Lisi o Mataupu

1. faʻatomuaga
2. Tala'aga i Aia Tatau a Tagata ma le Vasa
3. Tulafono ma Tulafono
4. IUU Faigafaiva ma Aia Tatau a Tagata
5. Taiala mo le Fa'aaogāina o I'a
6. Fa'ate'aina ma Fa'ate'aina
7. Pulea o le Vasa
8. Fa'asalaina Va'a ma Aia Tatau a Tagata
9. Fofo Fautuaina

1. faʻatomuaga

Ae paga lea, o le solia o aia tatau a tagata e le gata i luga o le eleele ae faapea foi i luga o le sami. Fefa'ataua'iga o tagata, faiga pi'opi'o, fa'aleagaina, ma isi soliga tulafono, fa'atasi ai ma le le lava o leoleo ma le fa'amalosia tatau o tulafono fa'ava-o-malo, o le mea moni fa'anoanoa lea o le tele o gaioiga o le sami. O lenei fa'atupula'ia fa'atupula'ia o soliga o aia tatau a tagata i luga o le sami ma le fa'aleagaina tu'usa'o ma le le tuusa'o o le sami e o faatasi. Pe o le faiga o faiga faiva faasolitulafono po o le sosola faamalosi o atunuu maualalalo mai le maualuga o le suasami, ua tumu le sami i solitulafono.

O lo tatou fa'aogaina sese o puna'oa o le sami ma le fa'ateleina o le gaosiga o le kaponi ua atili fa'ateteleina ai le i ai o gaioiga fa'asolitulafono o le sami. O suiga o le tau ona o tagata ua mafua ai ona mafanafana le vevela o le sami, siisii ​​luga o le suasami, ma afā tetele, ua faamalosia ai nuu tu matafaga e sosola ese mai o latou fale ma saili ni mea e ola ai i se isi nofoaga e aunoa ma se fesoasoani tau tupe po o fesoasoani faavaomalo. O le soona fagotaina, ona o se tali atu i le faatupulaia o le manaoga mo i’a taugofie, ua faamalosia ai le au faifaiva o le atunuu e malaga mamao atu e saili ni i’a aoga pe feosofi i vaa fagota faasolitulafono mo se totogi itiiti pe leai.

O le leai o se faʻamalosia, faʻatonutonu, ma le mataʻituina o le sami e le o se autu fou. Ose lu'itau faifaipea i fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo o lo'o umia nisi o matafaioi mo le mata'ituina o le sami. E le gata i lea, o loʻo faʻaauau pea ona le amanaʻia e malo le tiute o le taofiofia o faʻamalama ma tuʻuina atu le lagolago i nei malo ua mou atu.

O le laasaga muamua i le sailia o se fofo i le tele o aia tatau a tagata i luga o le sami o le faʻalauiloaina. O iinei ua matou tuufaatasia ai nisi o punaoa sili e fetaui ma le autu o aia tatau a tagata soifua ma le vasa.

La matou Fa'amatalaga i le Fa'amalosia o Leipa ma le Fefa'ataua'iga o Tagata i le Vaega o Faigafaiva

Mo le tele o tausaga, ua fa'atupula'ia le silafia e le gataifale, o lo'o tumau pea le fa'aleaga tagata fagota i le fa'aleagaina o aia tatau a tagata i luga o va'a fagota. E faamalosia tagata faigaluega e faia ni galuega faigata ma o nisi taimi e lamatia ai mo itula uumi i se totogi maualalo, i lalo o le taufaamatau o le malosi po o le nofo pologa i aitalafu, e iu ai i le sauaina faaletino ma le mafaufau ma e oo lava i le oti. E pei ona lipotia mai e le International Labour Organization, o faigafaiva o loʻo i ai se tasi o tulaga sili ona maualuga i tagata faigaluega i le lalolagi. 

E tusa ai ma le UN Trafficking Protocol, fefa'ataua'iga tagata e aofia ai elemene e tolu:

  • faiga fa'a'ole'ole pe fa'a'ole'ole;
  • fa'afaigofie le fe'avea'i i le nofoaga o lo'o fa'aleagaina; ma
  • fa'aleagaina i le mea e alu i ai.

I le vaega o faigafaiva, o le fa'amalosia o tagata faigaluega ma le fefa'ataua'iga o tagata e solia uma aiā tatau a tagata ma fa'amata'u ai le fa'atumauina o le sami. Ona o le feso'ota'iga o ia mea e lua, e mana'omia se faiga fa'aopoopo ma taumafaiga e taula'i na'o le su'esu'eina o laina sapalai e le lava. O le to'atele oi tatou i Europa ma le Iunaite Setete atonu o lo'o maua fo'i mea'ai sami na maua i lalo o tulaga fa'a faigaluega fa'amalosi. Tasi au'ili'iliga O le fa'aulufaleina mai o i'a o le sami i Europa ma le Iunaite Setete o lo'o fa'ailoa mai a tu'ufa'atasia i'a fa'aulufale mai ma fagota i totonu o le atunu'u i maketi i totonu o le atunu'u, o le a'afiaga o le fa'atauina o i'a ua afaina i le fa'aogaina o pologa fa'aonaponei e fa'atupula'ia pe tusa ma le 8.5 taimi, pe a fa'atusatusa i i'a o lo'o maua i totonu o le atunu'u.

E lagolagoina malosi e le Ocean Foundation le International Labor Organization “Global Action Programme e faasaga i le faamalosia o tagata faigaluega ma fefaatauaʻiga o tagata faifaiva i le sami” (GAPfish), lea e aofia ai: 

  • Atina'e o fofo gafataulimaina e puipuia ai le sauaina o aia tatau a tagata ma tagata faigaluega a le au faifaiva i setete faafaigaluega ma femalagaiga;
  • Fa'aleleia o le agava'a mo le fu'a a setete e fa'amautinoa le usita'ia o tulafono fa'ava-o-malo ma tulafono a le atunu'u i luga o va'a o lo'o fa'ae'eina le latou fu'a e taofia ai le fa'amalosia o galuega;
  • Fa'atupula'ia le agava'a a setete o uafu e fa'atatau ma tali atu i tulaga o tagata faigaluega fa'amalosi i faigafaiva; ma 
  • Fa'atuina ose tagata fa'atau e sili atu le malamalama o tagata faigaluega fa'amalosi i faigafaiva.

Ina ia le faʻaauauina le faʻamalosia o galuega ma le fefaʻatauaʻiga o tagata i le vaega o faigafaiva, o le Ocean Foundation o le a le fai paaga pe galulue faʻatasi ma (1) faʻalapotopotoga e ono maualuga le lamatiaga o le pologa faʻaonaponei ia latou gaioiga, e faʻavae i luga o faʻamatalaga mai le Global Slavery Index. fa'atasi ai ma isi fa'apogai, po'o fa'atasi ai ma (2) fa'alapotopotoga e leai se fa'aaliga fa'aalia o tagata lautele i le fa'ateleina o le su'esu'eina ma le manino i le sapalai o mea'ai sami. 

Ae ui i lea, o loʻo tumau pea le faigata o le faʻamalosia faaletulafono i luga o le vasa. Ae ui i lea, i tausaga talu ai nei o loʻo faʻaaogaina tekinolosi fou e siaki ai vaʻa ma faʻafefe ai fefaʻatauaiga o tagata i ni auala fou. O le tele o gaioiga i luga o sami maualuga e mulimuli mai i le 1982 Tulafono o le Sami a Malo Aufaatasi lea e fa'atulafonoina le fa'aogaina o le sami ma le vasa mo le manuia o tagata ta'ito'atasi ma lautele, fa'apitoa, na fa'atūina sone tau tamaoaiga, aia tatau o le sa'olotoga o folauga, ma fa'atūina ai le International Seabed Authority. I le lima tausaga ua tuana'i, sa i ai le una'iga mo se Ta'utinoga a Sineva i Aia Tatau a Tagata i le Sami. Ia Fepuari 26th, 2021 o lo'o toe iloiloina se fa'ai'uga o le Tautinoga ma o le a tu'uina atu i masina a sau.

2. Tala'aga i Aia Tatau a Tagata ma le Vasa

Vithani, P. (2020, Tesema 1). O le Fa'afoeina o le Sauaina o Aia Tatau a Tagata e Taua tele i le Ola Gafataulimaina i le Sami ma le Laueleele. Fonotaga Tamaoaiga a le Lalolagi.  https://www.weforum.org/agenda/2020/12/how-tackling-human-rights-abuses-is-critical-to-sustainable-life-at-sea-and-on-land/

O le vasa tele e matua faigata lava i leoleo. Ona o ia faiga fa'asolitulafono ma le fa'asolitulafono o lo'o fa'ateleina ma le tele o nu'u i le salafa o le lalolagi o lo'o va'aia se a'afiaga i a latou tamaoaiga fa'alotoifale ma le soifuaga masani. O lenei tusitusiga puupuu e maua ai se folasaga maualuga maualuga i le faafitauli o le sauaina o aia tatau a tagata i faigafaiva ma fautuaina ai fofo e pei o le faateleina o tupe teufaafaigaluega, faateleina le mataituina, ma le manaomia ona foia mafuaaga autu o faigafaiva IUU.

