saunia e Mark J. Spalding, Peresitene o le Ocean Foundation

20120830_post Isaac_hent Woot Park_Page4_image1.jpg20120830_post Isaac_hent Woot Park_Page8_image1.jpg

Helen Wood Park i Alabama Ina ua mavae le Afa o Isaako (8/30/2012)
 

I le vaitau o afa o le teropika, e masani lava o talanoaga e uiga i mea e ono afaina ai tagata lautele e pule i ala o faasalalauga, faʻasalalauga aloaʻia, ma nofoaga faʻalapotopotoga. O i matou o lo'o galulue i le fa'asao o le sami e mafaufau fo'i i mea fagota ua leiloa ma fa'ato'aga fou pe a mae'a afā i gataifale. Matou te popole i le fufuluina o le palapala, oona, ma mea faufale mai le laueleele ma oo atu i le sami, e punitia ai moega faisua fua; sami vao, ma nofoaga taufusi. Matou te mafaufau pe fa'afefea ona lolovaia e le tele o timuga faiga e togafitia ai lapisi, e a'afia ai le soifua maloloina i i'a ma tagata. Matou te va'ava'ai mo fala ta, ma'a suau'u, ma isi mea leaga fou e mafai ona ta'ele i totonu o le gataifale, i matafaga, ma o tatou faga.

Matou te fa'amoemoe o nisi o galu o afa e fesoasoani e fa'afefe ai le vai, ma aumaia ai le okesene i vaega ia e ta'ua o sone mate. Matou te faʻamoemoe o atinaʻe o nuʻu i le gataifale-o uafu, auala, fale, loli, ma isi mea uma-e tumau ma saogalemu i luga o le matafaga. Ma matou selu tala mo tala fou e uiga i aafiaga o le afa i luga o o tatou gataifale ma manu ma laau e fai mai o latou fale.

I le tulai mai o le afa o Hector ma le Afa o Ileana i Loreto, Mekisiko i le masina na tea nei ma le Afa o Isaako i le Atu Karipeane ma le Fagaloa o Mekisiko, o le mamafa o timuga na mafua ai ona tafe tele le lapisi. I Loreto, e toʻatele tagata na mamaʻi ona o le taumafaina o iʻa o le sami. I Mobile, Alabama, 800,000 kalone lapisi na masaa i alavai, ma taʻitaʻia ai ofisa o le lotoifale e tuʻuina atu lapataiga faʻalesoifua maloloina i nuʻu na aʻafia. O loʻo suʻesuʻeina pea e le au ofisa nofoaga vaivai mo isi faʻailoga o le filogia, e le gata i aʻafiaga o vailaʻau ma suauʻu. E pei ona lipotia mai e Seafood News i le vaiaso nei, “Mulimuli ane, o suʻesuʻega na faʻamaonia ai o le Afa o Isaako na fufuluina moni le suauʻu BP, na totoe mai le 2010 masaa, i luga o matafaga o Alabama ma Louisiana. Na manatu le au ofisa o le a tupu lenei mea i le aufaigaluega o loʻo galulue e faʻamamā le suauʻu. E le gata i lea, ua vave ona faailoa mai e le au atamamai o le aofaʻi o le suauʻu faʻaalia o le 'po ma le ao' pe a faʻatusatusa i le 2010.

Ona iai lea o tau fa'amamāina atonu e te le'i mafaufauina. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le aoina ma le lafoaia o tone o tino o manu. I le tulai mai o le afā faifai pea a le Afa o Isaako, e tusa ma le 15,000 nutria na tafea i luga o le matafaga o Hancock County, Mississippi. I le itumalo lata ane o Harrison County, na aveese e le auvaa aloaia le sili atu ma le 16 tone o manu, e aofia ai le nutria, mai ona matafaga i aso muamua ina ua uma ona taia e Isaako le talafatai. O manu malelemo—e aofia ai i’a ma isi meaola o le sami—e le o se mea e masani ai ona o le tetele o matagi malolosi po o timuga tetele o lologa—e oo lava i le matafaga o le Vaituloto o Pontchartrain sa osia i tino oti o nutria, puaa fe’ai, ma se alligator, e tusa ai ma lipoti a nusipepa. E manino lava, o nei tino oti o loʻo faʻatusalia ai se tau faʻaopoopo i nuʻu o loʻo manaʻo e toe tatala mo turisi i le gataifale pe a maeʻa se afa. Ma, e foliga mai o loʻo i ai i latou o loʻo patipati i le leiloa o le nutria-o se ituaiga faʻalavelave faʻafuaseʻi manuia e toe faʻaleleia faigofie ma masani, ma e mafai ona mafua ai le afaina tele.

