O le potopotoga e talanoa e uiga i mataupu o le sami, suiga o le tau, ma isi lu’itau i lo tatou soifua manuia lautele e taua—o le faafesaga’i o mafutaga faaleaoaoga ma konafesi e faamalosia ai le galulue faatasi ma le faatupuina o mea fou—aemaise lava pe a manino le faamoemoe ma le sini o le faia o se ata lanu moana po o fuafuaga faatino mo suiga. I le taimi lava e tasi, ona o le sao o felauaiga i le kasa oona, e tutusa lava le taua o le fuaina o le lelei o le auai e faasaga i le aafiaga o le oo atu iina-aemaise lava pe afai o le autu o le suiga o le tau lea e faateteleina ai aafiaga ona o lo tatou faateleina o le kasa oona.

Ou te amata i filifiliga faigofie. Ou te faamisi le auai atu i le mea ou te manatu e le mafai ona ou faaopoopo atu le taua pe maua ai foi se tau. Ou te faatauina kaponi lanu moana offsets mo au malaga uma—ea, taavale, pasi, ma nofoaafi. Ou te filifili e lele i luga o le Dreamliner pe a ou agai atu i Europa-ma le iloa e faʻaaogaina le tolu faʻaititia o le suauu e sopoia ai le Atalani nai lo faʻataʻitaʻiga tuai. Ou te tuufaatasia ni fonotaga i se malaga se tasi i le mea ou te mafaia. Ae, a o ou nofo i luga o le vaalele i le fale mai Lonetona (na amata i Pale i lena taeao), ou te iloa e tatau ona ou sailia nisi auala e faatapulaaina ai lo'u tulagavae.

O le toatele o a’u uo Amerika na felelei atu i San Francisco mo le Fonotaga a le Kovana Jerry Brown i le Global Climate Action Summit, lea na aofia ai le tele o tautinoga o le tau, o nisi o ia mea na faamamafaina ai le sami. Na ou filifili e alu i Pale i le vaiaso talu ai mo le "High-Level Scientific Conference: From COP21 towards the United Nations Decade of Ocean Science for Sustainable Development (2021-2030)," lea na matou taʻua o le Ocean Climate Conference e faasaoina ai le manava ma le vaitusi. O le konafesi na taulaʻi i le #OceanDecade.

IMG_9646.JPG

O le Konafesi o le Tau o le Vasa “e fa'atatau i le tuufaatasia o le alualu i luma faasaienisi talu ai nei i luga o vasa ma feso'ota'iga o le tau; Iloiloga aupito lata mai o le sami, tau ma tulaga o meaola eseese i totonu o le tulaga o le faateleina o gaioiga tuufaatasi o le sami; ma mafaufau i auala e agai ai 'mai le faasaienisi i le faatinoga'."

O le Ocean Foundation o se sui o le Ocean & Climate Platform, lea na faʻatautaia le fonotaga ma le UNESCO Intergovernmental Oceanographic Commission. I tausaga uma o lipoti mai le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), matou te leʻi manatu mamafa i aʻafiaga o suiga o le tau i luga o le sami o le lalolagi. Nai lo lena, ua matou taulaʻi atu i le auala o le a aafia ai tagata lautele i suiga o le tau.

O le tele o lenei fonotaga i Pale o loʻo faʻaauau ai la matou galuega o se sui o le Ocean & Climate Platform. O lena galuega o le tuufaatasia lea o le sami i feutanaiga o le tau faavaomalo. E fai lava si fa'aletonu le toe asia ma fa'afou mataupu e foliga manino mai, ae e taua tele ona o lo'o tumau pea avanoa o le malamalama e fo'ia.

O lea la, i le va'aiga a le vasa, o le tele o kasa kasa oona ua uma ona i ai ma o lo'o fa'aauau pea ona i ai se aafiaga leaga i le gataifale ma nofoaga e lagolagoina ai. O se vasa loloto, vevela, sili atu oona o lona uiga o le tele o suiga! E pei lava o le siitia atu i le Ekueta mai le Arctic e aunoa ma se suiga o laʻei ma faʻamoemoeina le sapalai tutusa o meaʻai.

