O lo'o i lalo ni otootoga tusitusia mo paneli ta'itasi na faia i le CHOW 2013 i lenei tausaga.
Tusia e a matou tagata faigaluega i le taumafanafana: Caroline Coogan, Scot Hoke, Subin Nepal ma Paula Senff

Aotelega o Lauga Autu

O le Superstorm Sandy na faʻaalia manino ai le taua o le maufetuunaʻi faʻapea foʻi ma le faʻamalosi. I lana laina o fa'asalalauga fa'aletausaga, o lo'o mana'o le National Marine Sanctuary Foundation e va'ava'ai i le mataupu o le fa'asao o le sami i se auala lautele e aofia ai pa'aga ma tagata popoto mai matata eseese.

Na faailoa mai e Dr. Kathryn Sullivan le taua o le matafaioi a CHOW o se nofoaga e tuʻufaʻatasia ai tomai, fesoʻotaʻiga ma tuʻufaʻatasia i mataupu. O le sami e iai sona sao taua i lenei paneta. E taua tele uafu mo fefa'ataua'iga, o le 50% o le okesene o lo'o gaosia i le vasa ma le 2.6 piliona tagata e fa'alagolago i ana punaoa mo mea'ai. E ui ina tele faiga fa'asao ua mae'a fa'atulaga, o lu'itau tetele, e pei o fa'alavelave fa'alenatura, fa'ateleina femalagaiga va'a i le itulagi o Arctic, ma fa'ato'ilalo faigafaiva o lo'o tumau pea. Ae ui i lea, o le saoasaoa o le puipuiga o le gataifale o loʻo tumau pea le le fiafia, ma naʻo le 8% o le eria i le US ua faʻatulagaina mo le faʻasaoina ma le leai o se faʻatupeina.

O a'afiaga o Sandy na fa'ailoa mai ai le taua o le maufetuuna'i o le gataifale i ia tulaga ogaoga o le tau. A'o to'atele tagata ua si'i atu i le gataifale, ua avea lo latou maufetuuna'i ma mea o le tofa mamao. E mana'omia se fa'atalanoaga fa'asaienisi ina ia puipuia ai lona fa'anatura ma le atamai o le si'osi'omaga ose meafaigaluega taua mo le fa'ata'ita'iina, iloiloga ma su'esu'ega. O fa'alavelave mata'utia o le tau e fa'apea e fa'atupu soo, a'o fa'aitiitia le tele o meaola eseese, ma fa'afaigata tele, filogia, ma le fa'asao o le sami e fa'aopoopo atili ai le mamafa. E taua le tuʻuina atu o lenei malamalama e faʻaosofia ai le gaioiga. O le Superstorm Sandy o se fa'ata'ita'iga su'esu'ega ua fa'ailoa mai ai le mea na manuia ai tali ma tapenaga, ae fa'apea fo'i le mea na le manuia ai. O faʻataʻitaʻiga o mea faʻaleagaina i Manhattan, lea na fausia ma le taulaʻi i le faʻaauau nai lo le maufetuunaʻi. O le maufetuuna'i e tatau ona fa'atatau i le a'oa'oina e fo'ia se fa'afitauli i ta'iala nai lo le tauina. Sa faaalia foi e Sandy le aoga o le puipuiga o le gataifale, lea e tatau ona ave i ai le faamuamua o le toefuataiga. Ina ia faʻateleina le maufetuunaʻi, e tatau ona mafaufau i ona tulaga faʻaagafesootai faʻapea foʻi ma le faʻamataʻu o le vai i taimi faigata o le tau. Fuafuaga talafeagai ma siata fautasi sa'o ose elemene autu o le sauniuni mo suiga i le lumana'i o lo'o feagai ma o tatou sami, e pei o fa'alavelave fa'alenatura po'o le fa'ateleina o feoaiga i le Arctic. O le atamai o le siosiomaga ua tele manuia, e pei o le fuga o le algal forecasts mo le Vaituloto o Erie ma No-Take sone i Florida Keys na mafua ai le toe maua mai o le tele o ituaiga o i'a ma faateleina le maua faapisinisi. O le isi mea faigaluega o le fa'afanuaina o vaega o le acid i le Talafatai i Sisifo e le NOAA. Ona o le malosi o le sami, ua pa'u i le 80% le gaosiga o figota i lea nofoaga. E mafai ona fa'aoga tekinolosi fa'aonaponei e fesoasoani ai e fai ma fa'asalalauga mo le au faifaiva.

E taua le va'ai mamao mo le fetuutuuna'i o atina'e i suiga o le tau ma le fa'ateleina o le maufetuuna'i lautele. E mana'omia ni fa'ata'ita'iga fa'alelei o le tau ma le fa'anatura e fa'atatau i fa'afitauli o le le maua o fa'amaumauga ma mea tuai. O le malosi o le gataifale e tele ona itu ma e tatau ona foia ona luitau e ala i le tuufaatasia o taleni ma taumafaiga.

O le a le tatou vaivai? Ose Taimi mo le Suiga Talafatai

MODERATOR: Austin Becker, Ph. D. Candidate, Stanford University, Emmett Interdisciplinary Program in Environment and Resources PANEL: Kelly A. Burks-Copes, Research Ecology, US Army Engineer Research and Development Center; Lindene Patton, Ofisa Sili o le Tau, Inisiua Zurich

O le semina amata o le CHOW 2013 na taulaʻi i mataupu e fesoʻotaʻi ma lamatiaga e mafua mai i le vevela o le lalolagi i nuʻu tu matafaga ma auala e foia ai. O le 0.6 i le 2 mita o le maualuga o le suasami o loʻo fuafua ile 2100 faʻapea foʻi ma le faʻateleina o afa ma timuga i le gataifale. E faʻapea foʻi, o loʻo i ai le faʻamoemoeina o le siʻitia o le vevela e oʻo atu i le 100+ tikeri ma faʻateleina lologa i le tausaga 2100. E ui lava o loʻo popole tagata lautele i le lumanaʻi lata mai, o aʻafiaga umi e sili ona taua pe a fuafuaina atinaʻe, lea e tatau ona faʻaogaina. vaaiga i le lumana'i nai lo fa'amaumauga o iai nei. US Army Engineer Research and Development Center e fa'apitoa le fa'atatau i ogasami ona o nu'u tu matafaga e taua tele i le ola i aso uma. O le gataifale o lo'o taofia ai so'o se mea mai fa'afitafita fa'afitafita e o'o atu i fale suau'u. Ma o mea ia e taua tele i le saogalemu o le atunuu. O lea la, e su'esu'e ma fa'ata'atia e le USAERDC fuafuaga mo le puipuiga o le sami. I le taimi nei, o le televave o le faitau aofaʻi o tagata ma le faʻaitiitia o punaoa ona o le faʻatupulaia o le faitau aofaʻi o le popolega sili lea i le gataifale. Ae ui i lea, o le alualu i luma i tekinolosi ua mautinoa lava na fesoasoani i le USAERDC e faʻamalosia metotia suʻesuʻe ma maua ai fofo e foia ai le tele o faʻafitauli (Becker).

Pe a mafaufau i le mafaufau o le pisinisi inisiua, o le faʻavae o le maufetuunaʻi va i le feagai ai ma le faʻateleina o faʻalavelave i le gataifale e matua popole lava. Ole faiga ole fa'afouina o inisiua i tausaga ta'itasi e le'o taula'i ile tali atu i a'afiaga ole tau. O le leai o se fa'atupega mo le toe fa'aleleia o fa'alavelave fa'afuase'i a le feterale e fa'atusaina i le va o le saogalemu lautele o le 75 tausaga ma ua fa'atupula'ia totogi a le feterale. I se taimi umi, e mafai e kamupani tumaoti ona sili atu le lelei i le faʻatautaia o tupe inisiua a le malo aʻo latou taulaʻi atu i tau faʻatatau i tulaga lamatia. O atina'e lanu meamata, puipuiga fa'alenatura mai fa'alavelave fa'afuase'i, o lo'o i ai le gafatia tele ma o lo'o fa'ateleina le fiafia mo le vaega o inisiua (Burks-Copes). I le avea ai o se faʻamatalaga patino, na faʻauʻu ai e Burks-Copes lana tautalaga e ala i le faʻamalosia o alamanuia ma le siosiomaga faʻapitoa e teu faʻafaigaluega i inisinia e mafai ona fesoasoani e faʻafetaui ma faʻaitiitia ai faʻalavelave e mafua mai i suiga o le tau nai lo le faʻaosoina o faamasinoga.

