E mafai e 'amu amu ona taulimaina le tele o fa'alavelave fa'aumiumi ma ogaoga, se'ia le mafai. O le taimi lava e laasia ai e se a'au a'au le faitoto'a mai le amu e pulea ai le amu i le micro-algae i le nofoaga lava e tasi; e matua faigata lava ona toe foi mai.

“O le pa'u o le a mamate ai amu; o le fa'a'asa o le sami o le a taofia ai i latou e feoti.”
– Charlie Veron

Na fa'amamaluina a'u i le vaiaso talu ai na vala'aulia ai a'u e le Central Caribbean Marine Institute ma lona lagolago, HRH The Earl of Wessex, e auai i le Rethinking the Future for Coral Reefs Symposium, i St. James Palace i Lonetona.  

E le o lou potu fono masani e leai se faamalama i se isi faletalimalo e leai se igoa. Ma o lenei fa'asalalauga e le'o sau fa'atasiga masani. E tele a'oa'iga, laiti (e na'o le 25 i matou i totonu o le potu), ma i le pito i luga na nofo ai Prince Edward ma i matou mo aso e lua o talanoaga e uiga i amu. O le fa’amoemoe tele o lenei tausaga, o le fa’aauauina lea o se fa’amoemoe na amata i le 2014, ona o le fa’amafanafanaina o le sami. Matou te fa'amoemoe e fa'ateleina fa'alavelave fa'apenei i le lalolagi atoa, o lona uiga e leai sa matou filifiliga ae toe mafaufau i le lumana'i o a'au. O le oti atoatoa i nisi eria ma mo nisi ituaiga e le maalofia. O se aso faanoanoa pe a tatau ona fetuunaʻi o tatou mafaufauga i le “o le a faateteleina le leaga, ma e vave atu nai lo le mea na tatou manatu ai.” Ae, o loʻo tatou i ai i luga: Mafaufau i mea e mafai e i tatou uma ona fai!

AdobeStock_21307674.jpeg

O le a'au e le na'o le 'amu, o se faiga lavelave ae ma'ale'ale o meaola o lo'o nonofo fa'atasi ma fa'alagolago le tasi i le isi.  O amu e faigofie lava o se tasi o meaola faanatura sili ona maaleale i lo tatou paneta uma.  O le mea lea, ua valoia o le a avea i latou ma faiga muamua e paʻu i le feagai ai ma vai vevela, suiga o le kemisi o le sami, ma le deoxygenation o le sami ona o a tatou kasa oona. O lenei pa'ū na valoia muamua e aoga atoatoa i le 2050. O le maliliega a i latou na potopoto i Lonetona e tatau ona tatou suia lenei aso, siitia i luga, ona o lenei mea sili ona lata mai o le faʻafefeteina o le pisia ua iʻu ai i le tele o le mate o amu i totonu. talafaasolopito.

url.jpeg 

(c) Su'esu'ega XL CAITLIN VA'AGA
O ata nei na pu'eina i taimi eseese e tolu na'o le 8 masina e va ai i tafatafa o Amerika Samoa.

O le pi'ia o 'amu ose mea fa'aonapo nei. E tupu le pa'u pe a mamate algae symbiotic (zooxanthellae) ona o le vevela tele, ma mafua ai ona taofi le photosynthesis, ma le maua ai e 'amu a latou mea'ai. I le maeʻa ai o le 2016 Paris Agreement, matou te faʻamoemoe e faʻapipiʻi le vevela o lo tatou paneta i le 2 tikeri Celsius. O le fa'amalama o lo'o tatou va'aia i aso nei o lo'o tupu i le na'o le 1 tikeri Celsius o le vevela o le lalolagi. Na'o le 5 o le 15 tausaga ua tuana'i ua sa'oloto mai mea e fa'amamafa ai. I se isi faaupuga, o mea fou bleaching ua vave ona oʻo mai ma sili atu ona tele, ma totoe le taimi mo le toe faʻaleleia. O lenei tausaga e matua ogaoga ma e oʻo lava i ituaiga o loʻo tatou manatu i ai o loʻo sao mai ua afaina i le faʻamalama.



IMG_5795.jpegIMG_5797.jpeg

Ata mai le Maota o St. James i Lonetona – nofoaga o le Toe Mafaufau i le Lumanai mo Amu Symposium


O lenei osofa'iga vevela talu ai nei ua na'o le fa'aopoopoina o le toesea o a'au. O le filogia ma le soona fagotaina ua faateteleina ma e tatau ona foia ina ia mafai ai ona lagolago mea e mafai ona tupu.

Ua ta'u mai e lo tatou poto masani e tatau ona tatou faia se faiga atoa e faasaoina ai amu. E tatau ona tatou taofi le aveesea o iʻa ma tagata o loʻo nonofo ai na fausia se faiga paleni i le tele o afe tausaga. Mo le silia ma le 20 tausaga, o matou polokalame Cuba sa a'oga ma galue e fa'asao le a'au o Jardines de la Reina. Ona o a latou suʻesuʻega, ua matou iloa ai e sili atu le soifua maloloina ma sili atu le malosi o lenei aau nai lo isi aau i le Atu Karipeane. O lo'o iai pea le maualuga o le trophic mai manu fe'ai pito i luga i microalgae; e pei o mutia ma togatogo i le vanu lata ane. Ma, o lo'o paleni pea i latou uma.

