Saunia e: Carla O. García Zendejas

O loʻo ou lele i le maualuga o le 39,000 ft. aʻo ou mafaufau i le loloto o le vasa, o na nofoaga pogisa na muamua vaʻaia e nisi oi matou i tala faʻasolopito e seasea ma matagofie lea na faʻafeiloaʻi ai i matou ia Jacques Cousteau ma meaola ofoofogia ma meaola o le gataifale ua matou aʻoaʻoina e alolofa ma faapelepele i ai. i le lalolagi atoa. O nisi o i tatou ua oo lava ina manuia le fiafia i le loloto o le sami, e matamata i amu, a o siomia e aoga fia iloa o iʻa ma tuna.

O nisi o nofoaga o lo'o fa'aauau pea ona maofa tagata su'esu'e i meaola o le gataifale, o nofoaga ia na mafua mai i le pa'u vevela mai vaipuna mauga o lo'o i ai le ola i le maualuga o le vevela. Faatasi ai ma mea na maua i le suʻesuʻeina o vaipuna mauga mu poʻo ulaula, o le mea moni o mauga sulfur na afua mai i le afu na fausia ai le tele o minerale. Ole tele ole u'amea mamafa e pei ole auro, siliva ma le 'apa e fa'aputu i luga o nei mauga e mafua ona o le vai vevela e tali atu ile vasa malulu. O nei loloto, o loʻo ese mai i le tele o itu, o le taulaiga fou lea a kamupani maina i le lalolagi atoa.

O faiga fa'akomepiuta fa'aonaponei e seasea tutusa ma le manatu o le to'atele o tatou e uiga i le alamanuia. Ua leva ona mou atu aso e mafai ai ona e maina auro i se to'i piki, o le tele o maina lauiloa i le lalolagi atoa ua leai ni oa sa faigofie ona maua eliina i lenei auala. I aso nei, o le tele o fa'aputuga u'amea mamafa o lo'o iai pea i le 'ele'ele e la'ititi lava pe a fa'atusatusa. O lea la, o le auala e aveese mai ai le auro, po o le siliva, o se faiga kemikolo lea e tupu pe a uma ona toso tone o palapala ma maa ia e tatau ona palapala ona tuuina atu lea i se vailaau fufulu o lona vaega autu o le cyanide ma le faitau miliona o kalone vai fou e maua ai se tasi. aunese auro, e ta'ua lea o le fa'ama'i o le cyanide. O mea e maua mai i lenei faiga ose palapala oona o lo'o iai arsenic, mercury, cadmium ma ta'ita'i fa'atasi ma isi mea oona, e ta'ua o si'usi'u. O nei maina si'usi'u e masani lava ona teu i fa'aputuga e latalata i maina e lamatia ai le palapala ma le suavai i lalo o le eleele.

E fa'afefea la ona fa'aliliuina lea eliina i le loloto o le vasa, le alititai, fa'afefea ona a'afia le ola o le gataifale, po'o nofoaga o lo'o nonofo ai po'o le ga'o o le sami i le aveesea o tone o ma'a ma le fa'aumatiaina o mauga o minerale o lo'o i luga o le sami. ? O le a le foliga o le lapisi cyanide i le sami? O le a le mea e tupu i le si'usi'u mai maina? O le mea moni o loʻo faʻaauau pea le aʻoga i luga o nei fesili ma le tele o isi fesili, e ui lava o le aloaʻia. Aua, afai tatou te matauina mea ua aumaia e le maina i nuu mai Cajamarca (Peru), Peñoles (Mexico) i Nevada (USA) e manino lava faamaumauga. O le tala'aga o le fa'aiti'itia o le vai, fa'aleagaina o u'amea mamafa ma a'afiaga fa'alesoifua maloloina e o'o fa'atasi ai ma nofoaga masani i le tele o taulaga eli. Pau lava le i'uga e mafai ona iloa o va'aiga o le masina e fausia i lua tetele e mafai ona o'o atu i le maila le loloto ma sili atu i le lua maila le lautele. O fa'amanuiaga mata'utia o lo'o fa'ata'atia mai i galuega eli e fa'aletonu i taimi uma ona o a'afiaga tau tamaoaiga natia ma tau mo le si'osi'omaga. O lo'o fa'aalia e alaalafaga i le lalolagi atoa lo latou tete'e i galuega fa'alina talu ai ma le lumana'i mo le tele o tausaga; ua lu'iina e le faamasinoga tulafono, pemita ma fa'atonuga i le atunu'u ma fa'ava-o-malo i tulaga eseese o le manuia.

