I le faatausiusiuga o le aloalo mamao i Baja California Sur, o loo siʻomia e se laufanua o succulents maualalalo, fanua masima tetele, ma maualuluga. teasel cacti o loʻo faʻaalia i luga o le tafailagi e pei o ni totem-pei o sentinels ua ufitia i se faʻalavelave, o loʻo i ai se tamai fale suʻesuʻe. O le fale su'esu'e a le Francisco "Pachico" Mayoral Field Laboratory. 

I totonu o lenei falesuesue, faatasi ai ma le taavilivili malosi o lona turbine i luga o lona itu tu'usa'o e pu'e ai matagi ta'itasi, o ona paneta o le la e feilafi e pei o vaita'ele mata'utia ma laina laina e ta'ele i le la o le toafa, o lo'o fa'atautaia nisi o su'esu'ega sili ona lelei i le lalolagi i tafola efuefu. . Ma, o loʻo faia e nisi o tagata sili ona lelei i le lalolagi e faia.

O le Laguna San Ignacio Ecosystem Science Program, o se poloketi a le Ocean Foundation.

LSIESP-2016-LSI-Team.jpg

Ma, o le Laguna San Ignacio lea, lea e fetaui ai le toafa ma le sami, o se isi lalolagi faanatura o le gataifale, o se vaega o le El Vizcaíno Biosphere Reserve a Mekisiko.

2.png

Mo le tele o tausaga, o lenei nofoaga maotua na puʻeina ai mafaufauga o tagata suʻesuʻe, saienitisi, tagata fai ata, ma faifaiva, faʻapea foʻi ma tagata fagota ma tagata fai pisinisi. O le aloalo, e sili ona lauiloa i le tele o tafola lanu efuefu e taunuu i taumalulu taitasi e fafaga ma fanafanau, e tumu i meaola eseese o le gataifale, e aofia ai laumei sami, dolphins, ula, ma le tele o ituaiga o iʻa tau pisinisi. O le aloalo foi ose sulufaiga taua mo manu felelei ma manu felelei e saili meaai ma malutaga i ona eleele susu. O togatogo mumu ma papa'e o le itulagi e tumu i le ola.

Mai luga, o le aloalo e foliga mai o se oasis o lo'o siosiomia e mauga mūmū ma okeri, o le Vasa Pasefika tele e malepelepe i luga o le pa oneone e fa'ailoa mai ai le faitoto'a o le aloalo. O le tilotilo atu i luga, o le lagi lanu moana e le i'u, e liua i po uma i se pupuni fe'ilafi o fetu o lo o tafe i totonu o asiosio ma asiosio o le Milky Way.

“E tatau i le tagata asiasi i le aloalo ona tuu atu o ia i le saosaoa o le savili, o le tai, ma o le faia o lea mea, o le a mafai ai ona maua uma le ofoofogia o le nofoaga. O lenei suiga faaletausaga i uiga ma manatu, o le faagesegese o le olaga i aso taitasi e mulimuli ai i le tele o uati masani, atiina ae se talisapaia atoatoa o mea taitasi na aumaia ia i tatou i aso taitasi, mo le lelei po o le leaga, o le mea lea na tatou faaigoaina o le 'Lagoon Time.'” – Steven Swartz (1)

map-laguna-san-ignacio.jpg
Steven Swartz ma Mary Lou Jones' uluai faafanua tusilima

Ina ua ou faatoa taunuu i le po i luga o ona matafaga lanu uliuli ina ua mavae se savaliga 4×4 i luga o le toafa, o le agi malosi ma le leotele o le matagi—e pei ona masani ai—ma faatumulia i le toafa masima ma le masima, sa mafai ona ou lagonaina se leo e sau mai. le pogisa i o’u luma. A o ou taulai atu i le leo, sa gūgū isi o'u sane. O faleie fe'ei o lo'o nonofo ai tamaiti a'oga ma saienitisi na fa'agata i le vaeluagalemu; o fetu na solomuli i se fe'ai fetu, o lo latou lanu pa'epa'e e foliga mai e ufiufi ai le leo ma maua ai le faauigaga tutusa. Ma, ona ou iloa lea o le amataga o le pisa.

