Tusitala: Mark J. Spalding, Peresitene

Faatoa ou foi mai mai le fa ma le afa aso i Kalefonia. Ou te fiafia e toe foʻi e asiasi i loʻu setete ma matamata i vaaiga masani, sogisogi i le vao sage i le gataifale, faʻalogo i le tagi a gull ma galu faʻafefe, ma savali maila i luga o le matafaga i le puao o le taeao.

O aso muamua e lua, sa ou i ai i Laguna Beach e auai i le Surfrider Foundation's fono a le komiti faafoe. O fono a le Komiti Fa'atonu mo fa'alapotopotoga e le o ni polofiti e faigata ona e fa'alogo a'o ta'u atu e le aufaigaluega ma le fa'atonu le galuega tele a le fa'alapotopotoga o lo'o faia i se tau maualalo o mea tau tupe. O lo'u loto ua tosoina i osigataulaga na faia e le aufaigaluega e galulue ai e le mafaitaulia itula e fai ma sui o lo tatou vasa, gataifale ma matafaga e ala i le tele o mataupu ofo fua, sili atu le faamamaina o matafaga nai lo se isi lava faalapotopotoga, ma le sefulu o manumalo faaletulafono ma faiga faavae i le tausaga. O i matou o loo auauna i le Komiti Faatino o ni tagata tauofo, matou te totogiina a matou lava auala e auai ai i sauniga, ma e matou te faia uma lava se tautoga e lagolagoina le faalapotopotoga i so o se auala matou te mafaia.

 

IMG_5367.jpg

O lo'u ofisa i le SIO mo sauniga faufautua e tasi-i-tasi.

 

I le faaiuga o le fonotaga a le Komiti Faatonu i le Aso Sa, na ou tietie atu ai i La Jolla ma nonofo i lalo ma Margaret Leinen, le Faatonu o le Scripps Institution of Oceanography ma Dean Peter Cowhey o le UCSD's School for Global Policy & Strategy (ma loʻu faigaluega muamua) e talanoa. e uiga i nisi mea e mafai ona fai e fa'aoga ai su'esu'ega o le sami a le UCSD i le lagolagoina o faiga fa'avae e puipuia ai o tatou gataifale ma le sami.

Sa ou fiafia ina ua ou maua le avanoa e faia ai ni fonotaga faufautua taitoatasi ma tamaiti aʻoga i le SIO Master of Advanced Studies polokalame o loʻo galulue i le fesoʻotaʻiga i le va o le sami ma faiga faʻavae lautele. O i latou ta'ito'atasi o le a amatalia se poloketi mata'ina mo le fa'ailoga matai. O le tele o mataupu e aofia ai le malamalama i le faʻatau saʻo o iʻa e le au faifaiva i le faʻaogaina o meaʻai i le lotoifale, suʻesuʻeina o iʻa, faʻamatalaga o aoina i le SIO, ma le fausiaina o se maimoaga moni faʻapitoa o aau e faʻaoga mo aʻoaʻoga faʻasao, aʻoaʻoga faʻafefe ma le pei. O isi na mafaufau e uiga i algae ma le mafai ona faʻaogaina algae e sui ai vaega faʻavae suauʻu i le faia o laupapa faaseʻe. O le isi tamaititi aoga o le a faʻatusatusa maketi mo Maine lobster ma spiny lobster, e aofia ai le filifili o le tufatufaina. Ae o le isi sa galue i le ecotourism, tasi i le pulega o faigafaiva ma le mataituina polokalame, ma le tasi i le finau, ma atonu o faafitauli faigata o le pulega o faigafaiva i le pito i luga o le Fagaloa o Kalefonia e feteenai ma le faasaoina o le Vaquita porpoises. Mulimuli ae le itiiti le tamaititi aoga o loʻo vaʻavaʻai i le lumanaʻi o fesoasoani alofa e lagolagoina suʻesuʻega faasaienisi o le gataifale. Ua fa'amamaluina a'u e avea ma ta'ita'ifono o lana komiti mo le isi fa masina se'ia mae'a lana ma'a fa'amau.

 

scrapps.jpg

E toafa o tamaiti aʻoga "laʻu" (Kate Masury, Amanda Townsel, Emily Tripp, ma Amber Stronk)

 

O le afiafi o le Aso Gafua na valaaulia ai aʻu e Dean Cowhey e auai i le Herb York Memorial Lecture na saunia e John Holdren le Faatonu o le Ofisa o Saienisi ma Faiga Faʻatekonolosi i le White House. O le galuega ma mea na ausia e Dr. Holdren e tele, ma o lana tautua i lenei pulega e mataina. O mea na ausia e le Pulega i le faasaienisi ma tekinolosi o se manuia e le o usuina tala. Ina ua uma lana tautalaga, sa faamamaluina aʻu e aofia ai i se vaega toʻaitiiti vavalalata o ē na faaauau talanoaga e uiga i mataupu faasaienisi ma tekinolosi i se taumafataga filemu. 

 

john-holdren.jpg

Dr. Holdren (ata fa'aaloaloga a le UCSD)

 

I le Aso Lua i le valaaulia a tamaiti aʻoga Masters i Scripps, na ou faia ai laʻu lava lauga i luga o le kaponi lanumoana e taʻua o le "Poop, Roots, and Deadfall: The Story of Blue Carbon." O le arc o le tala o le faauigaga a le carbon blue ma auala eseese e galue ai; o le taufaamata'u i lenei tulaga mata'ina o le kaponi goto o lo tatou vasa o le lalolagi; o vaifofo e toe fa'afo'isia ai le malosi o le sami e fa'amama ai le kaponi mai le ea; ma le teuina umi o lena kaponi i le vasa loloto ma le palapala i le alititai. Sa ou pa'i atu i nisi o a tatou lava galuega e ala i le toe fa'aleleia o mutia, fa'amaoniaina o se faiga fa'atatau o le fa'avasegaina, ma le tatou fa'atupuina o le sami. SeaGrass Grow carbon offset calculator. Na ou taumafai e tuʻu uma nei mea i le tulaga o le atinaʻeina o faiga faʻavae faavaomalo ma totonu o le atunuʻu e faʻamoemoe e lagolago ai lenei manatu o le faʻaogaina o le carbon sequestration. O le mea moni, ou te le'i fa'atamala e fa'ailoa atu o nei faiga fa'anatura o lo'o maua ai fo'i nofoaga mata'ina, fa'apea fo'i ma le fa'aitiitia o afā e puipuia ai o tatou nu'u tagata i le gataifale.

I le fa'ai'uga o le aso, sa fa'atulaga e le fanau a'oga se 'aiga o se vaega e momoli atu ai le fa'afetai mo le fautuaga ma le lauga kaponi lanumoana. Na fai mai se tasi o aʻoga matai o loʻo i ai nei ia te aʻu "e tatau ona e vaivai" pe a uma nei aso taua. Sa ou tali atu ia te ia o tagata musuia e musuia, ma i le faaiuga o le aso sa ou lagonaina ua ou maua le malosi; e lei aveesea mai ia te au. O le fa'amanuiaga lea o le avea ma se vaega o le Ocean Foundation community—o le to'atele o tagata fa'aosofia o lo'o faia galuega fa'aosofia e fai ma sui o le lagolago a le tatou lalolagi: lo tatou vasa. 


Matamata i le folasaga a Mareko i le Center for Marine Biodiversity and Conservation at Scripps, “Poop, Roots and Deadfall: The Story of Blue Carbon.” Ia mautinoa e matamata i le afa mulimuli mo se sauniga Q & A faatosina.