O vai mafanafana, tele mea'ai ma le filogia e le fa'aaloalo i tuaoi. Faatasi ai ma lena manatu, matou te iloa e le mafai ona matou faʻaogaina MPA e sui ai amu amu. Ae e mafai ona tatou tulituliloaina le taliaina ma le lagolagoina e le lautele o le “le ave” nofoaga puipuia o le gataifale i totonu o le gataifale o amu ina ia faatumauina le paleni ma faateleina le maufetuunaʻi. E manaʻomia ona tatou puipuia taula, mea fagota, tagata afu, vaa, ma le namita mai le liua o amu i ni fasi vaega. I le taimi lava e tasi, e tatau ona tatou taofi le tuʻuina atu o mea leaga i totonu o le sami: otaota o le gataifale, meaʻai sili atu, faʻaleagaina oona, ma le kaponi faʻamavae e oʻo atu ai i le faʻasaʻoina o le sami.

url.jpg

(i) Pulega o Paka o le Gataifale a le A'au Tele 

E tatau fo'i ona tatou galulue e toe fa'aleleia a'au. O nisi 'amu e mafai ona ola fa'atagataotauaina, i fa'ato'aga ma fa'ato'aga i ogasami lata ane, ona "totō" lea i luga o a'au leaga. E mafai fo'i ona tatou iloa ituaiga 'amu e sili atu ona fa'apalepale i suiga ole vevela ole vai ma le kemisi. Na taʻua talu ai nei e se tasi o tagata suʻesuʻe i le evolusione, o le a iai tagata o le faitau aofaʻi o amu eseese o le a ola ona o suiga tetele o loʻo tutupu i luga o lo tatou paneta, ma o mea o totoe o le a sili atu ona malolosi. E le mafai ona tatou toe aumaia amu tetele ma tuai. Matou te iloa o le fua o mea o loʻo matou leiloa e sili atu nai lo le fua e mafai e le tagata ona toe faʻaleleia, ae o mea uma e mafai ona fesoasoani.

I le tu'ufa'atasia ma isi taumafaiga uma, e tatau fo'i ona toe fa'afo'i togavao lata ane ma isi nofoaga fa'atusa. E pei ona e silafia, O le Ocean Foundation, na ta'ua muamua o le Coral Reef Foundation. Na matou faavaeina le Coral Reef Foundation i le toeitiiti atoa le luasefulu tausaga talu ai e avea ma faitotoa muamua mo le faasao o amu—e tuuina atu ai fautuaga poto uma e uiga i galuega faatino faasao amu manuia ma auala faigofie mo le tuuina atu, aemaise i vaega laiti i nofoaga mamao o loo tauaveina le tele o le avega. o le puipuiga o aau amu i nofoaga.  O lo'o ola lelei lenei faitoto'a ma fesoasoani ia i matou e fa'atupe i tagata sa'o o lo'o faia galuega sili i le vai.

coral2.jpg

(i) Chris Guinness

Toe fa'amanatu: O a'au 'amu e matua vaivai lava i a'afiaga a tagata. E sili ona a'afia i latou i suiga o le vevela, kemisi, ma le suasami. O se tuuga faafeagai ma le uati e aveese ai le afaina mai mea filogia ina ia ola ai na amu e mafai ona ola. Afai tatou te puipuia a'au mai i luga ma le lotoifale gaoioiga a tagata, faasaoina nofoaga symbiotic, ma toe faaleleia a'au leaga, tatou te iloa e mafai ona ola nisi amu.

O faaiuga mai le fonotaga i Lonetona sa le lelei-ae sa matou malilie uma e tatau ona matou faia le mea sili matou te mafaia e faia ai suiga lelei i le mea matou te mafaia. E tatau ona tatou faʻaogaina se faiga faʻavae e suʻe ai fofo e aloese ai mai le faʻaosoosoina o "pulou siliva," aemaise lava i latou e ono i ai ni taunuuga e leʻi mafaufauina. E tatau ona iai se fa'asologa o fa'atinoga e fausia ai le maufetuuna'i, e maua mai i fa'ata'ita'iga sili ona maua, ma fa'ailoa lelei e le saienisi, tamaoaiga ma tulafono.

E le mafai ona tatou le amana'ia laasaga tu'ufa'atasi o lo'o faia e i tatou ta'ito'atasi e fai ma sui o le vasa. O le fua e tele, ma i le taimi lava e tasi, e taua au gaioiga. O lea la, tago i luga lena fasi lapisi, aloese mai pepa palasitika faʻaaoga tasi, faʻamama pe a uma lau fagafao, faʻamalo le faʻafefeteina o lau mutia (aemaise pe a timu i le vaʻaiga), ma va'ai pe fa'afefea ona fa'afesuia'i lou tulagavae kaponi.

O matou i le The Ocean Foundation e iai le tiute tau amio e ta’ita’ia ai le va o tagata ma le vasa i le soifua maloloina ina ia le gata ina ola a’au, ae ia olaola. Auai matou.

#futureforcoralreefs