O se suʻesuʻega faʻatasi a le Matagaluega o le Puipuiga, le Matagaluega o Malosiaga ma le Army Corps of Engineers na fausia se faʻataʻitaʻiga e iloilo ai le sauniuni o nofoaga ma nofoaga i faʻalavelave matuia o le tau. Fausiaina mo le Norfolk Naval Station i le Chesapeake Bay, e mafai ona faia ni ata e faʻaalia ai aʻafiaga o aʻafiaga eseese o afa, maualuga o galu ma le maualuga o le maualuga o le sami. O le faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai aʻafiaga i fausaga faʻainisinia faʻapea foʻi ma le siosiomaga faʻanatura, e pei o lologa ma vai masima i totonu o le aquifer. O le su'esu'ega fa'ata'ita'i fa'ata'ita'i na fa'aalia ai le le lava o tapenapenaga e o'o lava i le tulaga o se lologa e tasi le tausaga ma sina si'itaga laititi o le suasami. O se uafu fogafale lua talu ai nei na fa'amaonia e le talafeagai mo fa'aaliga i le lumana'i. O le fa'ata'ita'iga o lo'o iai le avanoa e fa'alauiloa ai mafaufauga fa'apitoa e uiga i tapenaga mo fa'alavelave fa'afuase'i ma fa'ailoa tulaga fa'atupu fa'alavelave. E mana'omia le fa'aleleia atili o fa'amaumauga i aafiaga o suiga o le tau mo le fa'ata'ita'iga lelei (Patton).

The New Normal: Fetuuna'i i Tulaga lamatia

FOLASAGA: J. Garcia

O mataupu tau le siosiomaga i le gataifale e taua tele i le Florida Keys ma le Fuafuaga Faʻatasi o le Tau e faʻamoemoe e faʻatalanoaina nei mea e ala i le tuʻufaʻatasia o aʻoaʻoga, faʻasalalauga ma faiga faʻavae. E le'i i ai se tali malosi a le Konekeresi ma e mana'omia e le au palota ona fa'amalosia sui filifilia e fa'aosofia suiga. O lo'o fa'atupula'ia le fa'alauiloaina o le si'osi'omaga o paaga o lo'o fa'alagolago i puna'oa o le gataifale, e pei o le aufai faiva.

MODERATOR: Alessandra Score, Lead Scientist, EcoAdapt PANEL: Michael Cohen, Sui Peresetene mo Mataupu Tau le Malo, Renaissance Re Jessica Grannis, Loia Aufaigaluega, Georgetown Climate Center Michael Marrella, Faatonu, Vaitafe ma Avanoa Fuafuaga Vaega, Matagaluega o Fuafuaga a le Aai John D. Schelling, Pule o Polokalama mafuie/Tsunami/Volcano, Washington Military Department, Vaega o Pulega o Faalavelave Tutupu Faafuasei David Waggonner, Peresitene, Waggonner & Ball Architects

Pe a o'o ina fa'afeagai ma lamatiaga i gataifale o le faigata ona va'ai suiga i le lumana'i ae maise o le le mautonu i le ituaiga ma le ogaoga o nei suiga e iloa e tagata lautele o se fa'alavelave. Fetuuna'iga e aofia ai taʻiala eseese e pei o le toe faʻaleleia, puipuiga o le gataifale, faʻaleleia le suavai ma le faʻavaeina o nofoaga puipuia. Ae ui i lea, o le taulaiga o loʻo i ai nei o le suʻesuʻeina o aʻafiaga, nai lo le faʻatinoina o taʻiala poʻo le mataʻituina o latou aoga. E fa'afefea ona fa'agaoioi le taulaiga mai le fuafuaina i le fa'atinoga (Sikoa)?

Kamupani toe inisiua (inisiua mo kamupani inisiua) o lo'o i ai le tulaga sili ona lamatia e feso'ota'i ma fa'alavelave fa'afuase'i ma taumafai e fa'a'ese'ese lenei tulaga lamatia fa'afanua. Peita'i, o le fa'ainisiuaina o kamupani ma tagata ta'ito'atasi fa'ava-o-malo e masani ona lu'itau ona o le 'ese'esega o tulafono ma aganu'u. O lea la e fiafia le alamanuia i le su'esu'eina o auala e fa'aitiitia ai i totonu o fale fa'atonutonu fa'apea fo'i ma su'esu'ega o le lalolagi moni. New Jersey oneone oneone, mo faʻataʻitaʻiga, na matua faʻaitiitia le faʻaleagaina na mafua mai i le afā Sandy i luga o atinaʻe lata ane (Cohen).

E mana'omia e le setete ma le lotoifale le atina'eina o faiga fa'avae ma fa'aavanoa alagaoa ma fa'amatalaga mo nu'u i a'afiaga o le si'itia o le suasami ma a'afiaga o le vevela i le taulaga (Grannis). Ua fausia e le aai o Niu Ioka se fuafuaga mo le sefulu tausaga, vision 22, e foia ai aafiaga o suiga o le tau i ona gataifale (Morella). O mataupu tau fa'alavelave fa'afuase'i, tali atu ma le toe fa'aleleia e tatau ona fa'atalanoaina i taimi uumi ma taimi pupuu (Shelling). E ui o le US e foliga mai e faʻaalia ma faʻaoga avanoa, e mafai ona aʻoaʻoina lesona mai Netherlands, lea o loʻo faʻatalanoaina ai mataupu o le maualuga o le suasami ma lologa i se auala e sili atu le faʻamalosi ma le atoatoa, faʻatasi ai ma le tuʻufaʻatasia o le vai i fuafuaga a le taulaga. I New Orleans, ina ua uma le afā o Katrina, na avea le toe faʻaleleia o le gataifale ma taulaiga e ui lava sa avea ma faʻafitauli muamua. O se auala fou o le a faʻaogaina totonu i le vai o New Orleans i tulaga o faiga faʻaitumalo ma atinaʻe lanu meamata. O le isi itu taua o le fa'aliliuina atu lea o le mafaufau i tupulaga o le lumana'i (Waggonner).

E to'aitiiti 'a'ai ua iloilo lelei lo latou fa'aletonu i suiga o le tau (Score) ma e le'i fa'amuamua e le tulafono le fetuuna'iga (Grannis). O le faʻasoaina o punaoa feterale agai i ai e taua tele (Marrella).

Ina ia mafai ona feagai ma se tulaga o le le mautonu i faʻataʻitaʻiga ma faʻataʻitaʻiga e tatau ona malamalama e le mafai ona faia se fuafuaga faʻapitoa (Waggonner), ae e le tatau ona faʻalavelave e fai se gaioiga ma galue ma le faʻaeteete (Grannis).

O le mataupu tau inisiua mo faalavelave faalenatura e sili ona faigata. O fua faatatau fesoasoani e fa'amalosia ai le tausiga o fale i nofoaga mata'utia; e mafai ona o'o atu ai i le leiloa fa'alua o mea totino ma tau maualuga. I le isi itu, aemaise lava nuu maualalo tupe maua e manaʻomia ona faʻaogaina (Cohen). O le isi fa'alavelave e mafua mai i le tu'ufa'atasia o tupe fesoasoani i meatotino fa'aleagaina e mafua ai le fa'ateleina o le maufetuuna'i o fale i nofoaga e sili atu ona lamatia. O fale nei o le a maualalo le tau o inisiua nai lo fale i nofoaga e le mataʻutia (Marrella). O le mea moni, o le tu'ufa'atasia o tupe fesoasoani ma le fesili o le toe si'itia e avea ma fa'afitauli o le tutusa fa'ale-agafesootai ma fa'aletonu fa'aleaganu'u (Waggonner). O le solomuli e ootia foi ona o le puipuiga faaletulafono o meatotino (Grannis), tau aoga (Marrella) ma itu faalelagona (Cohen).

I le aotelega, o sauniuniga mo faʻalavelave faʻafuaseʻi ua faʻaleleia tele, ae o faʻamatalaga i luga o faʻamatalaga mo tusiata ma inisinia e manaʻomia le faʻaleleia (Waggonner). O avanoa mo le faʻaleleia o loʻo tuʻuina atu e ala i le taamilosaga masani o fausaga e manaʻomia ona toe faʻaleleia ma faʻapena ona faʻafetaui (Marrella), faʻapea foʻi ma suʻesuʻega a le setete, e pei o le The Resilient Washington, e maua ai fautuaga mo le faʻaleleia atili o sauniuniga (Schelling).

Fa'amanuiaga o le fetuutuuna'i e mafai ona a'afia ai le nu'u atoa e ui lava i galuega fa'aleleia (Marrella) ma 'ausia i la'asaga laiti (Grannis). O laasaga taua o leo autasi (Cohen), faiga lapata'i sunami (Schelling) ma aoaoga (Waggonner).