Matagaluega a le Malo. (2020). Lipoti o Fefa'ataua'iga i Tagata. Matagaluega a le Setete Ofisa e Mata'ituina ma Fa'asagatau Fefa'ataua'iga o Tagata. PDF. https://www.state.gov/reports/2020-trafficking-in-persons-report/.

Le Trafficking in Persons Report (TIP) ose lipoti faaletausaga na lomia e le Matagaluega a le Setete o le Iunaite Setete e aofia ai se auiliiliga o fefaʻatauaʻiga o tagata i atunuʻu taʻitasi, faiga faʻamaonia e faʻafefe ai fefaʻatauaʻiga, tala a tagata afaina, ma aga o loʻo i ai nei. O le TIP na faailoa ai Burma, Haiti, Thailand, Taiwan, Cambodia, Indonesia, Korea i Saute, Saina o atunuu o loʻo feagai ma fefaʻatauaʻiga ma tagata faigaluega faʻamalosi i le vaega o faigafaiva. O le faʻamatalaga o le lipoti a le TIP 2020 na faʻavasega Taialani o se Tier 2, peitaʻi, o nisi vaega fautua e finau e tatau ona faʻaititia Thailand i le Tier 2 Watch List ona e leʻi lava a latou taumafaiga e faʻafefe ai le fefaʻatauaʻiga o tagata faigaluega mai fafo.

Urbina, I. (2019, Aokuso 20). The Outlaw Ocean: Journeys Cross The Last Untamed Frontier. Knopf Doubleday Publishing Group.

O le sami e telē tele i leoleo ma le tele o vaega e leai se pulega faʻavaomalo manino. O le tele o nei itulagi tetele o loʻo faʻafeiloaʻi ai solitulafono faʻasalalau mai tagata faʻatau oloa i tagata faomea, tagata faʻatauvalea i tagata faʻatau, tagata faomea i pologa faʻatau. O le tusitala, Ian Urbina, e galue e faʻaalia le vevesi i Sautesasae Asia, Aferika, ma tua atu. O le tusi Outlaw Ocean e faʻavae i luga o lipoti a Urbina mo le New York Times, o tala filifilia e mafai ona maua iinei:

  1. “Stowaways ma Solitulafono i luga o le Scofflaw Vaa.” O le Times Niu Ioka, 17 Iulai 2015.
    I le avea o se vaaiga lautele o le lalolagi solitulafono o le sami maualuga, o lenei tusiga e taulai atu i le tala i ni tagata faimalaga se toalua i luga o le vaa tauemu o Dona Liberty.
  2.  "Fasioti Tagata i le Sami: Pu'eina i Vitio, Ae E Sa'oloto Tagata fasioti." O le Times Niu Ioka, 20 Iulai 2015.
    O ata o ni ali’i e to’afa e le’i fa’aa’upegaina na fasiotia i le ogatotonu o le vasa ona o le le iloa lava o mafua’aga.
  3. ” ‘O pologa o le Sami:’ Le Pagatia o Tagata e Fafaga Fagafao ma Fagafaga.” O le Times Niu Ioka, 27 Iulai 2015.
    Fa’atalanoaga o ali’i ua sola mai le nofo pologa i va’a fagota. Latou te toe faamatalaina a latou sasa ma sili atu ona leaga a o lafo upega mo le iʻa o le a avea ma meaʻai fagafao ma lafumanu.
  4. “O se Tagata Fagotaina Toe Fua, Saili mo le 10,000 Maile e Vigilantes.” O le Times Niu Ioka, 28 Iulai 2015.
    O se toe tala o le 110 aso na savalia ai e sui o le faalapotopotoga o le siosiomaga, Sea Shepherd, se vaa fagota ua lauiloa i faiga faiva faasolitulafono.
  5.  “A’olegia ma nofo aitalafu i luga o le laueleele, sauaina pe tuulafoaiina i le sami. ” The New York Times, 9 Novema 2015.
    Ua faaseseina e “afioga taupulega” tagata nuu i Filipaina i folafolaga pepelo o totogi maualuluga ma auina atu i vaa ua lauiloa i le le lelei o le saogalemu ma faamaumauga o tagata faigaluega.
  6. “Maitime 'Repo Men': Ose nofoaga mulimuli mo va'a gaoia." The New York Times, 28 Tesema 2015.
    E faitau afe vaʻa e gaoia i tausaga taʻitasi, ma o nisi e toe maua mai i le ava malosi, fafine talitane, fomaʻi faʻataulāitu ma isi ituaiga o togafiti.
  7. “Palau ma le au Faomea.” Le New York Times Magazine, 17 Fepuari 2016.
    O Paula, o se atunuu tuufua e tusa ma le tele o Filatelefaia e nafa ma le leoleoina o le vasa e pei o Farani, i se itulagi o loʻo tumu i vaʻavaʻa tetele, vaʻa fagogo fesoasoani a le setete, o upega tafe maila le umi ma iʻa faʻafefeteina e taʻua o FADs . O a latou faiga fa'amalosi e ono fa'atūina ai se tulaga mo le fa'amalosia o tulafono i le sami.

Tickler, D., Meeuwig, JJ, Bryant, K. al iā. (2018). O pologa fa'aonaponei ma le Tu'uga i Fagotaga. Fesootaiga natura Vol. 9,4643 https://doi.org/10.1038/s41467-018-07118-9

I nai sefulu tausaga ua tuana'i, sa maitauina le fa'aitiitia o tupe maua mai pisinisi fagota. I le fa'aaogaina o le Global Slavery Index (GSI), ua finau ai le au tusitala e faapea, o atunuu o lo'o iai fa'amaumauga fa'amaumau fa'asaunoa o lo'o fa'asoa fo'i tulaga maualuluga o fagotaga fagota mamao-mamao ma lipoti le lelei o i'a. O se taunuuga o le faʻaitiitia o tupe maua, o loʻo i ai faʻamaoniga o le ogaoga o le faʻaleagaina o tagata faigaluega ma le nofo pologa faʻaonaponei lea e faʻaaogaina ai tagata faigaluega e faʻaitiitia ai tau.

Associated Press (2015) Associated Press Investigation into Slaves at Sea in Southeast Asia, o se faasologa e sefulu vaega. [ata]. https://www.ap.org/explore/seafood-from-slaves/

O su'esu'ega a le Associated Press o se tasi lea o su'esu'ega mata'utia muamua i le alamanuia o le sami, i Amerika ma fafo. I le gasologa o le sefuluvalu masina, e toafa tusitala ma le Associated Press na latou tulituliloa vaa, maua pologa, ma tulituliloa loli pusaaisa e faʻaalia ai faiga faʻaleagaina a le aufai faiva i Sautesasae Asia. O le suʻesuʻega na taʻitaʻia ai le faʻasaʻolotoina o le sili atu nai lo le 2,000 pologa ma le tali vave mai o faleoloa tetele ma le malo o Initonesia. O le au tusitala e toafa na manumalo i le George Polk Award mo lipoti mai fafo ia Fepuari 2016 mo ​​a latou galuega. 

Aia Tatau a Tagata i le Sami. (2014). Aia Tatau a Tagata i le sami. Lonetona, Peretania. https://www.humanrightsatsea.org/

Aia Tatau a Tagata i le Sami (HRAS) ua tula'i mai e avea o se ta'iala tuto'atasi tuto'atasi o aia tatau a tagata soifua. Talu mai lona fa'alauiloaina i le 2014, o lo'o finau malosi le HRAS mo le fa'ateleina o le fa'atinoga ma le tali atu o aiaiga fa'avae o aia tatau a tagata i le va o seila, faifaiva, ma isi mea e ola ai le sami i le lalolagi. 

I'a. (2014, Mati). Fefa'ataua'iga II – Ose Fa'amatalaga Fa'afouina o Fa'asaunoa o Aia Tatau a Tagata i le Alamanuia o Mea'ai o le Sami. https://oceanfdn.org/sites/default/files/Trafficked_II_FishWise_2014%20%281%29.compressed.pdf

O le Trafficked II e le FishWise o lo'o tu'uina mai ai se va'aiga lautele o fa'afitauli o aia tatau a tagata i le fa'asoaina o mea'ai sami ma lu'itau i le toe fuata'iina o le alamanuia. O lenei lipoti e mafai ona avea o se meafaigaluega e tuʻufaʻatasia ai NGO faʻasao ma tagata tomai faapitoa i aia tatau.

