O Iuni 8 o le World Oceans Day, na folafola e le Peresetene ia Iuni National Oceans Month ma e toatele e foliga mai ua filifili e tatau ona avea o se taumafaiga i le lalolagi atoa, ma le manatu o Iuni i le Lalolagi Vasa masina. E mautinoa lava ou te lagona ua ou faatofuina i mea o le vasa ma ua ou fiafia e faʻaauau pea le malosi.

I le amataga o le masina, sa ou i ai i Todos Santos, Baja California Sur, Mekisiko, ma le tele o la’u vasa fa'atupeina paaga mo le fono faaletausaga a le au faatupeina o loo teu faafaigaluega i meaola eseese i le lalolagi atoa. E tusa ma le 130 o matou na faʻaaluina aso e fa e talanoaina ai mataupu e eseese e pei o le saogalemu patino o tagata o loʻo galulue i mataupu faʻasao i luga o mauga e oʻo atu i le sami galuega puipuia o laufanua e pei o Conservacion Patagonica i Chile ma Atenitina.

O le pito o le matafaga vao.

O le vaiaso na sosoo ai na faia ai le Capitol Hill Oceans Week (CHOW), o se faʻalapotopotoga faʻaletausaga na faia e le National Marine Sanctuary Foundation lea, faatasi ai ma isi mea, e aofia ai se afiafi afiafi e faamanatu ai tagata o loo siamupini mataupu o le sami. O le potu e tumu i taimi uma i toa o le sami-mai le toa 14 volenitia o le tausaga ia Dr. Sylvia Earle i le Aquanauts-ma o loʻo i ai faʻailoga faaletausaga. Na matou faalogoina se lauga taliaina matagofie mai ia Robyn Walters, le Fa'asao Volunteer o le Tausaga. O se volenitia i le Atumotu o Hawaii Humpback Whale National Marine Sanctuary talu mai le 2010, Robyn "ua avea ma aseta taua, tautua i le tele o matafaioi eseese o le volenitia: faiaoga lautele, taʻitaʻi o gaoioiga faʻaleaʻoaʻoga a le aʻoga, faʻasalalauga nofoaga autu asiasi, faʻatulagaina fonotaga, sui faʻasao i faʻasalalauga faʻalapotopotoga, failauga ma tagata auai i folauga matamata tafola, faiaoga volenitia, ma fesoasoani tau pulega.”

Na fa'asoa e Bill Ruckelshaus ma Norman Mineta le fa'ailoga mo le Ausia Ausia (o le manumalo i le 2011 o le ta'ita'ifono a le TOF na faavaeina ia Wolcott Henry). O nei alii e toalua o loo avea ma taitaifono o le Joint Oceans Commission Initiative. O la latou fe'au tu'ufa'atasi o le fa'amaoni ma le fa'aituau e fai ma sui o se vasa soifua maloloina na tu'usa'o fa'afeagai ma le ituaiga felafolafoa'iga felafolafoa'iga ua pulea ai tala fou talu ai nei. Ose matagofie vitio o le latou faatalanoaga soofaatasi na faaalia.

O le fa'ailoga mulimuli na fa'amanatuina ai fo'i se ali'i o lona uiga iloga o le magafagafa ma le tele o itu e fa'atatau i lu'itau tatou te feagai. O le Senator Carl Levin o Michigan, o se siamupini o le Thunder Bay Marine Sanctuary, na mauaina le 2014 Fa'ailoga Ta'ita'i.

O sauniga a CHOW na aofia ai le tele o mataupu ma faʻaalia ai le tele o a matou uo ma paaga. Sa ou tautua i le laulau o le aoauli ma le sui o le Komiti Faatino o le NMSF Dawn Martin ma Heather Ludemann, Polokalama Ofisa, Packard Foundation e talanoaina le matafaioi o le lagolago faavae i le faasao o le sami. O le sui o le Komiti Faufautua a le TOF, Barton Seaver, sa auai i se sauniga i le lumanai o faigafaiva a Amerika. O Barton o se kuka ma o lo'o galue o se Polokalama Fa'atonu o le Polokalama Mea'ai Fa'alesoifua maloloina ma Sustainable i le Nofoaga Autu mo le Soifua Maloloina ma le Si'osi'omaga o le Lalolagi, o lo'o i le Harvard's School of Public Health. Sophia Mendelsohn, Ulu o le Sustainability i JetBlue Airways talanoa e uiga i le TOF faiga faapaaga ma JetBlue o se vaega o se vaega o le "Rethinking Business as Usual for the Ocean."