O le leo o tafolā efuefu—tina ma tama'i povi—o leo leo tele i le tafailagi, le leo ua ufitia e le pogisa tele, ua pisipisia i mealilo, ma faailoa mai ai le ola fou.

Ballenas grises. Eschrichtius robustus. O tafola lanu efuefu lilo o Laguna San Ignacio. O le a ou iloa mulimuli ane e faauo foi i latou.

3.png
E ui o lenei nofoaga na tosina mai ai sina fiafia tele talu mai le au suʻesuʻe, e pei o le lauiloa Dr. Ray Gilmore, o le "tama o le mataʻituina o tafola," na amata ona faia ni malaga faʻasaienisi i tua i le amataga o le 20 seneturi, Dr. Steven Swartz ma Mary Lou Jones na taitaia. o su'esu'ega muamua o tafola efuefu i le aloalo mai le 1977-1982. (2) O Dr. Swartz mulimuli ane o le a galulue faatasi ma Dr. Jorge Urban e faʻatuina le Laguna San Ignacio Ecosystem Science Program (LSIESP), lea, i le 2009, na avea ma poloketi faʻatupeina tupe a le Ocean Foundation.

O lo'o va'ava'ai le Polokalama i “fa'ailoga”—biological, ecological, ma e o'o lava i sociological metrics—e mata'ituina ma tu'uina atu fautuaga e fa'amautinoa ai le soifua maloloina o le Laguna San Ignacio Wetlands Complex. O faʻamaumauga na aoina e le LSIESP, vaʻaia i le tulaga o suiga tetele o le siosiomaga e mafua mai i le vevela o le lalolagi, e aoga tele mo fuafuaga umi e faʻamautinoa ai e mafai e lenei faʻalapotopotoga faʻapitoa ona faʻatumauina le malosi mai fafo mai tafaoga, fagotaga, ma tagata e taʻua lenei mea. tuu i le fale. O fa'amaumauga e le fa'alavelaveina ua fesoasoani e fa'ata'atia ai lo tatou malamalama i le aloalo, o ona fa'alavelave, o ona ta'amilosaga, ma le natura o ona tagata nofomau ma le vaitau. I le fa'atasi ai ma fa'amaumauga fa'asolopito, o taumafaiga fa'aauau a le LSIESP ua avea lea ma nofoaga sili ona su'esu'eina mo le mata'ituina o amioga a le tafola efuefu i le lalolagi.

O se tasi meafaigaluega fesoasoani na aliaʻe mai i nai sefulu tausaga talu ai o le ata faakomepiuta. O le taimi lava o se galuega e manaʻomia ai le tele o ata tifaga, vailaʻau oona, potu pogisa, ma le mataʻituina mo le faʻatusatusaga, o lea ua mafai e tagata suʻesuʻe ona puʻeina le faitau selau pe le o le faitau afe o ata i luga o se tafaoga e tasi e puʻeina le ata atoatoa mo faamoemoega faʻatusatusa. E fesoasoani komepiuta i le au'ili'iliga o ata e ala i le fa'atagaina o iloiloga vave, iloiloga, ma le teuina tumau. O se taunuuga o mea pueata faafuainumera, ua avea le faailoaina o ata ma autu autu o meaola o meaola ma mafai ai e le LSIESP ona auai i le mataituina o le soifua maloloina, tulaga faaletino, ma le tuputupu ae o le ola o tafola efuefu taitasi i le aloalo.