IMG_9625.JPG

O le laina pito i lalo mai folasaga i Pale e leai se mea ua suia i faafitauli tatou te feagai. O le mea moni, o le afaina mai lo tatou faʻalavelaveina o le tau o loʻo sili atu ona iloagofie. O loʻo i ai le faʻalavelave faʻafuaseʻi na tupu lea tatou te maofa ai i le tele o le afaina mai se afa e tasi (Harvey, Maria, Irma i le 2017, ma o Florence, Lane, ma Manghut i latou i le 2018). Ma o loʻo i ai le faʻaauau pea o le tafia o le soifua maloloina o le sami e ala i le siʻitia o le suasami, maualuga le vevela, sili atu le gaʻo, ma le faʻateleina o fatu vai fou mai timuga ogaoga.

E fa’apea fo’i, o lo’o manino mai pe to’afia atunu’u o lo’o galulue i nei mataupu mo se taimi umi. E iai a latou su'esu'ega fa'amaumauina ma fuafuaga e fo'ia ai fa'afitauli. O le to'atele oi latou, o le mea e faanoanoa ai, o lo'o nonofo i luga o fata ma fa'aputu pefu.

O le mea ua suia i le afa sefulu tausaga talu ai o le faʻatulagaina masani o taimi e gata ai mo le faʻataunuʻuina o tautinoga a le atunuʻu i gaioiga faʻapitoa, fuaina:

  • O le tatou Vasa (fa'afetai Failautusi Kerry) tautinoga: O le Our Ocean o se fa'apotopotoga fa'avaomalo a le malo ma isi fa'alapotopotoga fa'atatau i le sami lea na amata i le 2014 i Washington DC. O lo tatou Vasa o loʻo avea o se faʻasalalauga lautele e mafai ai e malo ma isi ona faʻasalalau a latou tautinoga tau tupe ma faiga faʻavae e fai ma sui o le sami. O le mea e taua ai, o na tautinoga e toe asia i le isi konafesi e vaai ai pe o i ai se mamafa.
  • Sini Tau Atinaʻe Faʻaauau a le UN (faʻatulagaina i lalo, ae le o le pito i lalo) lea na matou fiafia ai e avea ma se vaega o le uluai fonotaga a le UN na taulaʻi i luga o le sami (SDG 14) i le 2017, lea e manaʻomia ai malo e galulue mo le faʻaleleia atili o le va ma tagata. le vasa, ma o loʻo faʻaauau pea ona tuʻuina atu faʻamalosi mo tautinoga a le atunuʻu.
  • Maliega Pale (Saofua Fuafuaina a le Atunuu (INDCs) ma isi tautinoga-E tusa ma le 70% o INDCs e aofia ai le sami (112 le aofaʻi). O lenei mea na matou maua ai le malosi e faʻaopoopo ai se "Ocean Pathway" i le COP 23, na faia i Bonn ia Novema 2017. O le Ocean Pathway o le igoa lea na tuʻuina atu i le faʻateleina o le matafaioi a le vasa iloiloga ma gaioiga i le UNFCCC process, o se elemene fou o le tausaga. Fonotaga COP. O le COP o le fa'apuupuu mo le Conference of Parties to the United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC).

I le taimi nei, e manaʻomia pea e le sosaiete o le sami le faʻamautinoaina o loʻo tuʻufaʻatasia atoatoa le sami i totonu o le faʻavae o feutagaiga o le tau. O le taumafaiga tu'ufa'atasiga tulaga e tolu vaega.

1. Fa'ailoaina: E mana'omia muamua le fa'amautinoaina o le sao o le vasa e pei o le kaponi ma le vevela na iloa, fa'apea fo'i ma lana sao i le fa'asao ma o lea sao taua i le tau ma le tau i mea uma.

2. Taunuuga: O le mea lea na mafai ai ona matou taulaʻi atu le vaʻaiga a le au fai fefaʻatauaʻiga o le tau i le sami ma iʻuga (mai le vaega 1 i luga: O lona uiga o le kaponi i le sami e mafua ai le faʻafefe o le sami, o le vevela o le sami e faʻateleina ai le vai ma faʻafefe ai le sami. siitia, ma le vevela o le sami ma fegalegaleaiga ma le vevela o le ea e mafua ai le sili atu ona ogaoga o afa, faʻapea foʻi ma le faʻalavelave faʻavae o le "masani". ma le saogalemu o taumafa, ma le faʻalauteleina o le numera ma nofoaga o tagata sulufaʻi o le tau faʻapea foʻi ma isi suiga.