Taulai atu ile Talafatai: New Paradigms for Federal Service

TAGATA: Braxton Davis | Faatonu, North Carolina Division of Coastal Management PANEL: Deerin Babb-Brott | Faatonu, National Ocean Council Jo-Ellen Darcy | Failautusi Lagolago o le Ami (Galue Sivili) Sandy Eslinger | NOAA Coastal Services Centre Wendi Weber | Fa'atonu Fa'aitulagi, Northeast Region, US Fish and Wildlife Service

O le semina faaiu o le aso muamua na fa’ailoa ai galuega a le malo tele ma ona apa’au eseese i le itu tau le puipuiga o le siosiomaga aemaise o le puipuiga ma le fa’afoega o le gataifale.

Ua amata nei ona iloa e ofisa feterale e iai a'afiaga leaga o suiga o le tau e tutupu i gataifale. O le mea lea, o le aofaʻi o le faʻatupeina mo faʻalavelave faʻafuaseʻi ua faʻateleina foi i se faiga faʻapena. Na fa'atagaina talu ai nei e le Konekeresi se fa'atupega e 20 miliona tala e su'esu'e ai faiga lologa mo le Army Corps lea e mautinoa lava e mafai ona avea o se fe'au lelei (Darcy). O mea na maua i le su'esu'ega e fa'ate'ia - o lo'o tatou aga'i atu i le maualuga o le vevela, fa'aletonu o le tau ma le si'itia o le suasami e le o toe umi ae o'o i vae, ae le o inisi; aemaise le talafatai o Niu Ioka ma New Jersey.

O loʻo taumafai foʻi le Federal Agency e galulue faʻatasi ma i latou lava, setete ma faʻalapotopotoga e le o ni tupe mama e galulue i luga o poloketi e faʻamoemoe e faʻateleina le malosi o le sami. E maua ai e setete ma e leai ni tupe mama se auala e maua ai lo latou malosi ao tuʻuina atu lala sooupu feterale e tuʻufaʻatasia o latou tomai. O lenei faiga e mafai ona aoga i taimi o mala e pei o le afa Sandy. E ui lava o le faiga faapaaga o loʻo i ai nei i le va o lala sooupu e tatau ona tuʻufaʻatasia i latou, o loʻo i ai moni lava le leai o se galulue faʻatasi ma faʻalavelave i totonu o ofisa lava latou (Eslinger).

O le tele o le va o fesoʻotaʻiga e foliga mai na tupu ona o le le lava o faʻamaumauga i nisi ofisa. Ina ia foia lenei faafitauli, o loʻo galulue le NOC ma le Army Corps ina ia faʻamalamalamaina a latou faʻamaumauga ma faʻamaumauga i tagata uma ma faʻamalosia faʻalapotopotoga faʻasaienisi uma o loʻo suʻesuʻeina ogasami ina ia faʻaavanoa a latou faʻamaumauga i tagata uma. E talitonu le NOC o le a taitai atu ai i se faletupe faamatalaga gafataulimaina e fesoasoani e faasao ola o le gataifale, faigafaiva ma gataifale mo tupulaga o le lumanai (Babb-Brott). Ina ia fa'atupula'ia le malosi o le gataifale, o lo'o fa'aauau pea galuega a le Matagaluega o le Initeria o lo'o sailia ni ofisa - tumaoti po'o tagata lautele e fesoasoani ia i latou e fegalegaleai i le lotoifale. Ae o le vaega a le Ami o lo'o fa'atautaia uma ana a'oa'oga ma fa'amalositino i totonu o le atunu'u.

I le aotelega, o lenei faagasologa atoa e pei o se evolusione ma o le taimi aʻoaʻoga e matua tuai. Peitaʻi, e iai aʻoaʻoga o loo tupu. E pei o isi lava ofisa tele, e umi se taimi e fai ai suiga i le faatinoga ma le amio (Weber).

Le Tupulaga o Faigafaiva

MODERATOR: Michael Conathan, Faatonu, Ocean Policy, Center for American Progress PANEL: Aaron Adams, Director of Operations, Bonefish & Tarpon Trust Bubba Cochran, Peresitene, Gulf of Mexico Reef Fish Shareholders Alliance Meghan Jeans, Faatonu o Faigafaiva ma Aquaculture Programs, The New England Aquarium Brad Pettinger, Faatonu Sili, Oregon Trawl Commission Matt Tinning, Pule Sili, Marine Fish Conservation Network

Pe o le a iai se isi tupulaga fai faiva? E ui ina ua i ai tulaga manuia o loʻo faʻaalia ai o le a faʻaaogaina iʻa i le lumanaʻi, ae o loʻo tumau pea le tele o mataupu (Conathan). O le leiloa o nofoaga faʻapea foʻi ma le leai o se malamalama i le avanoa o nofoaga o se luʻitau ole Florida Keys. E mana'omia se fa'avae fa'asaienisi lelei ma fa'amaumauga lelei mo le pulea lelei o le fa'anatura. E tatau ona aafia ma a'oa'oina tagata faifaiva e uiga i nei fa'amaumauga (Adams). E tatau ona fa'aleleia atili le tali atu o tagata faifaiva. E ala i le fa'aogaina o tekonolosi e pei o meapueata ma tusi fa'aeletoroni, e mafai ona fa'amautinoa faiga fa'aauau. O faigafaiva leai se lafoaia e sili ona lelei aua latou te faʻaleleia auala fagota ma e tatau ona manaʻomia mai faʻafiafiaga faʻapea foʻi ma faifaiva faʻapisinisi. O le isi meafaigaluega aoga i faigafaiva a Florida o le pu'e-sea (Cochrane). O faigafaiva fa'afiafia e mafai ona iai se a'afiaga leaga ma mana'omia le fa'aleleia atili o le pulega. O le fa'aogaina o faiga faiva, mo se fa'ata'ita'iga, e tatau ona fa'alagolago i ituaiga ma fa'atapula'a i sone, talu ai e le puipuia ai le aofa'i o tagata i tulaga uma (Adams).

O le mauaina o fa'amaumauga lelei mo le faia o fa'ai'uga e mana'omia, ae o su'esu'ega e masani ona fa'atapula'aina e ala ile fa'atupe. O se fa'aletonu o le tulafono a Magnuson-Stevens o lona fa'alagolago lea i le tele o fa'amaumauga ma NOAA pu'e quota ina ia lelei. Ina ia maua se lumana’i o pisinisi fagota, e mana’omia fo’i le mautinoa i le faiga o pulega (Pettinger).

O se fa'afitauli tele o le tulaga o lo'o i ai nei le alamanuia e tu'uina atu le mana'oga o le aofa'i ma le tu'ufa'atasia o i'a, nai lo le ta'ita'iina i le tu'uina atu o alaga'oa ma le fa'avasegaina o le ofo. E tatau ona fausia ni maketi mo ituaiga eseese e mafai ona fagogota lelei (Jeans).

E ui lava o le soona fagotaina sa avea ma mataupu autu i le faasao o gataifale i Amerika mo le tele o tausaga, ae ua tele le alualu i luma i le pulega ma le toe faaleleia o oloa, e pei ona faaalia i le lipoti faaletausaga a le NOAA o le Tulaga o Faigafaiva. Ae peitai, e le o le tulaga lea i le tele o isi atunuu, aemaise lava i atunuu tau atiaʻe. E taua tele le fa'aogaina o le fa'ata'ita'iga manuia a le US i fafo talu ai o le 91% o i'a i le US o lo'o fa'aulufale mai (Tinning). E tatau ona fa'aleleia tulafono fa'atonutonu, va'aia ma le fa'avasegaina o le faiga ina ia fa'ailoa i le tagata fa'atau le afuaga ma le lelei o le sami. O le fa'aaofia ma le sao o puna'oa a paaga eseese ma le alamanuia, e pei o le Faaputugatupe mo le Fa'aleleia o Faigafaiva, e fesoasoani i le aga'i i luma o le fa'ateleina o le manino (Jeans).

O pisinisi fagota ua maua le lauiloa ona o le lelei o faʻasalalauga faʻasalalau (Cochrane). O faiga fa'afoe lelei e maualuga ai tupe maua (Tinning), ma e tatau i le alamanuia ona teu fa'afaigaluega i su'esu'ega, ma le fa'asao, e pei ona faia i le taimi nei i le 3% o tupe maua a le au faifaiva i Florida (Cochrane).