O nisi o ia tete’e ua uma ona amata e tusa ai ma se tasi o uluai galuega e la’u ai le sami i Papua Niu Kini, o le Nautilus Minerals Inc. o se kamupani mai Kanata na tuuina atu i ai le pemita mo le 20 tausaga e aumai ai le oa lea e faapea o loo i ai le maualuga o le auro ma le kopa 30. maila mai le talafatai i lalo o le Sami Bismarck. I le tulaga lea o lo'o feagai ma se pemita fa'alotoifale ma se atunu'u e tali atu ai mo le a'afiaga o lenei galuega maina. Ae o le a le mea o le a tupu i tagi maina o loʻo faia i ogasami faavaomalo? O ai o le a tali atu ma nafa ma ni a'afiaga leaga ma taunu'uga?

Ulufale atu i le International Seabed Authority, na faia o se vaega o le United Nations Convention on the Law of the Sea[1] (UNCLOS), o lenei lala sooupu faava-o-malo e molia i le faatinoina o le feagaiga ma le faatonutonuina o minerale i luga o le alititai, ogasami ma eleele i lalo. ogasami faavaomalo. Le Legal and Technical Commission (e aofia ai sui e 25 na filifilia e le ISA council) e iloilo talosaga mo galuega su'esu'e ma le la'uina, a'o iloiloina ma vaavaaia galuega ma aafiaga o le siosiomaga, o le faamaoniga mulimuli e tuuina atu e le 36 sui ISA council. O nisi o atunuu o lo o umia nei konekarate mo aia tatau faapitoa mo su'esu'ega o Saina, Rusia, Korea i Saute, Farani, Iapani ma Initia; vaega o lo'o su'esu'eina e o'o atu i le 150,000 kilomita faatafafa i le lapopoa.

Po'o fa'aauupegaina le ISA e fa'atatau i le fa'atupula'ia o mana'oga i le la'uina o le alititai, mata e mafai ona fa'atonutonu ma va'ava'aia le fa'atupulaia o le aofa'i o galuega? O le a le maualuga o le tali atu ma le manino o lenei lala sooupu faavaomalo o loo molia i le puipuia o le tele o sami o le lalolagi? E mafai ona matou fa'aogaina le fa'alavelave suau'u BP e fai ma fa'ailoga o lu'itau o lo'o feagai ma se lala sooupu fa'atonutonu fa'atupe tele e fa'atupeina i ogasami o le atunu'u i fafo i le US O le a le avanoa e feagai ai se lala la'ititi e pei o le ISA i nei luitau ma le lumana'i?

Ae o le isi mataupu o le mea moni e leʻi faʻamaonia e le US le UN Convention on the Law of the Sea (164 atunuu ua faʻamaonia le feagaiga), ae o nisi e manatu e le manaʻomia e le US ona avea ma se vaega o le feagaiga e amata ai le laʻuina o le sami. faagaioiga o isi e le ioe ma le loto atoa. Afai tatou te fesiligia pe lu'iina le fa'atinoina lelei o le va'ava'aiga ma tulaga fa'alesiosiomaga e 'alofia ai le fa'aleagaina o le loloto o le sami, e tatau ona avea i tatou ma vaega o le talanoaga. A tatou le naunau e usita'ia le tulaga tutusa o su'esu'ega fa'ava-o-malo tatou te leiloa le fa'amaoni ma le lelei. E ui ina tatou iloa o le viliina o le sami loloto ose pisinisi matautia, e tatau ona tatou popole i le eliina o le sami loloto aua tatou te le o malamalama i le tele o ona aafiaga.

[1] O le 30 tausaga o le UNCLOS o le autu lea o se faʻamatalaga e lua vaega blog post a Matthew Cannistraro i luga o lenei saite.  

Fa'amolemole va'ai le DSM Project's Regional Legislative and Regulatory Framework for Deep Sea Minerals Exploration and Exploitation, lomia i le tausaga talu ai. O lenei pepa o lo'o fa'aogaina nei e atunu'u o le Pasefika e tu'ufa'atasia i totonu oa latou tulafono fa'atonu pulega fa'atonu.

O Carla García Zendejas o se loia aloa'ia o le siosiomaga mai Tijuana, Mekisiko. O lona malamalama ma lona va'aiga e maua mai i ana galuega tele mo fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo ma fa'alapotopotoga a le atunu'u i mataupu tau agafesootai, tamaoaiga ma le si'osi'omaga. I le sefululima tausaga talu ai sa ia ausia le tele o manuia i mataupu e aofia ai le malosi o le eletise, vai filogia, faamasinoga o le siosiomaga ma le atinaʻeina o tulafono manino a le malo. Ua ia fa'amalosia le au fa'agaioiga ma le poto taua e tau ai le fa'aleagaina o le si'osi'omaga ma e ono lamatia ai fa'amauga kasa fa'alenatura liquefied i luga o le peninsula o Baja California, US ma Sepania. O lo'o umia e Carla le Masters in Law mai le Washington College of Law i le Iunivesite o Amerika. O lo'o galue nei o ia o le Ofisa Sinia Polokalama mo Aia Tatau a Tagata & Alamanuia Fa'asaoina i le Due Process of Law Foundation o se faalapotopotoga e le o ni tupe mama e faavae i Washington, DC