Tusitala: Mark J. Spalding
Igoa Lomiga: The Environment Magazine. Mati/Aperila 2011 Lomiga.
Aso Fa'asalalau: Aso Lua, Mati 1, 2011

I le aso 19 o Iulai, 2010, na tuʻuina atu ai e Peresitene Obama se Poloaiga Faʻatonu na talanoa i le manaʻoga mo pulega tuʻufaʻatasia o le sami, ma e faʻamaonia ai "fuafuaga faʻafanua o le gataifale" (MSP) o le taʻavale muamua e oʻo i ai. O lea poloaiga na alia’e mai i fautuaga e lua a le Interagency Task Force-ma talu mai le faaaliga, o le tele o pisinisi tau gataifale ma faalapotopotoga tau le siosiomaga ua faanatinati e siamupini le MSP e avea ma amataga o se vaitau fou i le faasao o le sami. 

E mautinoa lava e faamaoni o latou faanaunauga: O gaoioiga a tagata ua matuā aafia ai le sami o le lalolagi. E tele fa'afitauli e mana'omia ona fo'ia: o le fagota tele, fa'aleagaina o mea e nonofo ai, a'afiaga o suiga o le tau, ma le fa'ateleina o le toxin i manu e ta'u na o ni nai mea. E pei o le tele o a tatou faiga faavae mo le puleaina o punaoa, e le o motusia a tatou pulega o le sami ae ua vaevaeina, fausia i vaega e 20 feterale, e aofia ai le National Marine Fisheries Service, le US Fish & Wildlife Service, le US Environmental Protection Agency-cy ma le muamua. Au'aunaga Fa'afoega o Minerale (vaevaeina i lala e lua talu mai le masa'a o le suau'u BP i le Fagaloa o Mekisiko). O le mea o lo'o misi o se auivi talafeagai, o se fa'atulagaga tu'ufa'atasia e fai ai fa'ai'uga, se va'aiga tu'ufa'atasi o la tatou va ma vasa i le taimi nei ma le lumana'i. 

Ae ui i lea, o le valaʻau MSP o se fofo i lenei mafuifu faʻapipiʻi e faʻatupuina ai le tele o faʻafitauli e mafai ona foia. O le MSP ose meafaigaluega e gaosia ai fa'afanua o le fa'aogaina o le sami; taumafai e ala i taumafaiga felagolagoma'i i le va o lala sooupu e mata'ituina pe fa'afefea ona fa'aogaina le sami ma po'o a nofoaga ma puna'oa fa'anatura o lo'o tumau i so'o se taimi. O le fa'amoemoe mo le MSP o le fa'apotopotoina lea o tagata fa'aoga o le sami-aloese mai fete'ena'iga a'o fa'atumauina pea le fa'anatura. Ae o le MSP e le o se ta'iala tau pulega. E le fa'atuina e ia lava se faiga mo le fuafuaina o le fa'aoga e fa'amuamua mana'oga o meaola o le gataifale, e aofia ai le saogalemu o auala femalaga'i, sapalai o mea'ai, nofoaga e tausi ai pepe po'o le fetuuna'i i suiga o le suasami, vevela po'o le kemisi. E le maua ai se faiga fa'avae autasi o le vasa pe fo'ia fete'ena'i fa'amuamua a le ofisa ma fete'ena'iga fa'aletulafono e fa'atuputeleina ai fa'alavelave. E pei o se samala, MSP ua na o se meafaigaluega, ma o le ki i lona aoga o loʻo i lona faʻaoga. 

O le suau'u Deepwater Horizon na masaa i le Fagaloa o Mekisiko i le tautotogo 2010 e tatau ona avea ma faʻailoga e faʻaalia ai le lamatiaga e mafua mai i le le atoatoa o le pulega ma le faʻaogaina le pulea o lo tatou vasa. E pei lava o le mataʻutia e pei o le matamata i le amataga o le pa ma le faʻalauteleina o le paʻu o le suauʻu suauʻu, e tatau ona maitauina o mea o loʻo ia i tatou i le tulaga o Deepwater o le mea tonu lava lea na tatou maua i le faʻalavelave lata mai i West Virginia, ma i se tele, faatasi ai ma le toilalo o levees i New Orleans i le 2005: o le le mafai ona faʻamalosia ma faʻatinoina le tausiga ma le saogalemu i lalo o tulafono o loʻo iai. Ua uma ona i ai ni a tatou tulafono lelei i tusi—tatou te le mulimuli i ai. E tusa lava pe o le faagasologa o le MSP e maua mai ai fofo ma faiga faavae atamai, o le a le aoga pe afai tatou te le faatinoina i se auala mae'ae'a ma le faatuatuaina? 

O fa'afanua MSP o le a na'o le aoga pe a latou fa'asaoina punaoa faanatura; fa'aalia faiga fa'alenatura (pei o femalaga'iga ma fa'afuafua) ma fa'amuamua; saunia mo suiga o mana'oga o ituaiga o sami i vai mafanafana; fa'aaofia ai paaga i se faiga manino e filifili ai pe fa'apefea ona sili atu ona tausi le vasa; ma fa'atupu le finagalo fa'apolokiki e fa'amalosia a tatou tulafono ma tulafono fa'atonutonu o le vasa. Na'o ia lava, o fuafuaga fa'afanua o le gataifale o le a le fa'asaoina ai se i'a, tafola po'o le dolphin. O le manatu na faauuina ona e foliga mai o se gaioiga ma e foliga mai e foia ai feeseeseaiga i le va o le faaaogaina e tagata, lea e maua ai le fiafia o tagata uma, pe afai tatou te le fesiligia o tatou tuaoi o loʻo nonofo i le sami po o le a so latou manatu. 

O fa'afanua o fa'afanua. O se fa'amalositino lelei fa'aaliga, ae e le suitulaga i gaioiga. Latou te fa'alavelave tele fo'i i le fa'atumauina o fa'aoga fa'aleagaina e avea ma so'o talafeagai i meaola o lo'o nonofo i le sami. E na'o se ta'iala fa'apitoa ma fa'aputu, fa'aaogā meafaigaluega uma e mafai ona tatou atia'e, o le a fesoasoani ia i tatou e fa'aleleia atili le soifua maloloina o le sami e ala i le fa'aleleia atili o le fa'aogaina o le fa'aoga a tagata ma lo tatou va ma vasa. 

O MARK J. SPALDING o le peresitene o le Ocean Foundation i Washington, DC

Faʻaaliga Mataupu