O maliega faʻavaomalo e faʻatauaina taumafaiga e puipuia le soifua maloloina ma le soifua manuia o meaola uma i luga o le fogaeleele-mai aia tatau a tagata i meaola lamatia-ua o mai malo o le lalolagi e fuafua pe faapefea ona ausia lena sini. 

 

Ua leva ona iloa e saienitisi ma tagata faasao, o nofoaga puipuia o le gataifale e iai sona sao taua i le faalauiloaina o le toe faaleleia ma le gaosiga o le ola i le sami. Fa'asao fa'apitoa mo tafola, dolphins ma isi meaola o le gataifale, e ta'ua fo'i o marine mammal protected areas (MMPAs) e faia tonu lea. O feso'ota'iga a MMPA e fa'amautinoaina o nofoaga e sili ona mata'utia o lo'o puipuia mo tafola, dolphins, manatees ma isi. O le tele o taimi, o nofoaga ia e fai ai le fa'ato'aga, fa'atama ma fafaga.

 

O se tagata autu i lenei taumafaiga e puipuia nofoaga faʻapitoa i meaola o le gataifale o le Komiti Faʻavaomalo i Nofoaga Puipuia o le Gataifale. O lenei vaega fa'alilolilo o tagata tomai fa'ava-o-malo (saienitisi, pule, NGOs, lala sooupu ma isi) e fausia ai se faʻalapotopotoga faʻapitoa e ausia faiga sili ona taulaʻi i MMPA. O fautuaga taua ma le mamao na maua mai i iugafono o fonotaga taitasi e fa a le Komiti, e aofia ai Hawaii (2009), Martinique (2011), Ausetalia (2014) ma Mekisiko talu ai nei. Ma o le tele o MMPA ua faʻavaeina o se taunuuga.

 

Ae fa'afefea le puipuiga o meaola o le gataifale pe a latou fealuai pe feoa'i i le va o na nofoaga ogaoga?

 

O le fesili lea na fausia ai le manatu i le fatu o la’u lu’itau amata o le fono tele ia i latou na potopoto mo le Konafesi Lona 4 Faavaomalo i Eria Puipuia o Gataifale, na faia i Puerto Vallarta, Mekisiko i le vaiaso o Novema 14th, 2016.

IMG_6484 (1)_0_0.jpg

E ala i maliega faava o malo, e mafai e vaatau mai fafo ona ui atu i ogasami o se atunuu e aunoa ma se luitau po o se afaina pe afai latou te ui atu ma le mama. Ma, ou te manatu e mafai ona tatou ioe uma o tafola ma lupe o loʻo faia se ala mama pe a iai se tasi.

 

O lo'o iai fo'i se auivi fa'apea mo fela'ua'iga fa'apisinisi. E fa'atagaina le ui atu i ogasami o le atunu'u i lalo o tulafono ma maliliega e fa'afoeina amioga a tagata e fa'atatau i le saogalemu ma le si'osi'omaga. Ma e masani ona i ai le maliliega o se tiute tuʻufaʻatasiga a tagata le mafai ona feoaʻi saogalemu o vaʻa e leai se faʻalavelave. E fa'afefea ona fa'atonutonu a tatou amio fa'aletagata ina ia mautinoa le saogalemu o auala ma le si'osi'omaga maloloina mo tafola e feoa'i i ogasami o le atunu'u? E mafai ona tatou ta'ua lena mea o se tiute foi?

 

Pe a ui atu tagata i ogasami o so o se atunuu, pe o se ala mama o vaatau e le o ni taua, vaa faapisinisi, po o vaa faafiafia, e le mafai ona tatou fanaina i latou, sasaina i latou, saisai ma lavelavea, e le mafai foi ona tatou oona a latou meaai. vai po o le ea. Ae o mea ia, e le gata i le faʻafuaseʻi ma le faʻamoemoeina, e tupu i meaola o le gataifale atonu e sili ona mama i latou e ui atu i totonu o o tatou vai. E faapefea la ona tatou taofi?