O le LSIESP ma ana tagata su'esu'e o lo'o fa'asalalauina lipoti o latou su'esu'ega talu mai le amataga o le 1980 fa'atasi ai ma le fa'ailoaina o ata o lo'o iai sona sao taua. I le lipoti lata mai o le fanua mo le vaitau 2015-2016, o suʻesuʻega na matauina: "O ata o 'toe puʻeina' tafola na faʻamaonia ai le matutua o le tafola fafine mai le 26 i le 46 tausaga, ma o nei fafine o loʻo faʻaauau pea ona fanafanau ma asiasi i Laguna San Ignacio ma a latou tamai povi fou i taumalulu taitasi. O fa'amaumauga aupito leva ia e iloa ai ata mo so'o se tafolā efuefu ola, ma fa'aalia manino ai le fa'amaoni o le fa'atupuina o tafola efuefu fafine i Laguna San Ignacio." (3)

1.png

O fa'amaumauga umi ma le le motusia ua mafai ai e le au su'esu'e a le LSIESP ona fa'amaopoopo le amio a le tafola efuefu ma tulaga tetele o le si'osi'omaga e aofia ai ta'amilosaga El Niño ma La Niña, le Pacific Decadal Oscillation, ma le vevela o le sami. O le iai o nei fa'alavelave e iai sona aafiaga iloga i le taimi e taunu'u mai ai ma tu'ua ai le tafola efuefu i taumalulu ta'itasi, fa'apea fo'i ma le aofa'i o tafola ma lo latou soifua maloloina lautele.

O su'esu'ega fa'ale-aga fou ua mafai ai e tagata su'esu'e ona fa'atusatusa tafola lanu efuefu o Laguna San Ignacio ma le faitau aofa'i o tafola lanu efuefu i Sisifo, o lo'o nofo i le isi itu o le vasa Pasefika. O faiga fa'apa'aga ma isi fa'alapotopotoga i le lalolagi, ua avea ai le LSIESP ma fa'ailoga autu i se feso'ota'iga mata'ituina tele e tu'ufa'atasia mo le malamalama atili i le si'osi'omaga ma le tele o tafola efuefu i le lalolagi atoa. O le vaaia talu ai nei o tafola lanu efuefu i le talafatai o Isaraelu ma Namibia ua fautua mai ai e ono faalautele atu lo latou tulaga ona o suiga o le tau ua tatalaina ai alalaupapa e leai se aisa i le Arctic e mafai ai ona toe feoai tafola i le Atelani—o se vasa latou te lei toe nofoia talu mai lena taimi. o le a fa'aumatia i le taimi o le maualuga o fa'atauga fa'apisinisi.

O lo'o fa'alautele fo'i e le LSIESP ana su'esu'ega a manu e su'esu'e ai le sao taua o manu felelei i le fa'anatura fa'anatura lavelave o le aloalo, fa'apea fo'i le tele o a latou mea ma amioga. Ina ua uma ona mafatia i le tele o manu felelei o loʻo tuʻu i luga o le eleele i Isla Garza ma Isla Pelicano i coyotes fiaaai, oe ua faʻamaonia a le o le matua atamamai i le mataʻituina o le tai poʻo ni tagata aau lelei tele, ua faʻapipiʻi pou faʻaoga i tafatafa o le aloalo e fesoasoani ai i le toe fausia o tagata. .

4.png
Peita'i, e mana'omia tele alaga'oa fa'aopoopo e lagolago ai su'esu'ega a manu fa'ato'a amata a le polokalame ina ia mafai ona atia'e fa'amaumauga umi, fa'asologa o fa'amaumauga e iai sona sao taua i le fa'alauteleina o lo tatou malamalama i tafola efuefu o le aloalo. E taua tele lenei taumafaiga ona o le sao o fa'amaumauga fa'atuatuaina i faiga fa'avae a le malo, lea e mana'omia ai le galulue fa'ava-o-malo mo le puipuia o manu felelei o le aloalo.