I le aso 16 o Iuni ma le aso 17 o Iuni, na toe fa'atosina ai fo'i i tatou i mataupu o le vasa, o le taimi lea ua taula'i atu i fofo i le tulaga o le lalolagi. O le Failautusi o John Kerry ma le US Department of State na taloina le “O lo tatou Vasa” konafesi lea na faapotopotoina ai le tusa ma le 500 tagata, e aofia ai ulu o le setete, minisita o le kapeneta, saienitisi, taitai pisinisi, ma sui NGO. I le gasologa o aso e lua, na taulaʻi ai le fonotaga i autu tetele e tolu: faʻasaʻo o le sami, faigafaiva gafataulimaina ma le filogia o le gataifale. E toatele sui o le faalapotopotoga a le Ocean Foundation sa auai. Grantee ma lana paaga Philippe Cousteau o le Earth Echo International na faʻaalia le leo i lana saunoaga amata. TOF's Hoyt Peckham o la matou poloketi talimalo SmartFish, na talanoa e uiga i le foiaina o laumei i Iapani, Mekisikō ma Hawaii e ala i suʻesuʻega auai i le taimi o fofo o le vaega o Faigafaiva Sustainable.

I le avea ai o se vaega o le vaega o le sami, na tuuina mai ia te au le avanoa e faalauiloa atu ai la tatou tupe fou: "Uo o le Global Ocean Acidification Monitoring Network" e fesoasoani ai i nuu ia mautinoa tatou te iloa le mea o loʻo tupu ai le acidification o le sami ma le taimi e oso ai, ina ia ona aʻafiaga. e mafai ona sili atu ona faʻafanua, malamalama, ona faʻamatalaina. Na ou maua foi le avanoa e galulue faatasi ai ma Sophia Mendelson, mo se sauniga breakout i le aoauli mulimuli lea na toe faamamafaina ai la matou faiga faapaaga ma JetBlue e galue i luga o otaota o le gataifale i le Caribbean.

Mark J. Spalding fa'asalalau le fa'aputugatupe a Uo o le Global Ocean Acidification Observing Network.

E tele ni taunuuga lelei mai le fonotaga: Na faalauiloa e Peresitene Obama se faalautelega tele o nofoaga puipuia i ogasami o Amerika; Na faasilasila mai e Peresitene Tong o Kiribati o le a faasaina faiga faiva faapisinisi i lona atunuu Nofoaga Puipuia o Atumotu o Phoenix; Ma o le tele o faʻalapotopotoga eseese na faʻasalalau ni tautinoga fou i totogi i le soifua maloloina o le sami.

I le aso 19 Iuni o se tusi fou ua faaulutalaina “O Mar no Futuro de Portugal: Ciência e Visão Estratégica” (The Sea of ​​Portugal in the Future: Science and Strategic Vision) na tatalaina i Lisbon, lea na aofia ai laʻu mataupu i le “The role of Portugal in le lumanaʻi o fesoʻotaʻiga Trans-Atelani ma US."

I le aso 24 o Iuni, o le Komisi o le Vasa Global faʻailoa ana suʻesuʻega ina ua maeʻa le 18 masina o suʻesuʻega o le vasa o le lalolagi ma ona manaʻoga. Sa ta'ita'ia fa'atasi e José María Figueres, sa avea muamua ma Peresetene o Costa Rica, na fa'atūina le Komisi e fa'ata'atia fa'apolokiki ma fa'atekinisi fa'atonuga pupuu, feololo ma umi e fa'atatau i mataupu autu e fa o lo'o feagai ma le sami maualuga:
▪ soona fagota
▪ tele le leiloa o nofoaga ma meaola eseese
▪ le leai o se pulega lelei ma le faamalosia
▪ faaletonu ile pulega ole sami

I se mea na tupu i le Ocean Hall o le American Museum of Natural History I Niu Ioka, na matou potopoto ai e faʻalogo i le lipoti mulimuli ma fuafuaga a le Global Ocean Commission. O le lona tolu o Plasticity Forum na faia i Niu Ioka i le aso na sosoo ai. O le Plasticity Forum e fa'avae i luga o le manatu e faapea "i tausaga uma lava e 280 miliona tone palasitika e gaosia i le lalolagi atoa, ae o loʻo faʻaalia mai e na o le 10% i tausaga taʻitasi e toe faʻaaogaina. O le pu'eina o lenei vaitafe otaota e maua ai se avanoa fa'apisinisi taua ma e le'i fa'aaogaina, fa'apea fo'i ma le toe fa'avasegaina o le afifiina, ma le faiga o mafaufauga e uiga i le fa'atupuina o otaota." O le Plasticity Forum e tu'uina atu ai manatu ma tatala talanoaga i le fa'aogaina o nei mea i ni auala fou, e le gata i le "mua'i" ma le "post" fa'aoga fa'atau. O lenei talanoaga e sili ona talafeagai pe a oo i le luitau o le faaitiitia o otaota o le gataifale ma le faatupulaia o faafitauli o palasitika i le sami.

E le lava le masina mo le sami. O iinei i le Ocean Foundation, matou te talitonu o aso uma e tatau ona avea ma aso tatou te faia ai se mea mo le vasa. Auai matou i le lagolagoina o i latou o loʻo tuʻuina atu o latou aso i le soifua maloloina o le sami.