O le fa'ato'aga e fa'atumauina le gafatia e avea o se puna'ai lelei, maua ai le "porotini fa'aagafesootai" nai lo mea'ai sami (Cochran). Ae ui i lea, o loʻo fesoʻotaʻi ma luʻitau faʻanatura o meaola o le seleselega o iʻa fafaga e fai ma fafaga ma le faʻasaʻolotoina o otaota (Adams). O suiga o le tau o lo'o tula'i mai ai lu'itau fa'aopoopo o le fa'asa'oina o le sami ma le felauaiga o oloa. E ui ina mafatia nisi o alamanuia, e pei o figota figota (Tinning), ae o isi i le talafatai i Sisifo ua faamanuiaina i le faaluaina o i'a ona o vai malulu (Pettinger).

O Fono Fa'aitulagi o Faigafaiva o le tele lava o fa'alapotopotoga fa'atonutonu lelei e aofia ai pa'aga eseese ma saunia se fa'avae mo le fa'asoaina o fa'amatalaga (Tinning, Jeans). O le a le aoga tele le malo tele, aemaise lava i le tulaga faalotoifale (Cochrane), ae e mafai lava ona faaleleia galuega a le Fono. O se tulaga fa'apopoleina o le fa'ateleina lea o le fa'amuamua o fa'afiafiaga nai lo faigafaiva fa'apisinisi i Florida (Cochrane), peita'i e la'ititi le tauvaga a itu e lua i faigafaiva a le Pasefika (Pettinger). E tatau i le au faifaiva ona avea ma amepasa, e tatau ona avea ma sui ma o latou mataupu e tatau ona taulimaina e le Magnus-Stevens Act (Tinning). E manaʻomia e le Fono ona faʻatulagaina sini manino (Tinning) ma faʻamalosi ina ia mafai ai ona foia mataupu i le lumanaʻi (Adams) ma faʻamautinoa le lumanaʻi o faiga faiva a Amerika.

Faʻaitiitia o Tulaga lamatia i Tagata ma le Natura: Faʻamatalaga mai le Fagaloa o Mekisiko ma Arctic

FOLASAGA: Le Afioga Mark Begich VAEGA: Larry McKinney | Faatonu, Harte Research Institute mo Fagaloa o Mekisiko Suesuega, Texas A & M Iunivesite Corpus Christi Jeffrey W. Short | Siosiomaga Kemisi, JWS Consulting, LLC

O lenei semina na ofoina atu se malamalamaaga i se suiga vave o le siosiomaga o le talafatai o le Fagaloa o Mekisiko ma Arctic ma talanoaina e uiga i auala e mafai ona foia ai faafitauli o le a tulai mai ona o le vevela o le lalolagi i nei itulagi e lua.

Fagaloa o Mekisiko o se tasi o aseta tele i le atunuu atoa i le taimi nei. E mana'omia le tele o sauaga mai le isi itu o le atunu'u aua e toetoe lava o otaota uma o le atunu'u e tafe ifo i le Fagaloa o Mekisiko. E fai ose nofoaga tele e lafoa'i ai le atunuu. I le taimi lava e tasi, e lagolagoina faʻafiafiaga faʻapea foʻi ma suʻesuʻega faʻasaienisi ma fale gaosi oloa foi. E sili atu nai lo le 50% o fagotaga fa'afiafiaga i le Iunaite Setete o lo'o tupu i le Fagaloa o Mekisiko, o lo'o lagolagoina e le suauu ma le kesi se pisinisi e tele-piliona tala.

Ae ui i lea, o se fuafuaga gafataulimaina e foliga mai e leʻi faʻatinoina e faʻaoga tatau ai le Fagaloa o Mekisiko. E taua tele le aʻoaʻoina e uiga i suiga o le tau ma tulaga o le sami i le Fagaloa o Mekisiko aʻo leʻi tupu soʻo se faʻalavelave ma e manaʻomia le faia o lenei mea e ala i le suʻesuʻeina o tala faʻasolopito faʻapea foʻi ma faʻasologa o suiga o le tau ma le vevela i lenei itulagi. O se tasi o fa'afitauli tele i le taimi nei o le mea moni e toetoe lava o mea faigaluega uma e fa'aaogaina e fa'atino ai su'ega i le sami e su'esu'e na'o luga. O loʻo i ai se manaʻoga tele o se suʻesuʻega loloto o le Fagaloa o Mekisiko. I le taimi nei, e manaʻomia e tagata uma o le atunuʻu ona avea ma paaga i le faagasologa o le tausia o le Fagaloa o Mekisiko ola. O lenei faiga e tatau ona taulaʻi i le fatuina o se faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻaogaina e le taimi nei faʻapea foʻi ma tupulaga o le lumanaʻi. O lenei faʻataʻitaʻiga e tatau ona faʻaalia manino ituaiga uma o lamatiaga i lenei itulagi aua o le a faigofie ai ona iloa pe faʻafefea ma le mea e teu ai tupe. I le pito i luga o mea uma, o loʻo i ai se manaʻoga vave o se faiga mataʻituina e mataʻituina le Fagaloa o Mekisiko ma lona tulaga masani ma le suiga i totonu. O lenei mea o le a faia se sao taua i le fatuina o se faiga na fausia mai le poto masani ma le mataʻituina ma faʻaoga saʻo auala toe faʻaleleia (McKinney).

Atika, i le isi itu, e tutusa lona taua ma le Fagaloa o Mekisiko. I nisi itu, e sili atu le taua o le Fagaloa o Mekisiko. Arctic maua avanoa e pei o faigafaiva, felauaiga ma le maina. Ae maise ona o le leai o se aofaiga tele o le aisa o le vaitau, ua tele ma tele avanoa ua tatalaina talu ai nei. O lo'o fa'atupula'ia faigafaiva fa'apisinisi, o lo'o fa'afaigofieina e le kamupani va'a ona lafoa'i oloa i Europa ma fa'ato'a fa'atupula'ia fa'avavega o suau'u ma kesi. O le vevela o le lalolagi e iai sona sao taua i tua atu o nei mea uma. I le amataga o le 2018, o loʻo valoia o le a leai se aisa faʻavaitaimi uma i le Arctic. E ui lava o lenei mea e ono tatalaina ai avanoa, e sau ma le tele o le taufaamatau foi. O lenei mea o le a taʻitaʻia ai le tele o le faʻaleagaina o mea e nonofo ai toetoe o iʻa uma ma meaola uma. Ua leva ona i ai mataupu o urosa Polar ua malemo ona o le leai o se aisa i le itulagi. Talu ai nei, ua i ai tulafono fou ma tulafono faatonutonu na faʻalauiloaina e faʻafefe ai le liusuavai o le aisa i le Arctic. Peitaʻi, e lē vave suia e nei tulafono le tulaga o le tau ma le vevela. Afai o le Arctic e tumau le leai o se aisa, o le a mafua ai le siʻitia tele o le vevela o le lalolagi, faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faʻaleagaina o le tau. Mulimuli ane e mafai ona o'o atu ai i le fa'aumatia tumau o meaola o le gataifale mai le lalolagi (Puupuu).

O le Taulai Atu i Nuu i Gataifale: Tali Faalelotoifale i Luitau o le Lalolagi

Folasaga: Cylvia Hayes, First Lady of Oregon Fa'atonu: Brooke Smith, COMPASS Fofoga Fetalai: Julia Roberson, Ocean Conservancy Briana Goldwin, Oregon Marine Debris Team Rebecca Goldburg, PhD, The Pew Charitable Trusts, Ocean Science Division John Weber, Northeast Regional Ocean Council Boze Hancock, Le Natura Fa'asao

Na tatalaina e Cylvia Hayes le laulau e ala i le faʻamalamalamaina o faʻafitauli autu e tolu o loʻo feagai ma nuʻu i le gataifale: 1) fesoʻotaʻiga o vasa, fesoʻotaʻiga o tagata i le lalolagi atoa; 2) fa'asalaina o le sami ma le "canary i totonu o le koale" o le Pasefika i Matu i Sisifo; ma le 3) le mana'oga e suia a tatou fa'ata'ita'iga o lo'o iai nei e fa'atatau i le toe fa'afouina, ae le o le toe fa'aleleia, e tausia ma mata'ituina a tatou puna'oa ma fa'atatau tonu le tau o auaunaga fa'anatura. Na toe fa'aleo e le Fa'atonu Brooke Smith ia autu a'o fa'amatalaina fo'i suiga o le tau ose "tu'u'ese" i isi laulau e ui lava o a'afiaga moni o lo'o lagonaina i fua fa'apitonu'u fa'apea ma a'afiaga o a tatou tagata fa'atau, sosaiete palasitika i nu'u i gataifale. Sa taula'i le talanoaga a Ms. Smith i taumafaiga fa'alotoifale e fa'aopoopo i a'afiaga o le lalolagi fa'apea le mana'oga mo le tele o feso'ota'iga i itulagi, malo, fa'alapotopotoga tumaoti, ma vaega tumaoti.