Treves, T. (2010). Aia Tatau a Tagata ma le Tulafono o le Sami. Berkeley Journal of International Law. Tusi 28, Lomiga 1. https://oceanfdn.org/sites/default/files/Human%20Rights%20and%20the%20Law%20of%20the%20Sea.pdf

O le tusitala o Tillio Treves e manatu i le Tulafono o le Sami mai le vaaiga o le tulafono o aia tatau a tagata e faʻamaonia ai o aia tatau a tagata e fesoʻotaʻi ma le Tulafono o le Sami. Treves e uia mataupu faaletulafono e maua ai molimau mo le felagolagomai o le Tulafono o le Sami ma aia tatau a tagata. Ose tusitusiga taua mo i latou o lo'o fia malamalama i le tala fa'aletulafono o lo'o i tua atu o soliga o aia tatau a tagata i le taimi nei e pei ona tu'uina i totonu o le fa'avaeina o le Tulafono o le sami.

3. Tulafono ma Tulafono

United States International Trade Commission. (2021, Fepuari). Mea'ai o le sami na Maua e ala i faigafaiva faasolitulafono, le'i lipotia, ma le le fa'atulafonoina: US imports and economic impact on US Commercial Fisheries. Lomiga a le Komisi o Fefa'ataua'iga Fa'avaomalo a le Iunaite Setete, Nu. 5168, Su'esu'ega Nu. 332-575. https://www.usitc.gov/publications/332/pub5168.pdf

Na maua e le US International Trade Commission e tusa ma le $2.4 piliona tala o galuega o oloa mai i le sami e maua mai i faigafaiva IUU i le 2019, aemaise o le aau aau, ula e maua e le vao, tuna samasama, ma somi. O i latou e fa'atau atu i fafo o IUU o lo'o fa'aulufale mai i le sami e afua mai i Saina, Rusia, Mekisiko, Vietnam, ma Initonesia. O lenei lipoti o loʻo tuʻuina atu ai se suʻesuʻega maeʻaeʻa o faigafaiva IUU faʻatasi ai ma faʻamatalaga patino o le faʻaleagaina o aia tatau a tagata i atunuu o loʻo faʻaulufaleina mai ai iʻa mai Amerika. Ae maise lava, o le lipoti na maua ai o le 99% o le vaʻa a le DWF a Saina i Aferika na faʻatatauina o oloa ia a le IUU fishing.

National Oceanic and Atmospheric Administration. (2020). Lipoti i le Konekeresi o Fefa'ataua'iga Tagata i le Sapalai o Mea'ai Sua'i, Vaega 3563 o le Tulafono Fa'atagaina o le Puipuiga a le Atunu'u mo le Tausaga Fa'aletupe 2020 (PL 116-92). Matagaluega o Pisinisi. https://media.fisheries.noaa.gov/2020-12/DOSNOAAReport_HumanTrafficking.pdf?null

I lalo o le taʻitaʻiga a le Konekeresi, na faʻasalalau e le NOAA se lipoti e uiga i fefaʻatauaʻiga o tagata i le sapalai o le sami. O le lipoti o loʻo lisiina ai atunuu e 29 e sili ona lamatia mo fefaʻatauaiga o tagata i le vaega o meaʻai sami. Fautuaga mo le tetee atu i fefaatauaʻiga o tagata i le vaega o faigafaiva e aofia ai le aapa atu i atunuu o loʻo lisiina, faʻalauiloaina taumafaiga faʻasalalau faʻavaomalo ma fuafuaga faʻavaomalo e foia ai fefaʻatauaʻiga o tagata, ma faʻamalosia le galulue faʻatasi ma alamanuia e faʻatautaia le fefaʻatauaʻiga o tagata i le sapalai o le sami.

Greenpeace. (2020). Pisinisi Fagota: Fa'afefea ona Fa'atauva'a i le Sami Faigafaiva Fa'aletulafono, Le'i lipotia, ma le le fa'atulafonoina e fa'aleagaina ai o tatou sami. Greenpeace International. PDF. https://www.greenpeace.org/static/planet4-international-stateless/2020/02/be13d21a-fishy-business-greenpeace-transhipment-report-2020.pdf

Greenpeace ua faailoa mai 416 "tulaga lamatia" vaa aau o loʻo faʻagaioia i luga o le sami ma faʻafaigofie le IUU fagota aʻo faʻaleagaina aia tatau a tagata faigaluega i luga o le vaʻa. E fa'aogaina e Greenpeace fa'amaumauga mai le Global Fishing Watch e fa'ailoa ai i le fua fa'atatau le a'afia ai o va'a a'au i felauaiga ma fa'aoga fu'a e fa'afaigofie e fa'anofo ai tulafono ma tulaga saogalemu. O le fa'aauauina pea o le va o pulega e mafai ai ona fa'aauau pea faiga fa'aletonu i ogasami fa'avaomalo. O le lipoti o loʻo faʻamalosia ai le Global Ocean Treaty e tuʻuina atu ai se faʻataʻitaʻiga sili atu i le pulega o le sami.

Oseana. (2019, Iuni). Faigafaiva faasolitulafono ma Fa'asuafua o Aia Tatau a Tagata i le Sami: Fa'aaogaina Tekonolosi e Fa'ailoa ai Amioga Masalo. 10.31230/osf.io/juh98. PDF.

O faigafaiva faasolitulafono, le lipotia, ma le le faatonutonuina (IUU) ose mataupu ogaoga mo le puleaina o faiga faiva faapisinisi ma le faasao o le sami. A'o fa'atupula'ia faigafaiva fa'apisinisi, o lo'o fa'aititia fo'i le fa'aputuga o i'a fa'apea le IUU. O le lipoti a Oceana e aofia ai ni suʻesuʻega se tolu, o le muamua i le goto o le Oyang 70 i le talafatai o Niu Sila, o le lona lua i le Hung Yu a Taiwanese vaʻa, ma le lona tolu o le pusa pusaaisa o le Renown Reefer na faʻatautaia i le talafatai o Somalia. E lagolagoina faatasi e nei mataupu su'esu'e le finauga e faapea o kamupani e iai se tala'aga o le le usitaia, pe a tu'ufa'atasia ma le le lelei o le va'aiga ma le vaivai o fa'atulafono fa'ava-o-malo, e fa'afaigofie ai faigafaiva fa'apisinisi i faiga fa'asolitulafono.

Mataituina Aia Tatau a Tagata. (2018, Ianuari). Nonoa Natia: Fa'aleagaina Aia Tatau ma Galuega Fa'amalosi i le Alamanuia Fagotaga a Thailand. PDF.

E oo mai i le taimi nei, e lei faia lava e Thailand ni laasaga talafeagai e foia ai faafitauli o le sauaina o aia tatau a tagata i totonu o pisinisi fagota Thai. O lenei lipoti o loʻo faʻamauina ai le faʻamalosia o tagata faigaluega, tulaga le lelei o galuega, faiga faʻafaigaluegaina, ma faʻafitauli faʻafitauli o galuega e mafua ai tulaga faʻaleagaina. E ui ina tele faiga na fa'atuina talu mai le fa'asalalauga o le lipoti i le 2018, o le su'esu'ega e tatau ona faitau mo so'o se tasi e fia a'oa'o atili e uiga i Aia Tatau a Tagata i faigafaiva i Thailand.

Faalapotopotoga Faavaomalo mo Femalagaaʻi (2017, Ianuari 24). Lipoti i le Fefa'ataua'iga o Tagata, Galuega Fa'amalosi ma Solitulafono Faigafaiva i le Alamanuia Fagotaga a Initonesia. Misiona a le IOM i Initonesia. https://www.iom.int/sites/default/files/country/docs/indonesia/Human-Trafficking-Forced-Labour-and-Fisheries-Crime-in-the-Indonesian-Fishing-Industry-IOM.pdf

O se tulafono fou a le malo e faʻavae i luga o suʻesuʻega a le IOM e uiga i fefaʻatauaʻiga o tagata i faigafaiva a Initonesia o le a foia ai le faʻaleagaina o aia tatau a tagata. Ole lipoti faʻatasi lea a le Matagaluega o le Gataifale ma Faigafaiva a Initonesia (KKP), Indonesia Presidential Task Force e Faʻasaga i Faigafaiva Faʻaletulafono, le International Organization for Migration (IOM) Indonesia, ma Coventry University. O loʻo fautuaina e le lipoti le faʻamutaina o le faʻaogaina o Fuʻa o Faigafaiva e Fagogo ma Faigafaiva Lagolago Vaʻa, faʻaleleia le resitalaina faavaomalo ma faiga faʻamaonia vaʻa, faʻaleleia tulaga faigaluega i Initonesia ma Thailand, ma faʻateleina pulega o kamupani fagota ina ia mautinoa le tausisia o aia tatau a tagata, faʻateleina le suʻeina. ma asiasiga, resitalaina talafeagai mo tagata malaga mai, ma fa'amaopoopo taumafaiga i ofisa eseese.

