Saunia e Richard Steiner

Ina ua fa'asalaina le va'a a Meleisia Selendang Ayu i Alaska Aleutian Islands i le valu tausaga talu ai i lenei vaiaso, o se fa'amanatu fa'anoanoa o le fa'atupula'ia o tulaga lamatia o va'a i matu. A o malaga mai Seattle i Saina, i se afā malosi o le taumalulu o le Sami Bering faatasi ai ma matagi e 70-nota ma le 25-futu, sa faaletonu ai le afi o le vaa. A o tafetafea atu i le matafaga, e leʻi lava ni vaa toso o le sami e toso ese ai, ma na paʻu ai i le motu o Unalaska ia Tesema 8, 2004. E toʻaono auvaa na leiloloa, o le vaʻa na malepelepe, ma lana uta atoa ma le silia ma le 335,000. kalone suau'u mamafa na masaa le suau'u i totonu o vai o le Alaska Maritime National Wildlife Refuge (Su'ega Fa'asao Fa'asao a Alaska Maritime). E pei o isi masaa tetele o le gataifale, sa le mafai ona taofiofia lenei masaa, ma na maliliu ai le faitau afe o manulele o le sami ma isi meaola o le gataifale, tapunia faigafaiva, ma faaleagaina ai le tele o maila o le matafaga.

E pei o le tele o faʻalavelave faʻapisinisi, o le Selendang Ayu faʻalavelave na mafua mai i se tuʻufaʻatasiga mataʻutia o mea sese a tagata, faʻalavelave tau tupe, faʻaletonu masini, lax ma le vaʻaiga a le malo, ([PDF]Fa'asalaina o le Fu'a Meleisia Bulk Carrier M/V Selendang Ayu i luga). Mo sina taimi, o le faʻalavelave faʻafuaseʻi na taulaʻi atu i le lamatiaga o felauaiga i matu. Ae a'o fa'atalanoaina nisi o a'afiaga, na vave ona toe fo'i mai le fa'amalieina. I aso nei, o le faʻalavelave Selendang ua galo uma, ma faʻatasi ai ma le faʻateleina o felauaiga o vaʻa, o le lamatiaga i le taimi nei e sili atu nai lo se isi lava taimi.

I aso uma, e tusa ma le 10-20 vaʻa faʻatau oloa tetele - vaʻa pusa, vaʻavaʻa tetele, ave taavale, ma tane tane - e faimalaga i le "auala liʻo tele" i le va o Asia ma Amerika i Matu i luga o le 1,200-maila Aleutian filifili. A'o toe fa'aleleia le fefa'ataua'iga mai le fa'aletonu, o lo'o fa'atupula'ia pea felauaiga i lea auala. Ma a'o fa'aauau pea ona liusuavai le aisa o le sami i le mafanafana o le lalolagi, ua fa'ateleina fo'i femalagaiga o va'a i le Vasa Arctic. I le tau mafanafana na te'a nei, e 46 va'a fa'atau oloa na uia le Ala i Matu i le va o Europa ma Asia i le va'a o Rusia (Barents Observer), o se faasiliga faasefulu-lua mai le na o le lua tausaga talu ai. E silia ma le 1 miliona tone o uta na tosoina i luga o le auala i itu uma e lua i lenei taumafanafana (o se siitaga e 50% i luga o le 2011), ma o le tele o nei mea o le suauu matautia e pei ole suauu tiso, suauu vaalele, ma kesi condensate. Ma o le muamua Liquefied Natural Gas (LNG) tane tane i le talafaasolopito na malaga i le auala i lenei tausaga, e ave le LNG mai Nouei i Iapani i le afa o le taimi e alu ai e malaga i le auala masani a Suez. O le aofaʻi o le suauʻu ma le kesi o loʻo lafoina i luga o le Northern Sea Route e fuafua e oʻo atu i le 40 miliona tone i tausaga taʻitasi i le 2020. O loʻo faʻateleina foʻi feʻaveaʻi o vaʻa folau (aemaise lava i Greenland), vaʻa fagota, ma vaʻa o loʻo tautuaina fale suauʻu ma kesi arctic ma maina. .

O se pisinisi lamatia lea. O va'a lapopo'a ia, o lo'o la'u ai suau'u mata'utia ma uta, folau i sami mata'utia i gataifale ma'ale'ale fa'alesiosiomaga, o lo'o fa'agaioia e kamupani o latou faiga fa'apisinisi e masani ona fa'aleagaina ai le saogalemu, ma e toetoe a leai se puipuiga po'o ni fa'alavelave fa'afuase'i i luga o le ala. O le tele o nei ta'avale o lo'o fa'ailogaina mai fafo ma i luga o le "ala e le sala," i lalo o le Fu'a-o-Fa'ataugofie, fa'atasi ai ma le Auva'a-o-Tagata, ma fa'amaulalo tulaga saogalemu. Ma e tutupu mea uma e toetoe lava a le iloa, le mafaufau o tagata lautele ma pulega a le malo. O femalaga'iga ta'itasi nei va'a e tu'u ai le ola o le tagata soifua, tamaoaiga, ma le si'osi'omaga, ma o lo'o fa'atupula'ia le lamatiaga i tausaga ta'itasi. O uta e aumai fa'atasi ai ma fa'afeiloa'iga fa'atosina o meaola, pisapisao i lalo o le sami, osofa'iga a va'a i meaola o le gataifale, ma le fa'aputuga o mea. Ae talu ai ona o nisi o nei vaʻa o loʻo tauaveina le faitau miliona o kalone o suauʻu mamafa, ma tane tane o loʻo tauaveina le fiasefulu miliona o kalone suauʻu poʻo vailaʻau, e manino lava o le popolega sili o se mala mataʻutia.

