Ole Fofo: E Le Maua ile Tulafono Tau Fa'atonu

O suiga o le tau o le fa'amata'u tele lea ma le televave o lo tatou vasa ma le gataifale. Ua uma ona tatou oo i ona aafiaga: i le si'itia o le suasami, i le vave o le vevela ma suiga o kemisi, ma i tulaga ogaoga o le tau i le lalolagi atoa.

E ui lava i taumafaiga sili e faʻaitiitia ai faʻamalama, o le Lipoti a le IPCC AR6 lapatai mai e tatau ona tatou faʻaitiitia le gaosiga o le CO2 i le lalolagi e tusa ma le 45% mai le 2010 tulaga aʻo leʻi oʻo i le 2030 - ma oʻo atu i le "net-zero" i le 2050 e taofia ai le vevela o le lalolagi 1.5 degrees Celsius. Ose galuega mamafa pe a o le taimi nei, o gaioiga a tagata e faʻauluina pe tusa ma le 40 piliona tone o le CO2 i totonu o le ea i le tausaga e tasi.

Ua le lava na'o taumafaiga tau fa'aitiitia. E le mafai ona tatou taofia atoatoa a'afiaga i le soifua maloloina o le tatou vasa e aunoa ma ni auala e mafai ona fuaina, taugofie, ma saogalemu le Carbon Dioxide Removal (CDR). E tatau ona tatou mafaufau i faamanuiaga, tulaga lamatia, ma tau o CDR fa'avae i le sami. Ma i se taimi o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau, o le pili fou o atinaʻe o se avanoa misi mo le ausia moni o le siosiomaga.

Toe fo'i i Fa'avae: O le a le Ave'esea o Carbon Dioxide? 

le Iloiloga lona 6 IPCC na iloa le mana'oga e fa'aitiitia le kasa oona (GHG). Ae na vaʻaia foi le gafatia o le CDR. E ofoina atu e le CDR le tele o auala e ave ai le CO2 mai le ea ma teu i totonu o "fa'ato'aga fa'afanua, eleele po'o sami, po'o oloa".

I se faaupuga faigofie, o le CDR o loʻo faʻamatalaina le puna muamua o suiga o le tau e ala i le aveesea saʻo o le carbon dioxide mai le ea poʻo le koluma vai o le sami. O le vasa e mafai ona avea ma soʻo i le CDR tetele. Ma o le CDR fa'avae i le sami e mafai ona pu'eina ma teuina le faitau piliona o tone o kaponi. 

E tele tu'utu'uga fa'atatau ile CDR ma auala e fa'aogaina i tulaga eseese. E aofia ai fofo fa'alenatura - e pei o le toe fa'aleleia o le vaomatua, suiga o le fa'aogaina o fanua, ma isi faiga fa'avae fa'anatura. O lo'o aofia ai fo'i le tele o faiga fa'apisinisi - e pei o le pu'eina sa'o o le ea ma le bioenergy fa'atasi ai ma le pu'eina ma le teuina o le carbon (BECCS).  

O nei metotia e faʻaleleia i le taimi. O le mea pito sili ona taua, latou te eseese i tekinolosi, tumau, taliaina, ma tulaga lamatia.


