O le WRI Mexico ma le Ocean Foundation o loʻo tuʻufaʻatasia e toe faʻafoʻi le faʻaleagaina o siosiomaga o le sami o le atunuʻu

Mati 05, 2019

O lenei fa'apotopotoga o le a su'esu'e i mataupu e pei o le fa'asalaina o le sami, kaponi lanumoana, sargassum i le Caribbean, ma faiga fa'avae e uiga i faigafaiva.

E ala i lana polokalame Forests, na faia ai e le World Resources Institute (WRI) Mekisiko, se soʻotaga lea na sainia ai se feagaiga o le malamalama ma le Ocean Foundation, o ni paaga, e galulue faʻatasi e atiaʻe galuega faʻatino ma galuega faʻapitoa mo le faʻasaoina o le gataifale ma le gataifale. teritori i ogasami faaleatunuu ma faava o malo, faapea foi ma le faasaoina o ituaiga o gataifale.

O lenei iuni o le a taumafai e suʻesuʻe mataupu e pei o le acidification o le sami, blue carbon, le sargassum phenomenon i le Caribbean, ma faiga fagota e aofia ai faiga faʻaleagaina, e pei o le laʻititi, fagota i lalo, faʻapea ma faiga faʻavae ma faiga e aʻafia ai faigafaiva i le lotoifale ma le lalolagi. .

The Ocean Foundation_1.jpg

Mai le agavale i le taumatau, María Alejandra Navarrete Hernández, faufautua faaletulafono o le Ocean Foundation; Javier Warman, Faatonu o le Polokalame Vaomatua a WRI Mekisiko; Adriana Lobo, Faatonu Sili o WRI Mekisiko, ma Mark J. Spalding, Peresetene o le Ocean Foundation.

“I le mataupu e uiga i togatogo o lo’o i ai se sootaga malosi tele ma le toe fa’aleleia o le vaomatua, aua o le togatogo o lo’o feso’ota’i ai le polokalame o le Vaomatua ma le galuega a le The Ocean Foundation; ma o le blue carbon issue e auai i le Climate program, ona o le vasa o se kasa sili ona goto,” o le faamalamalamaga lea a Javier Warman, Faatonu o le WRI Mexico Forests Program, o le na te vaaia le soofaatasi e fai ma sui o WRI Mexico.

O le faʻaleagaina o le sami e ala i palasitika o le a foia foi e ala i gaioiga ma galuega faatino o le a faʻatinoina e faʻaitiitia ai le lautele ma le ogaoga o le faʻaleagaina e ala i palasitika faifai pea i luga o le talafatai ma luga o le sami, i totonu o itulagi patino o le lalolagi o loʻo faʻaleagaina ai le filogia. fa'afitauli tele.

"O le isi mataupu o le a matou suʻesuʻeina o le faʻaleagaina lea o le gataifale e ala i puna faʻafefe, o vaʻa uma e ui atu i le teritori o le gataifale o Mekisiko, aua o le tele o taimi o le suauu latou te faʻaaogaina mo a latou vaʻa o loʻo faia i toega o loʻo totoe i totonu o fale gaosi oloa," Faaopoopo Warman.

I le avea ai ma sui o le Ocean Foundation, o le supavaisa o le soʻotaga o María Alejandra Navarrete Hernández, o loʻo faʻamoemoe e faʻamautu faavae o le Ocean program i le World Resources Institute Mekisiko, faʻapea foʻi ma le faʻamalosia o galuega a faʻalapotopotoga uma e ala i le galulue faʻatasi i luga o poloketi ma gaioiga fa'atasi.

Mulimuli ane, i le avea ai o se vaega o lenei soʻotaga, o le faʻamaoniaina o le Feagaiga Faʻavaomalo mo le Puipuia o le Filogia mai Vaʻa (MARPOL) o le a mataʻituina, sainia e le malo Mekisiko i le 2016, ma ala ai ona faʻatapulaʻaina le Emissions Control Area (ACE). i ogasami o le pulega a le atunuu. O lenei maliliega, lea na fausia e le International Maritime Organization, o se ofisa faʻapitoa a le UN, o loʻo taumafai e faʻaumatia le filogia o le gataifale o le sami, ma ua faʻamaonia e le 119 atunuu.