Braestrup, A., Neumann, J., ma Auro, M., Spalding, M. (ed), Middleburg, M. (ed). (2016, Aperila 6). Aia Tatau a Tagata ma le Vasa: Pologa ma Use i Lau Laupapa. Pepa Pa'epa'e. https://oceanfdn.org/sites/default/files/SlaveryandtheShrimponYourPlate1.pdf

Na lagolagoina e le Ocean Leadership Fund a le Ocean Foundation, o lenei pepa na gaosia e avea o se vaega o se faasologa o suʻesuʻega le fesoʻotaʻiga i le va o aia tatau a tagata ma se vasa maloloina. O le vaega lona lua o le faasologa, o lenei pepa paʻepaʻe o loʻo suʻesuʻeina ai le faʻaogaina o le faʻaogaina o tupe a tagata ma tupe faʻalenatura e faʻamautinoa ai e mafai e tagata i Amerika ma Peretania ona 'ai faʻafaina le tele o ula e pei ona latou faia i le lima sefulu tausaga talu ai, ma i le afa o le tau.

Alifano, A. (2016). Meafaigaluega Fou mo Pisinisi I'a e ​​Malamalama ai i Tulaga lamatia o Aia Tatau a Tagata ma Fa'aleleia atili le tausisia o le va fealoai. I'a. Seafood Expo Amerika i Matu. PDF.

O faʻalapotopotoga ua faʻateleina i lalo o le suʻesuʻega lautele mo le faʻaleagaina o tagata faigaluega, e foia ai lenei mea, Fishwise na tuʻuina atu i le 2016 Seafood Expo North America. O le folasaga na aofia ai faʻamatalaga mai Fishwise, Humanity United, Verite, ma Seafish. O la latou taulaiga o le pu'e vao i le sami ma fa'alauiloa tulafono manino fa'ai'uga ma fa'aoga fa'amatalaga avanoa lautele mai puna'oa fa'amaonia.

I'a. (2016, Iuni 7). FOFOGA FETALAI: Faʻamatalaga i le Fefaʻatauaʻiga o Tagata ma Faʻaleagaina i le Sapalai Uila i Thailand. I'a. Santa Cruise, Kalefonia. PDF.

Amata i le amataga o le 2010s Thailand ua i lalo o le faʻalauteleina o suʻesuʻega e uiga i le tele o mataupu faʻamaumauina o le tulituliloaina ma le solia o tagata faigaluega. Aemaise lava, o loʻo i ai faʻamaumauga o tagata faʻatauvaʻa o loʻo faʻamalosia i luga o vaʻa mamao mai le matafaga e puʻe iʻa mo fafaga iʻa, tulaga faʻapologaina i nofoaga autu e gaosi ai iʻa, ma le faʻaaogaina o tagata faigaluega e ala i aitalafu nofo aitalafu ma tagata e ana galuega o loʻo taofia faʻamaumauga. Talu ai ona o le ogaoga o le sauaina o aia tatau a tagata ua amata ona faia e paaga eseese e puipuia ai le solia o le aufaigaluega i le sapalai o le sami, peitai, e tele mea e manaʻomia ona fai.

Faigafaiva Faasolitulafono: O fea Ituaiga I'a e ​​sili ona lamatia mai faigafaiva faasolitulafono ma le le lipotia? (2015, Oketopa). World Wildlife Fund. PDF. https://c402277.ssl.cf1.rackcdn.com/publications/834/files/original/Fish_Species_at_Highest_Risk_ from_IUU_Fishing_WWF_FINAL.pdf?1446130921

Na maua e le World Wildlife Fund e sili atu i le 85% o i'a e mafai ona manatu i se tulaga lamatia tele o faiga faiva faasolitulafono, le lipotia, ma le le faatonutonuina (IUU). O faigafaiva IUU o lo'o sosolo i ituaiga ma itulagi.

Couper, A., Smith, H., Ciceri, B. (2015). Faifaiva ma Faomea: Gaoi, pologa ma Faigafaiva i le sami. Pluto Lomitusi.

O lenei tusi o loʻo taulaʻi i le faʻaogaina o iʻa ma faifaiva i totonu o se pisinisi faʻavaomalo e itiiti se manatu i le faʻasao poʻo aia tatau a tagata. Na tusia foi e Alastair Couper le tusi 1999, Voyages of Abuse: Seafarers, Human Rights, and International Shipping.

Environmental Justice Foundation. (2014). Fa'apologa i le Sami: Le Fa'aauauina o Fa'afitauli o Tagata Femalagaa'i Fa'atau i Taialani Alamanuia Fagotaga. London. https://ejfoundation.org/reports/slavery-at-sea-the-continued-plight-of-trafficked-migrants-in-thailands-fishing-industry

O se lipoti a le Environmental Justice Foundation o loʻo vaʻaia ai le loloto o le gaosiga o meaʻai sami i Thailand ma lona faʻalagolago i fefaʻatauaiga o tagata mo tagata faigaluega. O le lipoti lona lua lea a le EJF e uiga i lenei mataupu, lomia ina ua uma ona siitia Thailand i lalo i le Tier 3 Watchlist a le US Department of State's Trafficking in Persons lipoti. O se tasi lea o lipoti sili ona lelei mo i latou o loʻo taumafai e malamalama pe faʻafefea ona avea le fefaʻatauaʻiga o tagata ma se vaega tele o pisinisi fagota ma pe aisea ua itiiti ai se mea na ausia e taofia ai.

Field, M. (2014). Le Pusa: Na Fa'afefea ona Toe Fa'apologaina e Kamupani Fagota ma Faoa le Vasa. AWA Press, Ueligitone, NZ, 2015. PDF.

O le tusitala ua leva o Michael Field na taumafai e faʻaalia le fefaʻatauaʻiga o tagata i faiga faiva a Niu Sila, e faʻaalia ai le sao e mafai e malo mauʻoa ona faia i le faʻaauauina o le matafaioi o le pologa i le soona fagota.

Malo Aufaatasi. (2011). Soligatulafono Fa'a Fa'asalalauga Fa'asalalau i Faigafaiva. Ofisa o Malo Aufaatasi i Vailaau Faasaina ma Solitulafono. Viena. https://oceanfdn.org/sites/default/files/TOC_in_the_Fishing%20Industry.pdf

O lenei su'esu'ega a le UN o lo'o va'ava'ai i le feso'ota'iga i le va o solitulafono fa'atulafono fa'ava-o-malo ma pisinisi fagota. O lo'o fa'ailoa mai ai le tele o mafua'aga e ono a'afia ai pisinisi fagota i solitulafono fa'atulagaina ma auala e mafai ai ona fa'ato'ilaloina lea tulaga vaivai. E fa'atatau mo le aofia o ta'ita'i fa'ava-o-malo ma fa'alapotopotoga e mafai ona o mai fa'atasi ma le UN e fa'afetauia le soliga o aia tatau a tagata e mafua mai i solitulafono fa'atulagaina.

Agnew, D., Pearce, J., Pramod, G., Peatman, T. Watson, R., Beddington, J., ma Pitcher T. (2009, Iulai 1). Fuafuaina ole Aofaiga ole Faigafaiva Fa'asole ile Lalolagi. PLOS Tasi.  https://doi.org/10.1371/journal.pone.0004570

E tusa ma le tasi vaetolu o fagota o le sami o le lalolagi e mafua mai i faiga fagota IUU e tutusa ma le toeitiiti 56 piliona pauna o figota i tausaga taitasi. O ia tulaga maualuga o faigafaiva IUU o lona uiga e feagai le tamaoaiga o le lalolagi atoa ma gau i le va o le $10 ma le $23 piliona tala i tausaga taitasi. O atunuu atia'e e sili ona lamatia. O le IUU ose fa'afitauli fa'alelalolagi lea na a'afia ai se vaega tele o i'a uma na fa'aaogaina ma fa'aleagaina ai taumafaiga fa'aauau ma fa'atuputeleina ai le fa'aletonu o le pulea lelei o puna'oa o le gataifale.

Conathan, M. and Siciliano, A. (2008) Le Lumana'i o le Saogalemu o Mea'ai o le Sami - O le Taua Fa'asaga i Faigafaiva Fa'asolitulafono ma Faiga Fa'a'ole'ole. Nofoaga Autu mo Amerika Alualu i Luma. https://oceanfdn.org/sites/default/files/IllegalFishing-brief.pdf

O le Tulafono Fa'asao ma le Pulega o Faigafaiva a Magnuson-Stevens o le 2006 ua matua'i manuia tele, ma o le tele o faigafaiva ua i'u lelei i ogasami o Amerika. Ae ui i lea, o loʻo faʻaaogaina pea e tagata Amerika le faitau miliona o tone o figota e le mafai ona maua i tausaga taʻitasi - mai fafo.

4. IUU Faigafaiva ma Aia Tatau a Tagata

Task Force i le Fefa'ataua'iga o Tagata i Fagotaga i Ogasami Fa'avaomalo. (2021, Ianuari). Task Force i le Fefa'ataua'iga o Tagata i Fagotaga i Ogasami Fa'avaomalo. Lipoti i le Konekeresi. PDF.