Na faamamafaina e Julia Roberson le manaomia o le faatupeina ina ia mafai ai e taumafaiga a le lotoifale ona "faateleina." O loʻo vaʻaia e nuʻu faʻapitonuʻu aafiaga o suiga o le lalolagi, o lea ua faia ai e setete ni gaioiga e puipuia a latou punaoa ma mea e ola ai. Ina ia faʻaauauina nei taumafaiga, e manaʻomia le faʻatupeina, ma o lea e iai le matafaioi mo le lagolagoina tumaoti o le alualu i luma faatekinolosi ma fofo i faʻafitauli faʻapitonuʻu. I le tali atu ai i le fesili mulimuli lea na talanoaina ai le lagona lofituina ma e le afaina lava taumafaiga a le tagata lava ia, na faamamafaina ai e Ms. Roberson le taua o le avea ma se vaega o se nuu lautele ma le mafanafana i le lagonaina o le auai patino ma le faia o mea uma e mafai e le tagata ona fai.

O Briana Goodwin o se vaega o se taumafaiga o otaota o le gataifale, ma taulaʻi lana talanoaga i le fesoʻotaʻiga o nuʻu i totonu o le sami. O otaota o le gataifale e fesoʻotaʻi ai le eleele i le gataifale, ae o le mamafa o le faʻamamaina ma aʻafiaga ogaoga e naʻo le gataifale e vaʻaia. Na fa'ailoa e Ms. Goodwin le feso'ota'iga fou o lo'o fausia i luga o le Vasa Pasefika, e aapa atu ai i le malo o Iapani ma NGO e mata'ituina ma fa'aitiitia otaota o le gataifale e tulaueleele i le Talafatai i Sisifo. Ina ua fesiligia e uiga i le pulega o nofoaga po o mataupu, na faamamafaina e Ms. Goodwin le pulega e faavae i nofoaga e fetaui ma manaoga faapitoa o nuu ma fofo o aiga. O ia taumafaiga e mana'omia ai sao mai pisinisi ma vaega tuma'oti e lagolago ma fa'atulaga ni volenitia i le lotoifale.

O Dr. Rebecca Goldburg na taulaʻi i le suiga o le "faʻalavelave" o faigafaiva ona o suiga o le tau, faʻatasi ai ma faigafaiva o loʻo agai atu i le pou ma faʻaaogaina iʻa fou. Na taua e Dr. Goldburg ni auala se tolu e tetee atu ai i nei suiga, e aofia ai:
1. Taula'i ile fa'aitiitiga ole suiga ole tau e fa'atumauina ai nofoaga mautu,
2. Fa'atulaga fuafuaga fa'afoe mo faigafaiva fou a'o le'i fagotaina, ma
3. Su'i ile pulega fagota e fa'atatau ile si'osi'omaga (EBFM) ona ua malepe le fa'asaienisi tau fa'afaiva e tasi.

Na faaalia e Dr. Goldburg lona manatu e faapea o le fetuutuuna'i e le na'o se "fesoasoani faʻapipiʻi": ina ia faʻaleleia le faʻaleleia o nofoaga e tatau ona e fetuutuunai i tulaga fou ma fesuiaiga o le lotoifale.

O John Weber na faʻatulagaina lona auai i le mafuaʻaga ma le aʻafiaga o fesoʻotaʻiga i le va o mataupu o le lalolagi ma aʻafiaga i le lotoifale. E ui o le gataifale, o lo'o feagai ma nu'u fa'apitonu'u ma a'afiaga, e le tele se mea o lo'o faia e uiga i le mafua'aga. Na ia fa'amamafaina le fa'afefea o le natura "e le popole i a tatou tuaoi fa'afaamasinoga fa'apitoa", o lea e tatau ai ona tatou galulue fa'atasi i mea uma e lua o le lalolagi ma a'afiaga fa'apitonu'u. Na taua foi e Mr. Weber e le tatau ona faatali tagata lautele mo le auai o le feterale i se faafitauli i le lotoifale, ma e mafai ona maua fofo mai le galulue faatasi o paaga a le atunuu. O le ki i le manuia, ia Mr. Weber, o le taulaʻi atu lea i se faʻafitauli e mafai ona foia i totonu o se taimi talafeagai ma maua ai se taunuuga mautu nai lo le pulea o nofoaga poʻo mataupu. O le mafai ona fuaina lenei galuega ma le fua o sea taumafaiga o se isi itu taua.

O Boze Hancock na fa'ailoa mai ni matafaioi fa'apitoa mo le feterale e fa'amalosia ma ta'ita'ia taumafaiga a le nu'u fa'apitonu'u, ma e tatau fo'i ona fa'aogaina le agaga fa'alotoifale ma le tu'inanau i le gafatia mo suiga. O le fa'amaopoopoina o lea naunautaiga e mafai ona fa'atupuina suiga o le lalolagi ma suiga fa'atusa. O le mata'ituina ma le fuaina o itula uma po'o tala e fa'aalu e galue ai i le pulega o nofoaga o le a fesoasoani e fa'aitiitia le tele o fuafuaga ma fa'amalosia le auai e ala i le fa'atupuina o taunu'uga ma fua fa'atatau. O le fa'afitauli autu o le pulea o le sami o le leiloa o nofoaga ma a latou galuega i totonu o fa'anatura ma auaunaga i nu'u.

Si'itia le Atina'e o le Tamaoaiga: Fausia galuega, Tafafao i Talafatai, ma Fa'afiafiaga i le Vasa

Folasaga: Le Afioga Sam Farr Fa'atonu: Isabel Hill, US Department of Commerce, Office of Travel and Tourism Speakers: Jeff Gray, Thunder Bay National Marine Sanctuary Rick Nolan, Boston Harbour Cruises Mike McCartney, Hawaii Tourism Authority Tom Schmid, Texas State Aquarium Pat Maher, American Hotel & Lodging Association

I le faʻalauiloaina o le talanoaga faavaega, na taʻua ai e le Congressman Sam Farr faʻamaumauga na tuʻuina ai le "mataʻituina meaola" i luga aʻe o taʻaloga uma a le atunuʻu i le mauaina o tupe maua. O lenei manatu na faamamafaina ai le tasi autu o le talanoaga: e tatau ona i ai se auala e talanoa ai i "Wall Street terms" e uiga i le puipuiga o le sami e maua ai le lagolago lautele. O le tau o turisi faʻapea foʻi ma faʻamanuiaga, e pei o le fausiaina o galuega, e tatau ona faʻatusatusa. Na lagolagoina e le faipule o Isabel Hill, o ia na taʻua o le puipuiga o le siosiomaga e masani ona manatu e feteenai ma le tamaoaiga. O turisi ma femalagaiga, e ui i lea, ua sili atu i sini o loʻo faʻamatalaina i totonu o se Poloaiga Faʻatonu e fausia ai se fuafuaga femalagaaʻi a le atunuʻu; o lenei vaega o le tamaoaiga o loʻo taʻitaʻia le toe faʻaleleia, e sili atu i le averesi o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga atoa talu mai le paʻu.

Ona talanoaina lea e le au faipule le manaʻoga e sui manatu e uiga i le puipuiga o le siosiomaga, suiga mai le talitonuga o le puipuiga e faʻalavelave ai le tuputupu aʻe o le tamaoaiga i se manatu o le i ai o se "nofoaga faʻapitoa" i le lotoifale e aoga i le ola ai. I le faʻaaogaina o le Thunder Bay National Sanctuary e fai ma faʻataʻitaʻiga, na faʻamatalaina ai e Jeff Grey le auala e mafai ona suia ai manatu i totonu o nai tausaga. I le 1997, na palotaina ai le palota e le 70% o tagata palota i Alpina, MI, o se taulaga o alamanuia ua maua mai i le pa'ū o le tamaoaiga. E oo atu i le 2000, ua faamaonia le malumalu; e oo atu i le 2005, na palota tagata lautele e le gata ina ia tausia le malumalu ae ia faalautele atu i le 9 taimi nai lo le tele muamua. Na faamatalaina e Rick Nolan le suiga o le pisinisi a lona lava aiga mai pisinisi fagota a pati i le vaavaaiga o tafola, ma le auala ua faateleina ai le malamalama ma le fiafia i le puipuia o “nofoaga faapitoa” i le lotoifale.

O le ki i lenei suiga o le fesoʻotaʻiga e tusa ai ma Mike McCartney ma isi vaega. O le a mananaʻo tagata e puipuia lo latou nofoaga faʻapitoa pe a latou lagona o loʻo latou aʻafia i le faʻagasologa ma faʻalogo i ai - o le faʻalagolago e fausia e ala i nei laina o fesoʻotaʻiga o le a faʻamalosia ai le manuia o nofoaga puipuia. O le mea e maua mai i nei feso'ota'iga o le a'oa'oga ma le fa'alauteleina o le si'osi'omaga i totonu o nu'u.