 

O le tali? Ose fuafuaga fa'a konetineta! O le Ocean Foundation, le International Fund for Animal Welfare ma isi paaga o loʻo taumafai e puipuia le gataifale o le lalolagi atoa mo le saogalemu o auala o meaola o le gataifale. O lo'o matou tu'uina atu le fa'avasegaina o alalaupapa mo le gataifale "ala saogalemu" e mafai ona feso'ota'i ai a tatou feso'ota'iga fa'a-konetineta o nofoaga fa'asao o le gataifale mo le puipuiga ma le fa'asaoina o meaola o le gataifale. Mai Glacier Bay e oo atu i Tierra del Fuego ma mai Nova Scotia i lalo i le talafatai i sasae o le Iunaite Setete, e oo atu i le Atu Karipeane, ma oo atu i le pito i luga o Amerika i Saute, matou te vaai faalemafaufau i se pea o ala savali—sa suesueina ma le faaeteete, mamanuina, ma faafanua—lea. iloa le “ala saogalemu” mo tafola lanu moana, tafola humpback, tafola sperm, ma le tele o isi ituaiga o tafola ma lupe, ma e oo lava i manatees. 

 

A o matou saofafai i lena potu fono e leai se faamalama i Puerto Vallarta, sa matou otootoina nisi o laasaga e sosoo ai mo le ausiaina o la matou vaaiga mamao. Na matou taaalo ma ni manatu pe fa'afefea ona ta'u le matou fuafuaga ma iu ai ina ioe 'Ia, e lua alalaupapa i vasa e lua. Po'o, lua alalaupapa i tai lua. Ma o lea, e mafai ona 2 Coasts 2 Corridors.”

Territorial_waters_-_World.svg.jpg
   

O le fausiaina o nei alalaupapa e lua o le a faʻapipiʻi, faʻapipiʻi ma faʻalauteleina i luga o le tele o faʻasao o le gataifale o loʻo i ai nei ma puipuiga i lenei lalolagi. O le a fa'afeso'ota'i le puipuiga o le Marine Mammal Protection Act i Amerika i feso'ota'iga o fa'asao fa'aitulagi e ala i le fa'atumuina o avanoa mo se alavai e feoa'i ai mamama o le gataifale.

 

O le a sili atu ona fa'ataga ai lo tatou atunu'u o fa'atinoga e atia'e fuafuaga masani ma polokalame e feso'ota'i ma le atina'eina ma le fa'afoeina o fa'asao mamama o le gataifale, e aofia ai le mata'ituina, fa'alauiloa, fa'aleleia o agava'a ma feso'ota'iga, fa'apea fo'i pulega ma faiga masani. E tatau ona fesoasoani lea i le fa'amalosia o le lelei o fa'atonuga o le pulega o le fa'asao ma lo latou fa'atinoina. Ma, o le su'esu'eina o amioga a manu i taimi o femalagaiga, fa'apea fo'i le malamalama atili i fa'alavelave fa'atupu tagata ma fa'amata'u o lo'o feagai ma nei ituaiga i taimi o ia femalagaiga.

 

O le a matou fa'afanua alalaupapa ma fa'ailoa po'o fea o iai avanoa i le puipuiga. Ma, o le a matou faʻamalosia malo e faʻaaogaina faiga sili ona lelei i pulega o le sami, tulafono ma faiga faʻavae (le pulega o gaioiga a tagata) e fesoʻotaʻi ma meaola o le gataifale ina ia tuʻuina atu le faʻatutusa mo tagata eseese ma mea e fiafia i ai i totonu o ogasami o le atunuʻu ma Eria i tua atu o Pulega a le Atunuʻu e fetaui ma alalaupapa matou. o le a faamatalaina. 

 

Matou te iloa e tele a matou meaola fa'asoa o le gataifale i lenei lalolagi. O le mea tatou te le maua o le puipuiga lea e sopoia tuaoi o mamame o le gataifale. O le mea e lelei ai, o loʻo i ai a matou puipuiga ma nofoaga puipuia. O ta'iala tauofo ma maliega e sopoia tuaoi e mafai ona faavae ai le tele o le mamao. E iai lo matou mana'oga fa'apolokiki ma le alofa fa'alaua'itele mo meaola o le gataifale, fa'apea fo'i ma le tomai ma le fa'amaoni o tagata i totonu o le MMPA fa'ata'ita'iga.  

 

O le 2017 e fa'ailogaina ai le 45 tausaga o le US Marine Mammal Protection Act. O le 2018 o le a fa'ailogaina ai le 35 tausaga talu ona tatou fa'atulafonoina le fa'agata fa'atauva'a fa'apisinisi. 2 Coasts 2 Corridors o le a mana'omia uma le lagolago a le matou nu'u i taimi eseese i le faagasologa. O la matou fa'amoemoe o le fa'amautu lelei lea o auala mo tafola ma lupe pe a fa'amanatu le 50 tausaga.

IMG_6472_0.jpg