O nei vaega uma e lua, 1 ma le 2, i aso nei e foliga manino ma e tatau ona manatu o le mauaina o le malamalama. Ae ui i lea, o loʻo faʻaauau pea ona matou aʻoaʻoina atili ma o loʻo i ai se taua taua i le faʻafouina o lo matou malamalama i le faasaienisi ma taunuuga, lea na matou faʻaaluina se vaega o lo matou taimi e fai ai iinei i lenei fonotaga.

3. Aafiaga i le vasa: Talu ai nei o a tatou taumafaiga na faʻaosofia ai i tatou i le faʻamaoniaina o le aufaʻatasi o le tau i le tatau ona mafaufau i taunuuga o lo tatou faʻalavelaveina o le tau mo meaola faanatura ma laʻau ma fauna o le sami lava ia. Na fa'atonuina e le au fa'atalanoaga se lipoti fou a le IPCC lea e tatau ona tu'uina atu i lenei tausaga. O le mea lea, o se vaega oa matou talanoaga i Pale na faʻatatau i le tuʻufaʻatasia o le tele o le faasaienisi i lenei (vaega 3) o le tuʻufaʻatasia o le vasa o le lalolagi i feutanaiga o le tau.

unname-1_0.jpg

Ona o mea uma e uiga ia i tatou, e le taumate e le o toe mamao se vaega lona fa o le tatou talanoaga e talanoaina ai taunuuga faaletagata o lo tatou afaina i le sami. Pe a fesuia'i fa'anatura ma meaola ona o le vevela, e pi'ipi'i ai 'amu ma mate, pe malepe fo'i ituaiga ma 'upega o mea'ai ona o le fa'asa'o o le sami e fa'apefea ona a'afia ai olaga ma le soifuaga o tagata?

O le mea e faanoanoa ai, e lagona o loʻo matou taulaʻi pea i le faʻamaonia o le au fai feutagaiga ma faʻamatalaina le lavelave o le faasaienisi, o fegalegaleaiga o le tau ma le vasa ma faʻalavelave faʻapitoa, ma e le o vave ona gaoioi e talanoaina fofo. I le isi itu, o le fofo tutotonu e foia ai lo tatou faʻalavelaveina o le tau o le faʻaitiitia ma iu ai ina faʻaumatia le susunuina o suauʻu. E talia lelei lenei mea, ma e leai ni finauga moni e faasaga i le faia o lea mea. E na'o le inertia e taofia ai suiga. E tele galuega o lo'o faia i le aga'i atu i tua atu o le kaponi, e aofia ai tautinoga ma fa'amalamalamaga mai le Global Climate Summit o lo'o faia i Kalefonia i lenei lava vaiaso. O lea, e le mafai ona tatou lotovaivai e tusa lava pe tatou te lagona ua tatou toe laasia lea lava vai.

O le tautinoga tautinoga (fa'amaualuga), fa'atuatuaina ma fa'amaonia le fa'ata'ita'iga e sili atu le aoga nai lo le maasiasi ma le tu'ua'iga e fatu ai le loto fa'apolokiki ma ofoina atu avanoa e fa'amanatu ai, lea e matua taua tele mo le ausiaina o le malosi talafeagai. E mafai ona matou faʻamoemoe o tautinoga uma o le lua tausaga talu ai e aofia ai le 2018 e faʻaosoina i matou mai le faʻataʻitaʻiga i le tuleia i le itu saʻo-i se vaega ona ua matou tuʻuina atu mea moni talafeagai ma toe faʻafouina le saienisi i le faʻalauteleina o le malamalama.

I le avea ai ma loia muamua o le faamasinoga, ou te iloa le taua o le fausiaina o le mataupu a se tasi i le tulaga e le mafai ona faʻamaonia ina ia manumalo ai. Ma, i le faaiuga, o le a tatou manumalo.