Masalo o se tasi o galuega sili ona taua o le polokalame o le aʻoaʻoga. O le LSIESP e maua ai avanoa mo le aʻoaʻoina e ala i le faʻaaofia ai o tamaiti aoga-aoga tulagalua e oʻo atu i kolisi-ma faʻaalia i latou i metotia suʻesuʻega faasaienisi, faʻataʻitaʻiga sili ona lelei faʻasao, ma, sili atu i mea uma, o se faʻalapotopotoga matagofie, tulaga ese e le gata e faʻafeiloaʻi ai le ola-e faʻaosofia ai le ola.

I tua ia Mati, na talimalo ai le polokalame i se vasega mai le Autonomous University of Baja California Sur, o se paaga autu a le LSIESP. I le taimi o le malaga i fafo, sa auai tamaiti aoga i faʻataʻitaʻiga, e faʻataʻitaʻia galuega na faia e le au suʻesuʻe o le polokalame, e aofia ai le faʻamaonia o ata o tafola efuefu ma suʻesuʻega a manu e faʻatatau i le tele o manulele ma le eseese. I le talanoa ai ma le vaega i le faaiuga o le latou malaga, sa matou talanoaina ai avanoa eseese o loo maua e lagolago ai lenei galuega taua, ma le taua o le iloa muamua o le aloalo. E ui e le o tamaiti aʻoga uma o le a avea ma tagata suʻesuʻe o meaola o loʻo galulue i totonu o le fanua, e manino lava o lenei ituaiga o faʻasalalauga e le gata o le faʻaleleia o le faʻalauiloaina - ae o le fatuina o se tupulaga fou o tausimea e faʻamautinoa le faʻaauauina o le puipuiga o le aloalo i le lumanaʻi. .

5.png
A'o iai tamaiti a'oga i le aloalo, sa faia fo'i e le LSIESP lana 10 tausaga fa'aletausaga "Fa'atasiga Fa'alapotopotoga" ma fa'asalalauga fa'asaienisi. O le tele o mataupu sa su'esu'eina i le lipoti o lenei tausaga sa fa'atalanoaina e ala i folasaga mai tagata su'esu'e, e aofia ai fa'afouga o le tusigaigoa o le tafola grey, fa'ai'uga o su'esu'ega muamua a manu, su'esu'ega i vaitausaga o tama'ita'i tafolā efuefu mai le fa'ailoaina o ata fa'asolopito, leo o tafola efuefu, ma su'esu'ega acoustic i le ta'amilosaga tili o leo ola ma tagata i le aloalo.

O le fa'ata'ita'iina o malo e tusa ma le 125, e aofia ai tagata tafafao, tamaiti a'oga, tagata su'esu'e, ma tagata o lo'o nonofo i le lotoifale, o le Community Reunion e fa'aalia ai le tautinoga a le LSIESP i le fa'asalalauina o fa'amatalaga fa'asaienisi fa'atuatuaina ma fa'atupuina se avanoa mo talanoaga ma le tele o paaga o lo'o fa'aogaina le aloalo. E ala i fa'asalalauga fa'apenei, o le polokalame e a'oa'oina ma fa'amalosia ai le nu'u fa'alotoifale e fai fa'ai'uga fa'apitoa e uiga i filifiliga tau atina'e i le lumana'i.

O lenei ituaiga o fesoʻotaʻiga faʻalapotopotoga ua faʻamaonia le taua i le maeʻa ai o le faaiuga a le malo o Mekisiko e faʻaleaogaina se fuafuaga feteʻenaʻi i le faaiuga o le 1990s e fausia ai se fale gaosi oloa gaosi masima mai le la i le aloalo, lea semanu e matua suia ai le siosiomaga. E ala i le fa'aogaina o tagata o le atunu'u, ua saunia ai e le LSIESP fa'amaumauga e lagolago ai le atina'e gafataulimaina o se atina'e fa'alesiosiomaga olaola e fa'alagolago i le fa'asaoina o la'au ma fauna tulaga ese o le aloalo. O le fa'aauauina pea o taumafaiga fa'asao e maua ai se tupe maua i tupe fa'afaigaluega ona o le taua o le fa'atumauina o le fa'amanino o le fa'anatura o le aloalo ina ia fa'aauau pea ona tosina mai turisi o lo'o lagolagoina le soifuaga o tagata o le atunu'u.