TU'U AUTU

  • Pu'eina ma Teuina o le Carbon (CCS): Pu'eina o le CO2 fa'aoso mai le fa'atupuina o le malosiaga fa'atosina ma faiga fa'apisinisi mo lalo o le 'ele'ele teuina pe toe faʻaaogaina
  • Su'e kaponi: O le aveesea umi o le CO2 poʻo isi ituaiga o kaponi mai le ea
  • Pu'eina sa'o le Ea (DAC): CDR fa'avae fanua lea e aofia ai le aveeseina sa'o o le CO2 mai le ea
  • Pu'e Sa'o i le Vasa (DOC): CDR fa'avae i le sami e aofia ai le aveese sa'o o le CO2 mai le koluma vai o le sami
  • Fofo Fa'anatura o le Tau (NCS): gaoioiga e pei o le fa'asao, toe fa'afo'isia, po'o le pulea o fanua e fa'atuputeleina ai le fa'aputuina o le kaponi i vaomatua, eleele susu, mutia, po'o fanua fa'ato'aga, fa'atasi ai ma le fa'amamafa i aoga o nei gaioiga i le tau faasaga i suiga o le tau.
  • Fofo Fa'avae Natura (NbS): gaoioiga e puipui, pulea, ma toe fa'afo'isia fa'anatura po'o fa'atupu fa'anatura. O se fa'amamafa i fa'amanuiaga e mafai ona maua e nei fa'atinoga mo le fetuutuuna'iga fa'aagafesootai, soifua manuia o tagata ma meaola eseese. O le NbS e mafai ona fa'asino i meaola fa'anatura kaponi lanumoana e pei o vao, togatogo, ma masima masima.  
  • Fa'atekonolosi Fa'asa'o Leaga (NETs): Le aveesea o kasa oona (GHGs) mai le siosiomaga e ala i gaioiga a tagata, faʻaopoopo i le aveesea faanatura. O NET fa'avae i le sami e aofia ai le fa'apalaina o le sami ma le toe fa'aleleia o fa'anatura o le gataifale

Le mea e misia ai e le Tulafono Tau Faaofi o Atina'e Fou

I le aso 10 o Aokuso, na pasia ai e le Senate a le US le 2,702-itulau, $1.2 trillion Tulafono o Tupe Teufaafaigaluega ma Galuega. O le tulafono taufaaofi na faʻatagaina le sili atu i le $ 12 piliona mo tekinolosi puʻeina carbon. O nei mea e aofia ai le pu'eina sa'o o le ea, nofoaga tuusa'o, galuega fa'ata'ita'i ma le koale, ma le lagolago mo se feso'otaiga paipa. 

Ae ui i lea, e le o taʻua le CDR faʻavae i le sami poʻo fofo faʻavae natura. O le pili e foliga mai o loʻo ofoina mai ai ni manatu faʻatekonolosi pepelo mo le faʻaitiitia o le carbon i le siosiomaga. $2.5 piliona e fa'asoa mo le teuina o le CO2, ae leai se nofoaga po'o se fuafuaga e teu ai. O le a le mea e sili ona leaga, o le CDR tekinolosi ua fa'atūina e tatala ai se avanoa mo paipa fa'atasi ai ma CO2 fa'atotonu. E mafai ona o'o atu ai i le ta'e leaga po'o le fa'aletonu. 

E silia ma le 500 fa'alapotopotoga fa'alesiosiomaga o lo'o tetee fa'alaua'itele i le tulafono taufa'aofi, ma sainia se tusi e talosagaina ai ni fa'amoemoega sili atu le malosi o le tau. Ae ui i lea, o le tele o vaega ma saienitisi latou te lagolagoina le tekinolosi e aveese ai le carbon e ui lava i lona lagolago autu i pisinisi suauu ma kesi. E manatu le au lagolago o le a fausia ni atinaʻe e mafai ona aoga i le lumanaʻi ma e aoga le faʻafaigaluegaina i le taimi nei. Ae faʻafefea ona tatou tali atu i le faanatinati o suiga o le tau - ma puipuia meaola eseese e ala i le aumaia o galuega toe faʻaleleia i le fua - aʻo iloa o le faanatinati se finauga mo le le faaeteete i le malamalama i mataupu?

O le Ocean Foundation ma le CDR

I le Ocean Foundation, o matou matua fiafia i le CDR e fa'atatau i le toe fa'aleleia o le soifua maloloina ma le tele o le sami. Ma matou te taumafai e fa'agaioi ma se tioata o mea e lelei mo le sami ma le gataifale o meaola eseese. 

E tatau ona tatou fuaina le afaina o suiga o le tau i le sami e faasaga i ni taunuuga le mafaufauina o le siʻosiʻomaga, tutusa, poʻo le amiotonu mai le CDR. Aua, ua leva ona pagatia le sami tele, fa'atupu fa'aleagaina, e aofia ai le utaina o palasitika, le pisa o le pisapisao, ma le tele o le aveeseina o punaoa faanatura. 

