina o le tau e aʻafia ai foi le oona o vai o le sami; ma o lenei suiga i le kemisi vai e aafia ai foi manu o loo ola i le sami. Va'ai: https://ocean-acidification.org.

O Tautinoga e Fa'amuamua le Vasa ose Punaoa Faanatura Fa'aolaola

E le o se mea faatauvaa le fono o lenei tausaga i Palau – o le mea lea e ta’ua e le TOF o le Large Ocean State (nai lo o se Atumotu Laiti Atina’e). O nu'u o lo'o nonofo ma le va'aiga pito i luma o le vasa o i latou ia e va'aia le a'afiaga o suiga o le tau e sili ona vave ma mata'utia. E le mafai e nei afioaga ona le amanaiaina pe tolopo le aafiaga o suiga o le tau. E ui lava e iai auala e faʻaitiitia ai le siʻitia o vai o suiga o le tau, o nei taʻiala e le mafai ona foia ai le faʻafitauli umi o le aʻafiaga o suiga o le tau i le faʻamaoni o le siosiomaga faʻanatura o le sami. O le uiga o tautinoga o le iloa lea o le aafiaga o suiga o le tau o le ai ai i luga o le sami ma faapena ai i ituaiga o tagata lautele, ma le manaʻoga e faia ni gaioiga mafaufau i luma.

O le mea lea, o tautinoga na faia i le Our Ocean Conference o ni laasaga e sosoo ai i le faʻamuamua o le taua o le sami mo lo tatou paneta ma ituaiga o tagata. O nei tautinoga e iloa ai le malosi o le sami, ae o lona tulaga vaivai. 

I le toe mafaufau i tua i le fala moana lanumoana i lo’u potumoe i Niu Ioka, ua ou iloa ai sa faigata i lena taimi ona faafesootai le mea o loo “lalo” o le fala o le sami i le mea o loo tupu i le tau “i luga ae”. Ae ui i lea, e le mafai e se tasi ona puipuia le vasa e aunoa ma le malamalama i lona taua i le paneta atoa. O le mea moni, o suiga i la tatou tau e a'afia ai le vasa i auala o lo'o tatou mauaina pea. Pau lava le auala i luma o le "faia galu" - lea, i le tulaga o le Our Ocean Conference - o lona uiga o le tuuto atu i se lumanaʻi lelei.