O le ā le lumanaʻi mo lenei nofoaga faapitoa? E le gata i lea o le le mautonu e fesootai ma aafiaga i le siosiomaga faalenatura e mafua mai i suiga o le tau o le lalolagi, o loo agai i luma le atinae o le tamaoaiga i le aloalo. E ui o le auala i le aloalo e mautinoa lava e le o se auala pisi tele, o loʻo i ai popolega o le faʻateleina o le auala e mafua mai i le faʻafefe o le auala o le a faʻateleina ai le mamafa o lenei laufanua maaleale. Fuafuaga e aumai ai le eletise ma le vai mai le taulaga o San Ignacio o le a matua faʻaleleia atili ai le tulaga o le olaga mo tagata o loʻo nonofo i le lotoifale, ae e le o manino pe mafai e lenei laufanua matutu ona lagolagoina isi nofoaga tumau aʻo faʻasaoina lona tulaga tulaga ese ma le tele o meaola.

Po o le a lava le mea e tupu i tausaga a sau, e manino lava o le puipuiga faifaipea o Laguna San Ignacio o le a tele lava ina faʻalagolago, e pei ona i ai i aso ua tuanaʻi, i luga o tagata asiasi sili ona lauiloa, la ballena gris.

“I le iuga, o tafola efuefu o latou lava amepasa mo le agalelei. E toaitiiti tagata e fetaiaʻi ma nei leviatana anamua e le suia. E leai se isi manu i Mekisiko e mafai ona maua le ituaiga lagolago o loʻo i ai i tafola efuefu. O lona uiga, o nei cetaceans o le a faʻatulagaina o latou lava lumanaʻi. – Serge Dedina (4)

IMG_2720.png
I tua i Uosigitone, DC, e masani ona ou manatua loʻu taimi i le aloalo. Masalo ona o loʻo ou mauaina pea lava pea, e oʻo mai i le aso, le maʻa o le toafa i mea eseese na ou aumaia iina—i laʻu ato moe, i laʻu mea pueata, ma e oo lava i le piano lea ou te taina ai i lenei lava taimi. Pe atonu foi ona o lo’u faalogoina o peau o galu i le matafaga, po o le aue foi o le savili o le sami, e le mafai lava ona ou mafaufau o loo i ai se isi leo o lo’o tatagi mai i lalo. Ma, a ou taulai atu i lena leo-e pei ona ou faia i le po na ou taunuu ai i le aloalo i le leo vaivai o tafola i le tafailagi-ua amata ona pei o se pese. Se concerto cetacean. Ae o lenei pese ua sili atu ona sopoia nai lo vasa tetele. Ua laasia le lautele o le agaga o le tagata, lalagaina faatasi tagata mai le salafa o le lalolagi, i lana upega tafaʻilagi. Ose pese e le tu'ua le tagata asiasi i le aloalo. O se pese e toe valaau ai i tatou i lena nofoaga anamua lea e ola faatasi ai tafola ma tagata e tutusa, o ni paaga, ma o se aiga.


(1) Swartz, Steven (2014). Taimi o le aloalo. O le Ocean Foundation. San Diego, CA. 1st lomiga. Itulau 5.

(2) Laguna San Ignacio Ecosystem Science Program (2016). “E uiga i.” http://www.sanignaciograywhales.org/about/. 

(3) Laguna San Ignacio Ecosystem Science Program (2016). Lipoti Suesuega 2016 mo ​​Laguna San Ignacio & Bahia Magdalena. 2016 http://www.sanignaciograywhales.org/2016/06/2016-research-reports-new-findings/

(4) Dedina, Serge (2000). Faasaoina o le Tafola Grey: Tagata, Fa'apolokiki, ma Fa'asao i Baja Kalefonia. Le Iunivesite o Arizona Press. Tucson, Arizona. 1st lomiga.