Ina ia foia le faʻafitauli faʻatupulaia o le fefaʻatauaʻiga o tagata i pisinisi fagota na faʻatonuina e le Konekeresi a le Iunaite Setete se suʻesuʻega. O le taunuuga o se vaega galulue soosootauau na suʻesuʻeina le solia o aia tatau a tagata i le vaega o faigafaiva mai ia Oketopa 2018 e oʻo ia Aokuso 2020. O le lipoti e aofia ai le 27 tulaga maualuga o tulafono ma faʻatonuga o gaioiga e aofia ai, faʻalauteleina le faʻamasinoga mo le faʻamalosia o tagata faigaluega, faʻatagaina faasalaga fou i tagata e ana galuega ua maua e iai. auai i faiga fa'asaunoa, fa'asa le totogi o tagata faigaluega i luga o va'a fagota a Amerika, fa'apipi'i faiga fa'apitoa, fa'atatau i vaega e feso'ota'i ma fefa'ataua'iga tagata e ala i fa'asalaga, fausia ma fa'aaoga se meafaigaluega e su'e ai tagata ma ta'iala fa'asino, fa'amalosia le aoina o fa'amaumauga, fuse, ma au'ili'ili. , ma atia'e a'oa'oga mo tagata asiasi va'a, tagata mata'ituina, ma tagata mai fafo.

Matagaluega o Faamasinoga. (2021). Lisi o Pulega a le Malo o Amerika e Faatatau i Fefa'ataua'iga Tagata i Fagotaga i Vai Fa'ava-o-malo. https://www.justice.gov/crt/page/file/1360371/download

O le Laulau a Pulega a le Malo o Amerika e Faatatau i le Fefa'ataua'iga o Tagata i Faigafaiva i Ogasami Fa'ava-o-malo o lo'o fa'amamafaina ai galuega na fa'atautaia e le malo o le Iunaite Setete e fa'atalanoa ai aiā tatau a tagata i totonu o le sapalai o i'a. O le lipoti o lo'o vaevaeina e le Matagaluega ma tu'uina atu ta'iala i pulega ta'itasi. O le laulau e aofia ai le Matagaluega o Faamasinoga, Matagaluega o Leipa, Matagaluega o le Saogalemu Faalelotoifale, Matagaluega o Pisinisi, Matagaluega a le Setete, Ofisa o le Sui o Fefa'ataua'iga a le Iunaite Setete, Matagaluega o Tupe, ma le Ofisa o Tupe Maua. O lo'o iai fo'i i le laulau fa'amatalaga e uiga i le feterale, pulega fa'atonutonu, ituaiga o pule, fa'amatalaga, ma le lautele o le fa'amasinoga.

Aia Tatau a Tagata i le Sami. (2020, Mati 1). Fa'amatalaga Pu'upu'u Aia Tatau a Tagata i le Sami: O 2011 UN Ta'iala Ta'iala o lo'o galue lelei ma fa'aaogaina ma le malosi i le alamanuia tau gataifale..https://www.humanrightsatsea.org/wp-content/uploads/2020/03/HRAS_UN_Guiding_Principles_Briefing_Note_1_March_2020_SP_LOCKED.pdf

O le 2011 UN Guiding Principle e faʻavae i luga o gaioiga faʻatasi ma le setete ma le manatu o faʻalapotopotoga e iai le matafaioi e faʻaaloalo i aia tatau a tagata. O lenei lipoti e toe tepa i tua i le sefulu tausaga talu ai ma maua ai se auiliiliga puupuu o manuia ma vaega e tatau ona toe faaleleia ina ia ausia le puipuiga ma le faʻaaloalogia o aia tatau a tagata. O lo'o ta'ua i le lipoti le le lava o le lotogatasi tu'ufa'atasi ma le suiga o faiga fa'avae ua malilie i ai e faigata ma e mana'omia le tele o tulafono faatonutonu ma le fa'amalosia. Fa'amatalaga atili ile 2011 UN Guiding Principles e mafai ona maua iinei.

Teh LCL, Caddell R., Allison EH, Finkbeiner, EM, Kittinger JN, Nakamura K., et al. (2019). Le Matafaioi a Aia Tatau a Tagata i le Fa'atinoina o Mea'ai Fa'afaifeau. PLoS TASI 14(1): e0210241. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0210241

E mana'omia ona maua'a fa'avae fa'ale-aganu'u fa'ale-agafesootai i noataga fa'aletulafono ma ia lagolagoina e le lava agava'a ma le loto fa'apolokiki. Na maua e tusitala o tulafono o aia tatau a tagata e masani lava ona faʻatatau i aia tatau faʻale-malo ma faʻapolokiki, ae e umi se auala e faʻatatau i aia tau tamaoaiga, agafesootai, ma aganuu. E ala i le fa'aaogaina o meafaigaluega fa'ava-o-malo e mafai ai e malo ona pasia faiga fa'avae a le atunu'u e fa'aumatia ai faigafaiva IUU.

Malo Aufaatasi. (1948). Tautinoga Lautele o Aia Tatau a Tagata. https://www.un.org/en/about-us/universal-declaration-of-human-rights

O le Tautinoga a Malo Aufaatasi o Aia Tatau a Tagata o loʻo faʻatulagaina se tulaga mo le puipuiga o aia tatau faʻavae a tagata ma lo latou puipuiga lautele. O le pepa e valu-itulau o loo tautino mai ai o tagata soifua uma e fananau mai saoloto ma tutusa i le mamalu ma aia tatau, e aunoa ma se faailoga tagata, ma e le tatau ona taofia i le pologa, pe faia foi i faiga sauā, le le alofa, po o le faalumaina, faatasi ai ma isi aia tatau. O le tautinoga ua faaosofia ai le fitusefulu feagaiga o aia tatau a tagata, ua faaliliuina i le silia ma le 500 gagana ma o loo faaauau pea ona taialaina faiga faavae ma faatinoga i aso nei.

5. Taiala mo le Fa'aaogāina o I'a

Nakamura, K., Epikopo, L., Ward, T., Pramod, G., Thomson, D., Tungpuchayakul, P., and Srakaew, S. (2018, July 25). Va'aia o le pologa i filifili o mea'ai a le sami. Science Advances, E1701833. https://advances.sciencemag.org/content/4/7/e1701833

Ole laina ole sapalai o le sami e matuā fevaevaea'i ma le to'atele o tagata faigaluega o lo'o fa'afaigaluegaina o ni subkonekarate po'o ala mai i le au fai pisinisi e faigata ai ona fa'amauina mea e maua mai ai i'a. Ina ia faʻatalanoaina lenei mea, na faia ai e le au suʻesuʻe se faʻavae ma fausia se metotia mo le iloiloina o le lamatiaga o le faʻamalosia o galuega i filifili o meaʻai sami. O le ta'iala e lima, ua ta'ua o le Labour Safe Screen, na maua ai le fa'aleleia atili o le fa'alauiloaina o tulaga faigaluega ina ia mafai ai e kamupani taumafa ona fo'ia le fa'afitauli.

Polokalama Nereus (2016). Pepa o Fa'amatalaga: Faigafaiva Pologa ma le Fa'aaogāina o Mea'ai a Iapani. Le Nippon Foundation - Iunivesite o British Columbia. PDF.

O le galue malosi ma le nofo pologa i aso nei o se faafitauli ua taatele i pisinisi fagota faavaomalo i aso nei. Mo le logoina o tagata fa'atau, na fausia ai e le Nippon Foundation se ta'iala e fa'amanino ai ituaiga o fa'amatalaga fa'aaogāina o tagata faigaluega i faigafaiva e fa'atatau i le atunu'u na tupuga mai ai. O lenei ta'iala pu'upu'u o lo'o fa'amanino ai atunu'u e tele lava ina fa'aulufale atu i'a o lo'o maua mai i tagata faigaluega fa'amalosi i se taimi i la latou sapalai. E ui o le taʻiala e faʻatatau i le au faitau Iapani, o loʻo lolomiina i le Igilisi ma maua ai faʻamatalaga lelei mo soʻo se tasi e naunau e avea ma tagata faʻatau sili atu. O tagata solitulafono sili ona leaga, e tusa ai ma le taʻiala, o Thailand, Indonesia, Vietnam, ma Myanmar.

Warne, K. (2011) Tuu i latou e 'A'ai U'ula: Le Mata'utia Le mou atu o Vaomatua o le Sami. Island Press, 2011.

Ole gaosiga ole gataifale ole lalolagi ua mafua ai le afaina tele i togatogo i le gataifale o le teropika ma le tele o itulagi o le lalolagi-ma e i ai aafiaga le lelei i le gataifale ma le tele o meaola o le gataifale.