Faatasi ai ma fesoʻotaʻiga e oʻo mai ai le manaʻoga mo puipuiga ma avanoa ina ia iloa ai e le nuʻu e le o vavaeeseina i latou mai a latou lava punaoa. I lenei auala e mafai ai ona e faʻatalanoaina manaʻoga o le tamaoaiga o le nuʻu ma faʻaitiitia popolega i le paʻu o le tamaoaiga i le fausiaina o se nofoaga puipuia. E ala i le fa'atagaina o avanoa i matafaga puipuia, po'o le fa'atagaina o lisi fa'ase'e va'alele i aso fa'apitoa i se tulaga fa'apitoa e mafai ona fa'amomoli, e mafai ona puipuia ma fa'aoga le nofoaga fa'apitoa i le taimi e tasi. Talanoa i "Wall Street terms," ​​e mafai ona faʻaaoga lafoga o faletalimalo mo le faʻamamaina o matafaga pe faʻaaoga e faʻatupe ai suʻesuʻega i le nofoaga puipuia. E le gata i lea, o le faia o faletalimalo ma pisinisi lanu meamata i le faʻaitiitia o le malosi ma le faʻaogaina o le vai e faʻaitiitia ai tau mo le pisinisi ma faʻasaoina le punaoa e ala i le faʻaitiitia o aʻafiaga o le siosiomaga. E pei ona taʻua e le au faipule, e tatau ona e teu faʻafaigaluega i lau punaoa ma lona puipuiga ina ia mafai ai ona faʻatautaia pisinisi - taulaʻi i le faʻailoga, ae le o le maketiina.

I le fa'ai'uga o le talanoaga, na fa'amamafaina ai e le au faipule o le "fa'afefea" - o le fa'amaoni moni ma le fa'alogo i le nu'u i le fa'atuina o se nofoaga puipuia o le a mautinoa ai le manuia. O le taulaiga e tatau ona i luga o le ata lautele - tuʻufaʻatasia uma paʻaga ma aumai tagata uma i le laulau e umia moni ma tuuto i le faʻafitauli tutusa. Afai lava e fai ma sui o tagata uma ma faia tulafono faatonutonu lelei, e oo lava i atinae - pe o turisi po o le suʻesuʻeina o malosiaga - e mafai ona tupu i totonu o se faiga paleni.

Blue News: O le a le mea e aofia ai, ma aisea

Folasaga: Senator Carl Levin, Michigan

Fa'atonu: Sunshine Menezes, PhD, Metcalf Institute, URI Graduate School of Oceanography Speakers: Seth Borenstein, The Associated Press Curtis Brainard, Columbia Journalism Review Kevin McCarey, Savannah College of Art and Design Mark Schleifstein, NOLA.com ma The Times-Picayune

O le fa'afitauli i le fa'asalalau o le si'osi'omaga o le leai lea o ni tala manuia na fa'amatalaina - o le to'atele o i latou na auai i le Blue News panel i le Capitol Hill Oceans Week na si'i lima e ioe i lea fa'amatalaga. Na fa'ailoa e Senatoa Levin le talanoaga ma le tele o fa'amatalaga: e le lelei tele le fa'asalalau; o lo'o i ai tala manuia e tatau ona fa'amatala i le fa'asaoina o le sami; ma e tatau ona taʻu atu i tagata nei manuia ina ia malamalama ai i tupe, taimi, ma galuega o loʻo faʻaaluina i mataupu tau le siosiomaga e le o se mea faʻatau. O faamatalaga ia o le a oo mai i lalo o le afi pe a tuua e le alii senatoa le maota.

O le fa'afitauli i le fa'asalalau o le si'osi'omaga e mamao - o le au faipule, na fai ma sui o le tele o fa'asalalauga, o lo'o tauivi ma le fa'aogaina o mataupu tau le si'osi'omaga i le olaga i aso uma. E pei ona fa'ailoa mai e le ali'i fa'atonu Dr. Sunshine Menezes, e masani ona mana'o le au tusitala e lipoti atu ogasami o le lalolagi, suiga o le tau, po'o le fa'asa'o ae le mafai. O le au faatonu ma le au faitau e masani ona faauigaina o le faasaienisi e itiiti le lipotia i luga o le aufaasālalau.

E tusa lava pe mafai e le au tusitala ona seti a latou lava lisi - o se faʻatupulaia faʻatupuina ma le oʻo mai o blogs ma faʻasalalauga i luga ole laiga - e tatau lava i tusitala ona faʻamaonia mataupu tetele ma faʻaalia i le olaga i aso faisoo. O le fa'avasegaina o suiga o le tau i urosa po'o le fa'asa'o ma le mou atu o a'au, e tusa ai ma Seth Borenstein ma Dr. Menezes, o le mea moni e sili atu ai le mamao o nei mea moni i tagata e le o nonofo latalata i se a'au ma e le'i fa'amoemoe e va'ai i se urosa. I le fa'aogaina o le megafauna fa'apitoa, e fa'atupuina ai e tagata si'osi'omaga le mamao i le va o Matā'upu Tele ma le tagata ta'ita'i.

O nisi o feeseeseaiga na aliaʻe mai i le taimi lea, e pei ona finau Kevin McCarey o mea e manaʻomia e nei mataupu o se "Finding Nemo" ituaiga o uiga, i lona toe foʻi atu i le aau, e iloa ai ua pala ma faʻaleagaina. O ia meafaigaluega e mafai ona faʻafesoʻotaʻi olaga o tagata i le salafa o le kelope ma fesoasoani ia i latou e leʻi aʻafia i suiga o le tau poʻo le faʻafefe o le sami e vaʻai pe faʻafefea ona afaina o latou olaga. O le mea na malilie i ai sui uma o le mataupu o le faʻatulagaina - e tatau ona i ai se fesili mu e tuʻuina atu, ae le o se tali - e tatau ona vevela - o se tala e tatau ona avea ma tala fou.

I tua i le saunoaga amata a le Senator Levin, na finau Mr. Borenstein e faapea o tala fou e tatau ona afua mai i le upu autu, "fou." I lenei tulaga, soʻo se manuia mai tulafono ua pasia poʻo faʻaogaina nofoaga faʻasao faatasi ai ma faʻalapotopotoga lautele e le o ni "tala fou." E le mafai ona e lipotia se tala manuia i lea tausaga ma lea tausaga; i le auala lava e tasi, e le mafai foi ona e lipoti atu i mataupu tetele e pei o suiga o le tau po o le fa'asao o le sami ona latou te mulimulitai i faiga lava e tasi. O tala faifaipea o le leaga e leai se eseesega. E leai se mea ua suia mai lena tulaga.

O le galuega la a le au tusitala o le siosiomaga, o le faatumuina lea o avanoa. Mo Mark Schleifstein o le NOLA.com ma le Times Picayune ma Curtis Brainard o le Columbia Journalism Review, o le lipotia o faʻafitauli ma mea e le o faia i le Konekeresi poʻo luga o le lotoifale o le auala lea e faʻasalalau ai e tusitala o le siosiomaga tagata lautele. O le mea foi lea e foliga mai ai le le lelei o tusitala o le siosiomaga – o i latou e tusitusi e uiga i mataupu tau le siosiomaga o loo saili ni mataupu, o mea e le o faia pe mafai ona faaleleia atili. I se tala faatusa felanulanuai, na fesili ai Mr. Borenstein pe faafia ona faitau e le au maimoa se tala e faamatala ai le 99% o vaalele e tulaueleele saogalemu i lo latou taunuuga sao - atonu e tasi, ae le tasi i tausaga uma. O le tala e taoto i le mea e sese.

O nisi o talanoaga na sosoo ai e uiga i le eseesega o ala o faasalalauga - o tala fou i aso taitasi vs. documentaries po o tusi. Na faailoa mai e Mr. McCarey ma Mr. Schleifstein le auala latou te mafatia ai i nisi o ia lava faaletonu i le faaaogaina o faataitaiga patino - o le a sili atu tagata o le a kiliki i luga o se tala e uiga i afa nai lo tulafono manuia mai le Mauga e pei lava o mea manaia natura e uiga i cheetah ua avea ma se ata Killer Katz. fa'atatau i le 18-24 tausaga le matua o tama tane. E foliga mai ua sosolo le tu'inanau. Ae o tusi ma faʻamaumauga - pe a fai lelei - e mafai ona sili atu ona tumau faʻamatalaga i manatuaga faʻalapotopotoga ma aganuʻu nai lo le aufaasālalau talafou, e tusa ai ma Mr. Brainard. O le mea taua, o se ata tifaga po o se tusi e tatau ona tali i fesili mu o loʻo tuʻuina atu e mafai ai e talafou o aso taʻitasi ona tuʻuina nei fesili e tatala. O nei faleoloa e umi se taimi, e sili atu le taugata, ma o nisi taimi e le manaia nai lo le faitauga puupuu e uiga i le faʻalavelave lata mai.