I le tali i le Selendang fa'alavelave fa'afuase'i, fa'atasiga fa'alāpotopotoga tuma'oti, Alaska Natives, ma tagata faifaiva fa'apisinisi na tu'ufa'atasia i le Fa'apa'aga o le Saogalemu Va'a e fa'amalosia le fa'aleleia atili o le saogalemu i ala o va'a Aleutian ma Arctic. I le 2005, na manaʻomia ai e le Paʻaga le suʻesuʻeina o vaʻa uma i le taimi tonu, vaʻa laveaʻi vaʻa, pusa faʻalavelave faʻafuaseʻi, maliega faʻataʻavalevale, nofoaga-e-aloese, faʻateleina noataga tau tupe, fesoasoani sili atu-i-faʻatau, faʻaleleia pailate, fesoʻotaʻiga faʻamalosia. protocols, sili atu meafaigaluega tali atu masaa, si'itia totogifuapauina uta, ma su'esu'ega tulaga lamatia fela'ua'i va'a. O nisi o nei mea (o le "fua maualalo-tautau") ua uma ona faʻatinoina: o isi nofoaga e siaki ai, ua faʻapipiʻiina pusa toso feaveaʻi i Dutch Harbour, o loʻo i ai le tele o mea faʻatupeina ma mea e tali atu ai masaa, o se Arctic Marine Shipping Assessment sa. fa'atautaia (PUBLICATIONS > Related > AMSA – US Arctic Research ...), ma o lo'o fa'agasolo se su'esu'ega o le lamatiaga o va'a Aleutian (Aleutian Islands Risk Assessment Project Home Page).

Ae i le faʻaitiitia o le lamatiaga lautele o Arctic ma Aleutian felauaiga, o le tioata o loʻo tumau pea le tasi-kuata tumu, tolu-kuata gaogao. O le faiga e mamao mai le saogalemu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo tumau pea le le lava o le tulituliloaina o vaʻa, ma o loʻo leai lava ni vaʻa malosi laveaʻi o loʻo tu i luga o auala. I le faatusatusaga, ina ua maeʻa Exxon Valdez, ua sefulutasi nei le avefeʻau & toso tali mai a Prince William Sound i luga o le faʻatali mo ana tane tane (Alyeska Pipeline – TAPS – SERVS). I le Aleutians, na faaiʻu ai se lipoti a le National Academy of Sciences i le 2009: “E leai se tasi o faiga o iai nei e talafeagai mo le tali atu i vaa tetele i lalo o tulaga leaga o le tau.”
ING OB RiverE lua itu e sili ona popole ai, lea e feoai ai le tele o nei vaa, o le Unimak Pass (i le va o le Fagaloa o Alaska ma le Sami Bering i le itu i sasae o Aleutians), ma le Bering Strait (i le va o le Sami Bering ma le Vasa Arctic). A'o lagolagoina e nei eria le tele o mamama o le gataifale, manulele o le sami, i'a, paa, ma le aofa'i o mea e gaosia nai lo se isi lava fa'anatura o le sami i le lalolagi, e manino lava le lamatiaga. O le tasi le liliu sese po'o le leiloa o le paoa o se tane uta po'o se uta uta i nei pasi e faigofie ona o'o atu ai i se fa'alavelave mata'utia tele. E tusa ai ma lea, na fautuaina uma le Unimak Pass ma Bering Strait i le 2009 mo le faʻavasegaina faʻava-o-malo e pei o vaega maʻaleʻale o le sami, ma Marine National Monuments or Sanctuaries, ae e leʻi faia e le malo o Amerika lenei fautuaga (Aua le Faamoemoeina ni Faasao Fou i lalo o … – Miti masani).

E manino lava, e manaʻomia ona tatou faʻatautaia lenei mea i le taimi nei, aʻo leʻi oʻo i le isi faʻalavelave. O fautuaga uma a le Va'a Saogalemu Pa'aga mai le 2005 (luga) e tatau ona fa'atino vave i luga o le Aleutian ma Arctic auala va'a, aemaise lava le tulituliloaina o va'a ma toso lavea'i. E tatau ona totogi uma e pisinisi e ala i totogi o uta. Ma, e tatau i malo ona fa'atulafonoina le International Maritime Organization's Guidelines for Ships Operating in Arctic ice-covered Waters, faʻaleleia le malosi o sailiga ma laveai, ma faʻavae Fono Faufautua a Tagatanuu Faʻaitulagi (Prince William Sound Fono Faufautua a Tagatanu'u Fa'aitulagi) e va'aia galuega fa'apisinisi uma i fafo.

O felauaiga Arctic o se faʻalavelave faʻatali e tupu. E le o pe afai, ae o afea ma po o fea o le a tupu ai le isi faalavelave. Atonu o le po nei po o tausaga mai le taimi nei; e mafai ona i ai i Unimak Pass, Bering Strait, Novaya Zemlya, Baffin Island, poʻo Greenland. Ae o le a tupu. E manaʻomia e le malo o Arctic ma le aufaipisinisi felaʻuaʻi ona faʻamalosi e faʻaitiitia lenei lamatiaga i le tele e mafai ai, ma vave.

Richard Steiner e taitaia le Oasis Lalolagi poloketi - o se faufautua faʻavaomalo o loʻo galulue faʻatasi ma NGO, malo, alamanuia, ma sosaiete lautele e faʻavave le suiga i se sosaiete gafataulimaina o le siosiomaga. Oasis Earth fa'atautaia Su'esu'ega Fa'avave mo NGO i atunu'u atia'e i lu'itau ogaoga o le fa'asao, toe iloilo su'esu'ega o le si'osi'omaga, ma fa'atautaia su'esu'ega atoatoa.