6. Fa'ate'aina ma Fa'ate'aina

Ofisa o le Komesina Maualuga a Malo Aufaatasi mo Aia Tatau a Tagata (2021, Me). Le Faʻamataʻu Mataʻutia: Saili ma Laveaʻi ma le Puipuiga o Tagata malaga i le Sami Metitirani Tutotonu. Aia Tatau a Malo Aufaatasi. https://www.ohchr.org/Documents/Issues/Migration/OHCHR-thematic-report-SAR-protection-at-sea.pdf

Mai Ianuari 2019 ia Tesema 2020 na faatalanoaina ai e le Ofisa o Aia Tatau a Tagata Malo Aufaatasi tagata malaga mai, tagata tomai faapitoa, ma paaga ina ia iloa pe na faapefea e nisi o tulafono, faiga faavae, ma faiga ua afaina ai le puipuiga o aia tatau a tagata mai fafo. O le lipoti o loʻo taulaʻi i taumafaiga suʻesuʻe ma laveaʻi aʻo faʻafeiloaʻi e tagata faimalaga i Libya ma le Sami Metitirani tutotonu. Ua fa'amaonia mai e le lipoti le leai o se puipuiga o aia tatau a tagata soifua ua tula'i mai i le fiaselau o maliu e mafai ona puipuia i le sami ona o le le manuia o le faiga o femalagaiga. E tatau i atunuu Metitirani ona faamuta faiga faavae e faafaigofie ai pe mafai ai ona solia aia tatau a tagata ma e tatau ona faaaoga faiga e taofia ai le tele o maliu mai fafo i le sami.

Vinke, K., Blocher, J., Becker, M., Ebay, J., Fong, T., ma Kambon, A. (2020, Setema). Laufanua o Aiga: Faiga Fa'avae a Atumotu ma Atumotu mo Femalagaiga o Tagata i le Tulaga o Suiga o le Tau. Felagolagomai Siamani. https://disasterdisplacement.org/portfolio-item/home-lands-island-and-archipelagic-states-policymaking-for-human-mobility-in-the-context-of-climate-change

O motu ma itu i gataifale o lo'o feagai ma suiga tetele ona o suiga o le tau e aofia ai: utiuti o fanua fa'ato'aga, mamao, leai se fanua, ma lu'itau o le mauaina o fesoasoani i taimi o fa'alavelave. O nei faigata ua una’ia ai le to’atele e malaga ese mai o latou atunu’u. O le lipoti e aofia ai suʻesuʻega i The Eastern Caribbean (Anguilla, Antigua & Barbuda, Dominica, ma St. Lucia), The Pacific (Fiji, Kiribati, Tuvalu, ma Vanuatu), ma Filipaina. Ina ia foia lea tulaga e manaomia e tagata o le atunuu ma faaitulagi ona faaaoga faiga faavae e pulea ai femalagaiga, fuafua le toe sii, ma foia le siitia ese ina ia faaitiitia ai luitau e ono mafai ona feoai tagata.

Fono a Malo Aufaatasi i Suiga o le Tau (UNFCCC). (2018, Aokuso). Fa'afanua o Femalaga'iga a Tagata (Migration, Displacement and Planned Relocation) ma Suiga o le Tau i Faiga Fa'ava-o-malo, Faiga Fa'avae ma Tulafono Fa'avae. Fa'alapotopotoga Fa'avaomalo mo Femalagaa'iga (IOM). PDF.

Ona o suiga o le tau ua faamalosia ai le toatele o tagata e tuua o latou fale, ua tulai mai ai faiga ma faiga faaletulafono eseese. O le lipoti o lo'o tu'uina atu ai fa'amatalaga ma au'ili'iliga o fuafuaga fa'atatau i faiga fa'ava-o-malo ma ta'iala fa'aletulafono o lo'o fa'atulagaina e feso'ota'i ma femalaga'iga, fa'ate'aina, ma le toe fa'atulagaina. O le lipoti ose galuega faatino a Malo Aufaatasi Fonotaga mo Suiga o le Tau i luga o le Siisii.

Greenshack Dotinfo. (2013). Tagata sulufa'i o le tau: Alaska i luga o le pito a'o taufetuli tagata nofomau o Newtok e taofi le pa'u o le Nuu i le Sami. [Tiata].

O lenei vitio o loʻo faʻaalia ai se ulugaliʻi mai Newtok, Alaska o loʻo faʻamatalaina suiga i o latou laufanua moni: siʻitia o le sami, afa malolosi, ma suiga o manu felelei. O lo'o fa'atalanoaina lo latou mana'oga e si'i atu i se nofoaga saogalemu i uta. Peita’i, ona o fa’afitauli i le mauaina o sapalai ma fesoasoani, ua tele tausaga o fa’atalitali i latou e toe si’i mai.

O lenei vitio o loʻo faʻaalia ai se ulugaliʻi mai Newtok, Alaska o loʻo faʻamatalaina suiga i o latou laufanua moni: siʻitia o le sami, afā malolosi, ma suiga o manu felelei. O lo'o fa'atalanoaina lo latou mana'oga e toe si'i atu i se nofoaga saogalemu i uta. Peita’i, ona o le fa’alavelave i le mauaina o sapalai ma fesoasoani, ua tele tausaga o fa’atalitali e toe si’i mai.

Puthucherril, T. (2013, Aperila 22). Suiga, Si'itia o le Sami ma Puipuiga o Nuu ma Afioaga Fa'asa'o: Fa'afitauli e ono mafai. Global Journal of Comparative Law. Vol. 1. https://oceanfdn.org/sites/default/files/sea%20level%20rise.pdf

O suiga o le tau o le a iai ni aafiaga loloto i olaga o le faitau miliona o tagata. O lenei pepa o loʻo faʻamatalaina ai ni faʻaaliga se lua e mafua mai i le siʻitia o le suasami ma faʻamatalaina o le vaega o le "tagata sulufaʻi o le tau" e leai se tulaga faaletulafono faʻavaomalo. Na tusia e avea o se iloiloga o le tulafono, o lenei pepa o loʻo faʻamalamalamaina manino ai le mafuaʻaga o le a le maua ai e i latou ua faʻaumatia e suiga o le tau a latou aia tatau a tagata soifua.

Environmental Justice Foundation. (2012). Ose Atunu'u i lalo o le Fa'amata'u: O A'afiaga o Suiga o le Tau i Aia Tatau a Tagata ma Femalaga'iga Fa'amalosi i Bangladesh. London. https://oceanfdn.org/sites/default/files/A_Nation_Under_Threat.compressed.pdf

O Bangladesh e sili ona a'afia i suiga o le tau ona o le maualuga o le faitau aofa'i o tagata ma le utiuti o punaoa, faatasi ai ma isi mea. O lenei lipoti a le Environmental Justice Foundation e faʻamoemoe mo i latou o loʻo umia tulaga i totonu o faʻalapotopotoga faʻasao ma aia tatau a tagata soifua, faʻapea foʻi ma faʻalapotopotoga faʻavaomalo. O loʻo faʻamatalaina ai le leai o se fesoasoani ma le faʻatagaina faaletulafono mo 'tagata sulufaʻi o le tau' ma fautua mo fesoasoani vave ma mea fou faʻatulafonoina mo le faʻaaloalogia.

Environmental Justice Foundation. (2012). Leai se Nofoaga Pei o le Fale - Faʻamautinoa le Faʻalauiloaina, Puipuiga ma le Fesoasoani mo Tagata sulufaʻi o le Tau. London.  https://oceanfdn.org/sites/default/files/NPLH_briefing.pdf

O tagata sulufaʻi o le tau e feagai ma faʻafitauli o le faʻaalia, puipuiga, ma le leai o se fesoasoani. O lenei faʻamatalaga a le Environmental Justice Foundation o loʻo talanoaina ai luitau o loʻo feagai ma i latou o le a le mafai ona faʻafetaui i tulaga faʻaleagaina o le siosiomaga. O lenei lipoti ua fa'amoemoe mo le aofia lautele o lo'o va'ava'ai e malamalama i le soliga o aia tatau a tagata, e pei o le gau o fanua, e mafua mai i suiga o le tau.

Bronen, R. (2009). Femalagaa'i Fa'amalosi a Nuu o Alaska ona o Suiga o le Tau: Fausiaina o se Tali mo Aia Tatau a Tagata. Iunivesite o Alaska, Resilience and Adaptation Program. PDF. https://oceanfdn.org/sites/default/files/forced%20migration%20alaskan%20community.pdf

O Femalaga'iga Fa'amalosi ona o suiga o le tau o lo'o a'afia ai nisi o nu'u sili ona vaivai i Alaska. O le tusitala o Robin Bronen o loʻo faʻamatalaina le auala na tali atu ai le malo o Alaska i le faʻamalosia o femalagaiga. O le pepa o loʻo tuʻuina atu ai faʻataʻitaʻiga autu mo i latou o loʻo vaʻavaʻai e aʻoaʻo e uiga i le solia o aia tatau a tagata i Alaska ma o loʻo faʻamatala mai ai se faʻavae faʻavae e tali atu ai i femalagaiga a tagata i le tau.