O ituaiga uma o ala o faasalalauga, e ui i lea, e tatau ona sailia se auala e faʻafesoʻotaʻi ai le saienisi i le tagata taʻutaʻua. E mafai ona avea lenei mea ma se galuega faigata tele. O mataupu tetele e tatau ona fa'apipi'iina i ni mataitusi laiti - o se tasi e mafai ona pu'eina le mafaufau ma tumau le malamalama. O se faʻafitauli masani i le au faipule, e iloa e le 'ata ma le taʻavale o mata, o loʻo sau mai se faʻatalanoaga ma se saienitisi ma fesili "o le a le mea na ia fai mai ai?" O lo'o iai fete'ena'iga fa'anatura i le va o le faasaienisi ma le tusitala, o lo'o fa'amatala mai e Mr. McCarey. O fa'amaumauga ma tala fou e mana'omia ni fa'amatalaga pupuu ma fa'amaoni. Ae ui i lea, o saienitisi, e faʻaaogaina le faʻatonuga faʻapitoa i a latou fegalegaleaiga. Afai latou te sese le tautala pe soona faʻamaoni e uiga i se manatu, e mafai e le sosaiete faʻasaienisi ona vaeluaina i latou; po'o se fili e mafai ona fa'apipi'i se manatu. O le fa'atauva na fa'ailoa mai e le au fa'atalanoaga e fa'atapula'aina ai le fa'afiafiaina ma le fa'aalia o se saienitisi.

O le isi feteenaiga manino o le vevela e manaʻomia i le tusitala ma le faʻamoemoe - faitau, "mamago," - o le saienisi. Mo tala fou "FOU", e tatau ona i ai feteʻenaʻiga; mo le faasaienisi, e tatau ona i ai se faauigaga talafeagai o mea moni. Ae e oo lava i totonu o lenei feteenaiga o loo i ai se mafuaaga tutusa. I vaega uma e lua o loʻo i ai se fesili o loʻo siomia ai le mataupu o le fautua. Ua vaelua le sosaiete faasaienisi pe sili le sailia o mea moni ae aua le taumafai e faatosina faiga faavae pe afai i le sailia o mea moni e tatau ona e sailia se suiga. E eseese foi tali a le au faipule i le fesili e uiga i le fautua i le tusitala. Na ta’ua e Mr. Borenstein, o le faatusitala e le o se fautua; e faatatau i le mea o loo tupu pe leai foi i le lalolagi, ae le o le mea e tatau ona tupu.

Na ta'ua ma le sa'o e Mr. McCarey o le autusitala e tatau ona sau ma lona lava faamoemoe; o lea ua avea ai le au tusitala ma fautua o le upu moni. O lona uiga o le au tusitala e masani ona "itu" ma le faasaienisi i mea moni - mo se faataitaiga, i mea moni faasaienisi o suiga o le tau. I le avea ai ma fautua o le upumoni, e avea foi le au tusitala ma fautua mo le puipuiga. Ia Mr. Brainard, o lona uiga o le au tusitala o nisi taimi e foliga mai ai ma i ia tulaga e avea ma 'oti mo tagata lautele - e osofaʻia i latou i luga o isi faʻasalalauga poʻo vaega o faʻamatalaga i luga ole laiga mo le lagolagoina o le mea moni.

I se leo faʻapena foʻi lapataʻi, na faʻaalia ai e le au faipule ni faiga fou i le faʻasalalauga o le siosiomaga, e aofia ai le faʻateleina o le numera o tusitala "i luga o le initaneti" poʻo le "tutoatasi" nai lo le masani "tagata faigaluega." Na faʻamalosia e le au faipule le uiga o le "faʻatau faʻaeteete" pe a faitau punaoa i luga o le upega tafaʻilagi ona o loʻo i ai le tele o faʻasalalauga mai punaoa eseese ma faʻatupeina i luga ole laiga. O le fuga o ala o faasalalauga lautele e pei o le Facebook ma le Twitter o lona uiga foi e ono tauva le au tusitala ma kamupani poʻo uluai punaoa e faʻasalalau tala fou. Na manatua e Mr. Schleifstein i le taimi o le suauʻu BP masaa o lipoti muamua na sau mai le BP Facebook ma Twitter itulau lava ia. E mafai ona mana'omia se aofa'iga tele o su'esu'ega, fa'atupe, ma fa'alauiloa e fa'ato'a fa'ato'a vave ai fa'amatalaga tu'usa'o mai le puna.

O le fesili mulimuli na tuuina mai e Dr. Menezes e faaautu i le matafaioi a NGO – pe mafai ea e nei faalapotopotoga ona faatumuina avanoa o le malo ma i latou o tusitala i gaioiga ma lipoti? Na ioe uma le au faipule e mafai e NGO ona faatino se galuega taua i lipoti o le siosiomaga. O latou o le tulaga sili ona lelei e faʻapipiʻi ai le tala tele e ala i le tagata laʻititi. Na tuuina mai e Mr. Schleifstein se faʻataʻitaʻiga o NGO o loʻo faʻalauiloaina tagatanuʻu faʻasaienisi lipoti e uiga i suauʻu slicks i le Fagaloa o Mekisiko ma tuʻuina atu na faʻamatalaga i se isi NGO o loʻo faʻatautaia vaalele e iloilo le masaa ma le tali atu a le malo. Na ioe uma le au faipule ma Mr. Brainard i le tulaga lelei o galuega faatusitala NGO lava ia, ma taʻua ai le tele o mekasini tetele o loʻo lagolagoina tulaga faigata o le tusitala. O le mea e fia va'ai i ai le au faipule pe a feso'ota'i atu i NGO o se gaioiga - afai o lo'o sailia e le NGO se fa'asalalauga e tatau ona fa'aalia gaioiga ma uiga. E tatau ona latou mafaufau i le tala o le a faamatalaina: o le a le fesili? E iai se mea ua suia? E i ai ni fa'amaumauga fa'atatau e mafai ona fa'atusatusa ma au'ili'ili? O i ai ni fa'ata'ita'iga fou ua fa'aalia?

I se faapuupuuga, pe o se tala fou "FOU"?

Feso'ota'iga Manaia:

Sosaiete a le Siosiomaga Tusitala, http://www.sej.org/ – fautuaina e sui o le laulau e fai ma fono e aapa atu ai i tusitala pe faasalalau atu mea tutupu ma galuega faatino

Na E Iloa? O Galuega ma Lagolago a MPA i se Tamaoaiga Malosi

Failauga: Dan Benishek, Lois Capps, Fred Keeley, Jerald Ault, Michael Cohen

US House of Representatives Dan Benishek, MD, Michigan muamua itumalo ma Louis Capps, Kalefonia luasefulufa itumalo tuuina atu le lua folasaga lagolago i le talanoaga o le gataifale puipuia nofoaga (MPA.) Congressman Benishek sa galulue vavalalata ma le Thunder Bay eria puipuia o le sami (MPA). ) ma talitonu o le malumalu "o le mea sili lea ua tupu i lenei vaega o le Iunaite Setete." O le Congresswoman Capps, o se fautua i le aʻoaʻoina o meaola o le gataifale, e vaʻaia le taua o MPA o se meafaigaluega tau tamaoaiga ma faʻalauiloaina atoatoa le National Marine Sanctuary Foundation.

O Fred Keeley, o le faafoeina o lenei talanoaga, sa avea muamua ma Fofoga Fetalai pro Tempore ma e fai ma sui o le eria o Monterey Bay i le Fono a le Setete o Kalefonia. O le malosi o Kalefonia e a'afia ai le una'i lelei mo le gataifale e mafai ona va'aia o se tasi o auala sili ona taua e puipuia ai lo tatou siosiomaga ma le tamaoaiga i le lumana'i.

O le fesili tele, e fa'afefea ona e fa'afoeina le utiuti o punaoa mai le sami i se auala aoga? E ala mai i MPA po'o se isi mea? Ole malosi ole tatou sosaiete e toe maua mai fa'amaumauga fa'asaienisi e fai lava si faigofie ae mai le tulaga fa'apolokiki o le galuega e aofia ai ma le fa'atupuina o fa'afitauli o tagata lautele e suia o latou olaga. O lo'o fa'atino e le malo se ta'iala autu i le fa'agaoioia o polokalame puipuiga ae e mana'omia e le tatou sosaiete le fa'atuatuaina o nei gaioiga ina ia fa'atumauina ai lo tatou lumana'i mo tausaga a sau. E mafai ona tatou fealuai vave ma MPA ae le mafai ona maua se tamaoaiga e aunoa ma le lagolago a le tatou atunuu.