Ole malosi ole suau'u fa'atosina ole mea mana'omia muamua mo tekonolosi CDR. O lea la, afai e toe fa'asoa le fa'atupega o le pili o galuega tetele i le leai o ni fa'agasologa o malosiaga fa'afouina, o le a sili atu la tatou avanoa e fa'asagatau atu ai i le fa'aosoina o kasa. Ma, afai o nisi o fa'atupega a le pili e toe fa'afo'i atu i vaifofō fa'atatau i le vasa, o le a iai a matou fofo CDR ua uma ona matou iloa e teu ai le kaponi fa'anatura ma le saogalemu.

I lo tatou talafaasolopito, sa tatou le amanaiaina ma le loto i ai taunuuga o le faateleina o galuega tau alamanuia i le taimi muamua. O lenei mea na mafua ai le filogia o le ea ma le vai. Ae ui i lea, i le 50 tausaga talu ai, ua matou faʻaaluina le faitau piliona e faʻamamā ai lenei filogia ma o loʻo sauni nei e faʻaalu le piliona o isi mea e faʻaitiitia ai le GHG. E le mafai ona tatou le gafatia le le amanaiaina o le ono tulai mai o ni taunuuga e leʻi mafaufauina o se sosaiete o le lalolagi, aemaise lava pe a tatou iloa nei le tau. Faatasi ai ma auala CDR, tatou te maua le avanoa e mafaufau ai ma le mafaufau lelei, fuafua lelei, ma le tutusa. Ua oo i le taimi tatou te faaaogaina faatasi ai lenei malosiaga.

Mea o loʻo matou faia

I le lalolagi atoa, ua matou su'esu'e i fofo fa'alenatura mo le CDR e teu ma aveese le carbon a'o puipuia le sami.

Talu mai le 2007, matou Blue Resilience Initiative ua taula'i i le toe fa'aleleia ma le fa'asao o togatogo, vao mu'amu'a, ma vai masima. E maua ai avanoa e toe fa'afo'isia ai le tele, fausia le maufetuuna'i o nu'u, ma teu le kaponi i le fua. 

I le 2019 ma le 2020, na matou fa'ata'ita'i ai le seleselega o le sargassum, e pu'e ai fuga fa'aleaga macro-algal o le sargassum ma fa'aliliuina e avea ma fa'afugala'au e fa'aosoina ai le kaponi e pu'eina mai le ea i le toe fa'afo'isia o le kaponi palapala. O lenei tausaga, o loʻo matou faʻalauiloaina lenei faʻataʻitaʻiga o faʻatoʻaga faʻafouina i St. Kitts.

O matou o se sui faavae o le Vasa ma le Tau, fautua atu i ta’ita’i o le atunu’u ina ia silasila toto’a i le fa’aleagaina o le sami i lo tatou fa’alavelaveina o le tau. O lo'o matou galulue fa'atasi ma le Aspen Institute's Ocean CDR Discussion Group i se “Taiala o Amioga” mo le CDR fa'avae i le sami. Ma o matou o se paaga a Vaaiga Vasa, o lo'o fautua mai talu ai nei ni fa'aleleia atili o la latou "Fa'atonu Autu o le Ocean Climate Alliance." 

O le taimi nei o se taimi tulaga ese i le taimi e manaʻomia ai le faia o se mea e uiga i suiga o le tau e faʻamalosia ma talafeagai. Se'i o tatou fa'aagaaga ma le fa'aeteete i le fa'asologa o auala CDR e fa'atatau i le sami - i su'esu'ega, atina'e, ma le fa'atinoina - ina ia mafai ona tatou fa'afetauia suiga o le tau i le fua o lo'o mana'omia i le tele o tausaga o lumana'i.

O le vaega o lo'o iai nei o lo'o tu'uina atu ai le fa'atupega autu mo auala, alalaupapa, ma le toe fa'aleleia o le vai a le tatou atunu'u. Ae, e taulaʻi tele i vaifofo pulu siliva pe a oʻo i le siosiomaga. O mea e ola ai i le lotoifale, saogalemu o taumafa, ma le faʻaleleia o le tau e faʻalagolago i fofo masani o le tau. E tatau ona tatou faʻamuamua tupe faʻaalu i nei fofo o loʻo faʻamaonia le faʻatinoina, nai lo le faʻaogaina o mea tau tupe i tekinolosi e leʻi faʻamaonia.