Claus, CA ma Mascia, MB (2008, Me 14). Ose Faiga Fa'atatau o Meatotino e Malamalama ai i Tagata Mai Nofoaga Puipuia: le Tulaga o Nofoaga Puipuia o le Gataifale. Faasao Biology, World Wildlife Fund. PDF. https://oceanfdn.org/sites/default/files/A%20Property%20Rights%20Approach%20to% 20Understanding%20Human%20Displacement%20from%20Protected%20Areas.pdf

O Eleele Puipuia o le Gataifale (MPAs) e totonugalemu i le tele o ta'iala fa'asao o meaola eseese fa'apea foi ma se ta'avale mo atina'e gafataulimaina ma se puna'oa o tau fa'aopoopo fa'aopoopo i ta'iala fa'asao o meaola eseese. O a'afiaga o le toe fa'avasegaina o aia tatau i puna'oa a le MPA e eseese i totonu ma va'aiga fa'alapotopotoga, fa'aoso suiga i sosaiete, i mamanu o le fa'aogaina o alaoa, ma le si'osi'omaga. O lenei tala o lo'o fa'aogaina ai nofoaga puipuia o le gataifale e fai ma auivi e su'esu'e ai a'afiaga o le toe fa'avasegaina o aia tatau e mafua ai le fa'anofonofo o tagata. O lo'o fa'amatalaina ai le lavelave ma fe'ese'esea'iga o lo'o si'omia ai aia tatau o meatotino e fa'atatau i le fa'ate'aina.

Alisopp, M., Johnston, P., ma Santillo, D. (2008, Ianuari). Lu'i le Alamanuia Fa'afaifa'ato'aga ile Mauaina. Greenpeace Laboratories Fa'amatalaga Fa'atekinisi. PDF. https://oceanfdn.org/sites/default/files/Aquaculture_Report_Technical.pdf

O le tuputupu aʻe o faʻatauga faʻatauga ma le faʻateleina o metotia o gaosiga ua mafua ai le faʻateleina o aʻafiaga leaga i le siosiomaga ma sosaiete. O lenei lipoti e fa'amoemoe mo i latou e fia malamalama i le lavelave o pisinisi fa'ato'aga ma tu'uina atu fa'ata'ita'iga o mataupu e feso'ota'i ma le taumafai o se fofo fa'aletulafono.

Lonergan, S. (1998). Ole Matafaioi ole Fa'aleagaina ole Si'osi'omaga ile Si'itia o Tagata. Lipoti o le Poloketi mo Suiga o le Siosiomaga ma le Puipuiga, Mataupu 4: 5-15.  https://oceanfdn.org/sites/default/files/The%20Role%20of%20Environmental%20Degradation% 20in%20Population%20Displacement.pdf

Ole aofa'i o tagata ua fa'ate'aina ona o le fa'aleagaina o le si'osi'omaga e matua tele lava. Ina ia fa'amatala mea lavelave e ta'ita'ia ai se fa'amatalaga fa'apea o lenei lipoti o lo'o tu'uina atu ai se seti o fesili ma tali e uiga i femalaga'iga ma le matafaioi a le si'osi'omaga. E fa'ai'u le pepa i fautuaga fa'avae fa'atasi ai ma le fa'amamafa i le taua o le atina'e gafataulimaina o se auala mo le saogalemu o tagata.

7. Pulea o le Vasa

Gutierrez, M. ma Jobbins, G. (2020, Iuni 2). Fua Fagota Vaimamao a Saina: Fua, Aafiaga, ma Pulega. Inisetiute o Atinae i fafo. https://odi.org/en/publications/chinas-distant-water-fishing-fleet-scale-impact-and-governance/

O le fa’aitiitia o le fa’asoa o i’a i totonu o le atunu’u ua mafua ai ona aga’i atu nisi o atunu’u e fa’afetauia le fa’atupulaia o le mana’omia o i’a. O le tele o nei va'a mamao (DWF) o le va'a a Saina, lea e i ai le DWF e latalata i le 17,000 va'a, O se lipoti lata mai na maua ai o lenei va'a e 5 i le 8 taimi sili atu nai lo le lipoti muamua ma e le itiiti ifo i le 183 va'a na masalomia na a'afia ai. i IUU fagota. O va'a fagota o va'a sili ona taatele, ma e tusa ma le 1,000 va'a Saina o lo'o lesitala i atunu'u e ese mai Saina. E mana'omia le tele o le manino ma le pulega fa'apea le fa'atonuina ma le fa'amalosia. 

Aia Tatau a Tagata i le Sami. (2020, Iulai 1). Faigafaiva Observer Maliu i le Sami, Aia Tatau a Tagata & Le Matafaioi ma Matafaioi a Faalapotopotoga Faigafaiva. PDF. https://www.humanrightsatsea.org/wp-content/uploads/2020/07/HRAS_Abuse_of_Fisheries_Observers_REPORT_JULY-2020_SP_LOCKED-1.pdf

E le gata o atugaluga o aia tatau a tagata faigaluega i totonu o le vaega o faigafaiva ae o lo o iai foi atugaluga mo le aufai faiva o lo o galulue e foia le sauaina o aia tatau a tagata i le sami. O le lipoti e manaʻomia ai le puipuia lelei o le aufai faiva ma le Fisheries Observers. O le lipoti o loʻo faʻaalia ai suʻesuʻega o loʻo faʻaauau i le maliu o le Faifaiva Observers ma auala e faʻaleleia atili ai le puipuiga mo tagata matau uma. O lenei lipoti o le muamua lea i se faasologa na saunia e Human Rights at Sea o le lipoti lona lua o le faasologa, lomia ia Novema 2020, o le a taulai atu i fautuaga e mafai ona faatino.

Aia Tatau a Tagata i le Sami. (2020, Novema 11). Atia'e Fautuaga ma Faiga Fa'avae e Lagolagoina le Saogalemu, Saogalemu & Soifua Maloloina a le Aufaifaiva. PDF.

Ua saunia e Aia Tatau a Tagata i le sami se faasologa o lipoti e foia ai atugaluga o le au mataituina faigafaiva i se taumafaiga e siitia le silafia lautele. O lenei lipoti e taulai atu i fautuaga e foia ai atugaluga o loo faamamafaina i le faasologa atoa. O fautuaga e aofia ai: faʻamatalaga faʻasalalau vaʻa (VMS), puipuiga mo tagata mataʻituina faigafaiva ma inisiua faʻapolofesa, tuʻuina atu o meafaigaluega saogalemu saogalemu, faʻateleina le mataʻituina ma le mataʻituina, faʻaogaina o aia tatau a tagata faʻapisinisi, lipoti lautele, faʻateleina suʻesuʻega manino, ma mulimuli ane faʻatalanoaina le manatu o le le fa'asalaina mai le fa'amasinoga i le tulaga o le setete. O lenei lipoti o se tulitatao i Aia Tatau a Tagata i le Sami, Faigafaiva Observer Maliu i le Sami, Aia Tatau a Tagata & Le Matafaioi ma Matafaioi a Faalapotopotoga Faigafaiva lomia ia Iulai 2020.

Matagaluega a le Setete o Amerika. (2016, Setema). Su'e le Tai: Fa'aogaina o Faiga Fa'afouina ma Fa'apa'aga e Fa'asagatau i Fefa'ataua'iga Tagata i le Vaega o Mea'ai I'a. Ofisa e Mata'itū ma Fa'asagatau Fefa'ataua'iga o Tagata. PDF.

O le Matagaluega o le Setete, i le latou lipoti o le Trafficking in Persons i le 2016 e faapea, e sili atu i le 50 atunuu na matauina popolega i le faamalosia o tagata faigaluega i faigafaiva, gaosiga o meaʻai sami, po o le fagota e aafia ai alii, tamaitai, ma tamaiti i itulagi uma o le lalolagi. Ina ia tetee atu i le tele o faalapotopotoga faava o malo ma faalapotopotoga tumaoti i Asia i Sautesasae o loo galulue e tuuina atu fesoasoani tuusao, tuuina atu aoaoga i nuu ma afioaga, faaleleia le gafatia o faiga faamasinoga eseese (e aofia ai Thailand ma Initonesia), faateleina le aoina mai o faamatalaga moni, ma faalauiloa le tele o filifili sapalai faatuatuaina.

8. Fa'asalaina Va'a ma Aia Tatau a Tagata

Daems, E. ma Goris, G. (2019). Le Fa'a'ole'ole o Matafaga Lelei: Ta'atia Va'a i Initia, tagata e ona va'a i Suiselani, fa'aoso i Peleseuma. Faiga Fa'avae Vaa a NGO. MO Mekasini. PDF.