O le tu'uina atu o le fa'amatalaga i le fa'afaigaluegaina o vaega o le gataifale o lo'o puipuia e Dr. Jerald Ault, polofesa o meaola o le gataifale ma faigafaiva i le Iunivesite o Miami ma Michael Cohen, Pule/Fa'atonu o Santa Barbara Adventure Company. O i latou nei e lua na fa'alatalata atu i le autu o le gataifale puipuia i fanua eseese ae na faʻaalia le auala latou te galulue faʻatasi ai i le faʻalauiloaina o le puipuiga o le siosiomaga.

O Dr. Ault ose saienitisi iloga fa'ava-o-malo sa galulue vavalalata ma amu amu i Florida Keys. O a'au nei e ova atu i le 8.5 piliona i le eria o lo'o i ai pisinisi tau turisi ma e le mafai ona faia e aunoa ma le lagolago a MPA. O pisinisi ma faigafaiva e mafai ma o le a latou vaaia le aoga o nei itulagi i totonu o le 6 tausaga. O tupe fa'afaigaluega mo le puipuia o meaola o le gataifale e taua tele mo le fa'atumauina. O le fa'aauauina e le na'o le va'ava'ai i pisinisi fa'apisinisi ae aofia ai fo'i le itu fa'afiafia. E tatau ona tatou puipuia faatasi ogasami ma o le lagolagoina o MPA o se tasi lea o auala e fai sa'o ai lea tulaga.

Michael Cohen o se tagata fai pisinisi ma o se faiaoga o le Channel Islands National Park. O le va'aia muamua o le si'osi'omaga ose auala aoga tele e fa'alauiloa ai le puipuiga o le gataifale. Aumai tagata i le eria o Santa Barbara o lana auala lea e aoao atu ai, e silia ma le 6,000 tagata i le tausaga, e taua tele le puipuia o a tatou meaola o le gataifale. O le a le tuputupu a'e le pisinisi turisi i le Iunaite Setete e aunoa ma MPA. E leai se mea e va'aia pe a leai ni fuafuaga i le lumana'i e fa'aitiitia ai le fa'alauteleina o le tamaoaiga o le tatou atunu'u. E tatau ona iai se vaaiga mamao mo le lumanaʻi ma o nofoaga puipuia o le gataifale o le amataga lea.

Si'itia le Tuputupu A'e o le Tamaoaiga: fa'afeiloa'i Ricks i Taulaga, Fefa'ataua'iga, ma Sapalai

Fofoga Fetalai: Afioga Alan Lowenthal: US House of Representative, CA-47 Richard D. Stewart: Co-Director: Great Lakes Maritime Research Institute Roger Bohnert: Sui Pule Lagolago, Office of Intermodal System Development, Maritime Administration Kathleen Broadwater: Sui Faatonu Sili. , Maryland Port Administration Jim Haussener: Faatonu Sili, California Marine Affairs and Navigation Conference John Farrell: Pule Sili o le US Arctic Research Commission

O le Afioga ia Alan Lowenthal na amata i se folasaga e uiga i tulaga lamatia e oo i ai lo tatou sosaiete i le atiaeina o uafu ma sapalai filifili. E le o se galuega faigofie le fa'aputuina o galuega tetele o uafu ma uafu. O le galuega e aofia ai le fausiaina o se uafu la'ititi e taugata tele. Afai e le tausia lelei se uafu e se 'au lelei o le a tele ni fa'afitauli e le mana'omia. O le toe fa'aleleia o uafu a le Iunaite Setete e mafai ona fesoasoani i le fa'ateleina o lo tatou tamaoaiga e ala i fefa'ataua'iga faavaomalo.

O le faafoeina o lenei talanoaga, Richard D. Stewart, ua aumaia ai se talaaga manaia ma le poto masani i va’a loloto, pulega o va’a, fuafanua, kapeteni o le uafu ma le uta uta ma le taimi nei o le Fa’atonu o le Iunivesite o Wisconsin’s Transportation and Logistics Research Center. E pei ona e vaʻai atu i lana galuega i pisinisi tau fefaʻatauaʻiga e lautele ma faʻamatalaina pe faʻafefea ona faʻatupuina le faʻalavelave i luga o tatou uafu ma sapalai laina o le faʻateleina o manaʻoga mo oloa eseese. E mana'omia le fa'asilisili ona fa'aletonu i totonu oa tatou faiga fa'asoa e ala i le suia o tulaga fa'apitoa mo uafu i le gataifale ma laina sapalai e ala i se feso'ota'iga lavelave. E le o se fa'alavelave faigofie. O le autu o le fesili a Mr. Stewart o le sailia lea pe tatau ona aafia le malo tele i le atinae ma le toe faaleleia o uafu?

O se autu autu mai le fesili autu na tuuina mai e John Farrell o se vaega o le komisi arctic. E galulue Dr. Farrell ma lala ofisa fa'apitoa e fa'atuina se fuafuaga su'esu'e a le atunu'u. O le Arctic ua amata ona faigofie atu i auala i matu e faʻatupuina ai le gaioiga o alamanuia i le itulagi. O le fa'afitauli o le leai lava o ni atina'e i Alaska e faigata ai ona fa'atino lelei. E le'o sauni le itulagi mo se fa'atuputelega tele ma o lea e mana'omia ai le vave fa'atinoina o fuafuaga. O se vaaiga lelei e taua ae e le mafai ona tatou faia ni mea sese i le Arctic. O se vaega ma'ale'ale tele.

O le malamalamaaga na aumai e Kathleen Broadwater mai Maryland Port Administrator i le talanoaga e uiga i le taua o filifili tau folauga i uafu e mafai ona aʻafia ai le felauaiga o oloa. O le su'eina o se mea taua pe a o'o mai i le tausiaina o uafu ae e tatau ona i ai se nofoaga e teu uma ai otaota e mafua ai le fa'apala. O se tasi o auala o le taofiofia saogalemu o otaota i totonu o eleele susu e fausia ai se auala e faʻafefe ai le siosiomaga e lafoai ai otaota. Ina ia tumau i le faatautava i le lalolagi atoa e mafai ona tatou fa'atatauina a tatou alagaoa uafu e taula'i i fefa'ataua'iga fa'ava-o-malo ma feso'ota'iga sapalai. E mafai ona tatou fa'aogaina punaoa a le malo ae e taua tele i totonu o le taulaga e galue tutoatasi. O Roger Bohnert e galue ma le Ofisa o le Atinaʻeina o Faiga Faʻatasi ma vaʻavaʻai i le manatu o le tumau i le tauvaga i le lalolagi atoa. Ua va'aia e Bohnert se uafu e tusa ma le 75 tausaga o lona uiga o le atina'eina o faiga sili i le faiga o filifili sapalai e mafai ona fa'atupu pe motusia ai le faiga totonu. O le faʻaitiitia o le lamatiaga o atinaʻe umi e mafai ona fesoasoani ae i le faaiuga tatou te manaʻomia se fuafuaga mo se atinaʻe le manuia.

O le lauga mulimuli, Jim Haussener, e iai sona sao taua i le atinaʻeina ma le tausia o taulaga i sisifo o Kalefonia. E galue o ia ma le California Marine Affairs and Navigation Conference o loʻo fai ma sui o taulaga faʻavaomalo e tolu i le talafatai. O le fa'atumauina o le gafatia o uafu e fa'agaioi ai e mafai ona faigata ae o lo tatou mana'oga fa'avaomalo mo oloa e le mafai ona galue pe a aunoa ma uafu ta'itasi o lo'o fa'agaoioi i le malosi atoatoa. E le mafai e se tasi uafu ona faia na o ia ona o atinae tetele o tatou uafu e mafai ai ona tatou galulue faatasi e fausia se fesootaiga gafataulimaina. O se atina'e uafu e tuto'atasi mai felauaiga uma i fanua ae o le atina'eina o se laina sapalai ma le alamanuia tau felauaiga e mafai ona fa'atuputeleina ai lo tatou tamaoaiga. I totonu o faitoto'a o se uafu e faigofie ona fa'atutuina faiga lelei e galulue fa'atasi ae i fafo atu o pa puipui e mafai ona lavelave. O se taumafaiga soofaatasi i le va o feterale ma vaega tumaoti ma le mataituina ma le tausia e taua tele. O le avega a le United States global supply chain ua vaeluaina ma e manaʻomia le faʻaauau pea i lenei auala e faʻasaoina ai lo tatou tamaoaiga.