E pei o se lipoti mai le polokalame Wildlife Services a le USDA's Animal and Plant Health Inspection Service taʻua1, “O le nutria, o se rodent semi-aquatic tele, na muai aumaia i le Iunaite Setete i le 1889 mo lona fulufulu. Ina ua paʻu [lena] maketi i le 1940's, e faitau afe nutria na faʻasaʻolotoina i le vao e le au fai lafumanu e le mafai ona toe gafatia… E sili atu le tele o Nutria i setete o le Gulf Coast, ae e mafua ai foi faafitauli i isi setete i sautesasae ma luga o le Atalani. gataifale...nutria faaleagaina auvai o vaituloto, vaituloto, ma isi vai. Ae ui i lea, o le mea sili ona taua, o le faaleagaina tumau e mafai e le nutria ona mafua ai le taufusi ma isi eleele taufusi.

I nei eria, e fafaga le nutria i la'au fa'ale-aganu'u o lo'o pipii fa'atasi le palapala taufusi. O le faatamaiaina o lenei la’au ua atili ai ona mou atu le gataifale ua faaosofia i le siisii ​​o le suasami.”
O lea la, masalo e mafai ona tatou taʻua le malemo o le faitau afe o nutria o se faʻailoga siliva mo le faʻaitiitia o eleele susu na faia se sao taua i le puipuia o le Fagaloa ma toe mafai ma se fesoasoani. E ui lava ina tauivi a matou paaga ma fesoasoani i luga o le Fagaloa ma lologa, leiloa o le eletise, ma isi faafitauli i le maea ai o le Afa o Isaako, sa i ai foi se tala fiafia.

O le taua tele o eleele susu o loʻo aloaia i le lalolagi atoa i lalo o le Ramsar Convention, e uiga i le TOF intern, Luke Elder talu ai nei na lafoina i luga o le TOF blog. O lo'o lagolagoina e le TOF le fa'asaoina ma le toe fa'aleleia o eleele susu i le tele o nofoaga. O se tasi o i latou o loo i Alabama.

O nisi o outou atonu e manatua lipoti talu ai e uiga i le TOF-hosted 100-1000 coalition project i Mobile Bay. Ole manulauti ole galuega ole toe fausia ole 100 maila ole aau faisua ma le 1000 eka ole gataifale i gataifale ole Mobile Bay. O le taumafaiga i nofoaga ta'itasi e amata i le fa'atuina o se aau faisua e na'o ni nai iata le mamao mai le fanua i luga o se mea e fai e tagata. A'o fa'atupu le palapala i tua o le a'au, e toe fa'atūina e vao mutia o latou fanua fa'asolopito, fesoasoani e fa'amama vai, fa'aitiitia le fa'aleagaina o le afa, ma fa'amama vai e sau mai le fanua i le Faga. O ia nofoaga e fai ma nofoaga e tausi ai i'a, ula ma isi meaola.

O le muamua o galuega faatino e ausia ai le sini 100-1000 na faia i Helen Woods Memorial Park, latalata i le alalaupapa i Dauphin Island i Mobile Bay. Muamua sa i ai se aso tele o le faamamaina lea na ou auai ai i volenitia galulue malosi mai Mobile Baykeeper, Alabama Coastal Foundation, National Wildlife Federation, The Nature Conservancy ma isi faʻalapotopotoga i le tosoina o paʻu, lapisi, ma isi otaota. O le totoina moni na faia i ni nai masina mulimuli ane ina ua mafanafana le vai. Ua fa'atumu lelei vao mutia o le poloketi. E manaia le va'ai pe fa'afefea ona lagolagoina e sina vaega itiiti o le fa'alavelave a tagata (ma le fa'amamāina o i tatou) le toe fa'aleleia fa'anatura o nofoaga fa'asolopito.

E mafai ona e vaai faalemafaufau i le popole tele o matou faatalitali mo lipoti e uiga i le galuega i le taimi o lologa ma afa na mafua mai i le Afa o Isaako. Le tala leaga? O le a mana'omia tele ni toe fa'aleleia o galuega tetele a le paka. Le tala lelei? O nofoaga taufusi fou o loʻo tumau ma faʻatino a latou galuega. O se fa'amafanafanaga le iloa pe a ausia le sini 100-1000, o le a fa'amanuiaina tagata soifua ma isi nu'u o Mobile Bay mai eleele taufusi fou-i le vaitau o afa ma le tausaga atoa.

1
 - Le lipoti atoa e uiga i le nutria, o latou aafiaga, ma taumafaiga e pulea ai mafai ona vaʻai iinei.