I le faaiʻuga o le olaga o se vaa, e tele vaa e auina atu i atunuu tau atiaʻe, o le matafaga, ma malepe i lalo, tumu i mea oona, ma malepe i matafaga o Bangladesh, Initia, ma Pakisitana. O tagata faigaluega e talepeina vaʻa e masani ona faʻaogaina o latou lima i tulaga ogaoga ma oona e mafua ai le faʻaleagaina lautele ma le siosiomaga ma faʻalavelave faʻafuaseʻi. O le maketi mo vaʻa tuai o le vaʻaia ma kamupani vaʻa, o le tele o loʻo faʻavae i Suitiselani ma isi atunuu Europa, e masani ona sili atu le taugofie le auina atu o vaʻa i atunuʻu atinaʻe e ui lava i le afaina. O le lipoti ua faamoemoe e taulaʻi atu ai le mataupu i le talepeina o vaa ma uunaia suiga o faiga faavae e foia ai le solia o aia tatau a tagata i matafaga o vaa malepelepe. O le fa'aopoopoga ma le fa'amatalaga o le lipoti ose folasaga matagofie mo i latou e fia a'oa'oina atili fa'amatalaga ma tulafono e fa'atatau i le talepeina o va'a.

Heidegger, P., Jenssen, I., Reuter, D., Mulinaris, N. and Carlsson, F. (2015). Oka se Eseesega e Faia e le Fu'a: Aisea e mana'omia ai ona alu atu le Tiute a le Pule Va'a i le Fa'amautinoaina o le Toe Fa'aaogaina o Va'a Fa'aauau i tua atu o Pulega a le Setete o le Fu'a. Faiga Fa'avae Vaa a NGO. PDF. https://shipbreakingplatform.org/wp-content/uploads/2019/01/FoCBriefing_NGO-Shipbreaking-Platform_-April-2015.pdf

I tausaga taʻitasi, e silia ma le 1,000 vaʻa tetele, e aofia ai tane tane, vaʻa uta, vaʻa pasese, ma suauʻu, e faʻatau atu mo le talepeina o le 70% o ia mea e gata i luga o matafaga i Initia, Bangladesh, poʻo Pakistan. O le Iuni a Europa o le maketi sili lea e tasi mo le auina atu o vaʻa faʻamaeʻaina i le palapala eleelea ma le matautia o le talepeina. E ui o le Iuni a Europa o loʻo tuʻuina atu le faʻatonuga o le tele o kamupani e faʻaogaina nei tulafono e ala i le resitalaina o le vaʻa i se isi atunuʻu ma tulafono sili atu. O lenei faiga o le suia o le fuʻa a le vaʻa e manaʻomia ona sui ma e manaʻomia le tele o mea faʻaletulafono ma tupe e faʻasalaina ai kamupani vaʻa ina ia taofia ai aia tatau a tagata soifua ma le faʻaleagaina o le siʻosiʻomaga o matafaga malepelepe.

Heidegger, P., Jenssen, I., Reuter, D., Mulinaris, N., and Carlsson, F. (2015). E Maeu le Eseesega o le Fu'a. Faiga Fa'avae Vaa a NGO. Brussels, Peleseuma. https://oceanfdn.org/sites/default/files/FoCBriefing_NGO-Shipbreaking-Platform_-April-2015.pdf

O lo'o fautuaina e le Va'a Tu'ufa'atasi se tulafono fou e fa'atatau i le fa'atonutonuina o le toe fa'aaogāina o va'a, fa'ata'ita'i i tulafono fa'atusa a le EU. Latou te finau o tulafono e faʻavae i luga o fuʻa o le faigofie (FOC) o le a faʻaleagaina ai le mafai ona faʻatonutonuina le talepeina o vaʻa ona o faʻalavelave i totonu o le FOC system.

O lenei lauga TEDx o loʻo faʻamatalaina ai le bioaccumulation, poʻo le faʻaputuina o mea oona, pei o vailaau faʻasaina poʻo isi vailaʻau, i totonu o se tino. O le maualuga i luga o le filifili meaai o loʻo nofo ai se orgasim, o le tele o vailaʻau oona e faʻaputuina i totonu o latou tino. O lenei lauga TEDx o se punaoa mo i latou o loʻo i totonu o le fanua faʻasao o loʻo fiafia i le manatu o le filifili o meaʻai e avea o se auala mo le solia o aia tatau a tagata e tutupu.

Lipman, Z. (2011). Fefa'ataua'iga i otaota mata'utia: Fa'amasinoga o le Si'osi'omaga ma le Fa'atupulaia o le Tamaoaiga. Fa'amasinoga Fa'alesiosiomaga ma Fa'agasologa Fa'aletulafono, Iunivesite o Macquarie, Ausetalia. https://oceanfdn.org/sites/default/files/Trade%20in%20Hazardous%20Waste.pdf

O le Feagaiga a Basel, lea e taumafai e taofi le felauaiga o otaota mataʻutia mai atunuʻu atiaʻe i atunuʻu atinaʻe o loʻo faʻatinoina tulaga le saogalemu o galuega ma matua maualalo totogi o latou tagata faigaluega, o le autu lea o lenei pepa. O loʻo faʻamatalaina ai itu faaletulafono e fesoʻotaʻi ma le taofia o le talepeina o vaʻa ma luʻitau o le taumafai e faʻamaonia le Feagaiga e le tele o atunuu.

Dann, B., Gold, M., Aldalur, M. ma Braestrup, A. (faatonu o faasologa), Elder, L. (ed), Neumann, J. (ed). (2015, Novema 4). Aia Tatau a Tagata ma le Vasa: Tu'i Vaa ma Toxin.  Pepa Pa'epa'e. https://oceanfdn.org/sites/default/files/TOF%20Shipbreaking%20White%20Paper% 204Nov15%20version.compressed%20%281%29.pdf

Na lagolagoina e le Ocean Leadership Fund a le Ocean Foundation, o lenei pepa na gaosia e avea o se vaega o se faasologa o suʻesuʻega le fesoʻotaʻiga i le va o aia tatau a tagata ma se vasa maloloina. I le avea ai o se vaega muamua o le faasologa, o lenei pepa paʻepaʻe e suʻesuʻe ai le lamatiaga o le avea ma vaʻa ma le leai o se faʻasalalauga faʻavaomalo ma faiga faʻavae e faʻatonutonu ai sea pisinisi tele.

Fa'ava-o-malo mo Aia Tatau a Tagata. (2008). Laufanua o Tamaiti: Leipa a Tamaiti i totonu o le Atinaʻeina o Vaa i Bangladesh. Faiga Fa'avae Vaa a NGO. PDF. https://shipbreakingplatform.org/wp-content/uploads/2018/08/Report-FIDH_Childbreaking_Yards_2008.pdf

O tagata suʻesuʻe na suʻesuʻeina lipoti o manuʻa ma le oti o tagata faigaluega i le amataga o le 2000s na latou iloa ai e faʻaauau pea ona matauina tamaiti i totonu o le aufaigaluega ma auai malosi i gaioiga talepe vaa. O le lipoti - lea na faʻatautaia suʻesuʻega amata i le 2000 ma faʻaauau i le 2008 - na taulaʻi i le fanua taʻavale i Chittagong, Bangladesh. Na latou iloa o tamaiti ma talavou matutua i lalo o le 18 e aofia ai le 25% o tagata faigaluega uma ma tulafono a le lotoifale e mataituina itula faigaluega, totogi maualalo, taui, aʻoaʻoga, ma tausaga faigaluega maualalo e masani ona le amanaiaina. I le gasologa o tausaga o loʻo oʻo mai suiga e ala i mataupu faʻamasinoga, ae e manaʻomia le tele o mea e fai e faʻamalosia ai tulafono e puipuia ai tamaiti o loʻo faʻaleagaina.

O lenei fa'amaumauga pu'upu'u o lo'o fa'aalia ai le fa'atauina o va'a i Chittagong, Bangladesh. I le leai o ni puipuiga saogalemu i le fale va'a, e to'atele tagata faigaluega e manu'a ma feoti ai a'o faigaluega. E le gata o le faiga o tagata faigaluega ma o latou tulaga faigaluega e afaina ai le vasa, ae o loʻo faʻaalia ai foi le solia o aia tatau a tagata faigaluega nei.

Greenpeace ma le International Federation for Human Rights. (2005, Tesema).Va'a Fa'ai'uga o le Ola - O le Tau o Tagata Ta'atia Va'a.https://wayback.archive-it.org/9650/20200516051321/http://p3-raw.greenpeace.org/international/Global/international/planet-2/report/2006/4/end-of-life-the-human-cost-of.pdf

O le lipoti faʻatasi a Greenpeace ma le FIDH o loʻo faʻamatalaina ai le gaosiga o le vaʻa e ala i tala a le tagata lava ia mai tagata faigaluega talepe vaa i Initia ma Bangladesh. O lenei lipoti ua fa'amoemoe e fai ma vala'au mo i latou o lo'o a'afia i pisinisi va'a ina ia mulimulita'i i tulafono ma faiga fa'avae fou o lo'o fa'atautaia ai gaioiga a le alamanuia.

O lenei vitio, na gaosia e le EJF, o loʻo tuʻuina atu ai ata o fefaʻatauaiga o tagata i luga o vaʻa fagota Thai ma faʻamalosia le malo Thai e sui a latou tulafono faatonutonu ina ia taofia ai le solia o aia tatau a tagata ma le soona fagotaina o loʻo tutupu i totonu o latou uafu.

TOE I SU'ESU'EGA