Saunia e Laura Sesana

O lenei tusiga na amata mai CDN

O le Calvert Marine Museum i Solomons, Maryland o le a aʻoaʻoina ai le au maimoa e uiga i le Lionfish mataʻutia o loʻo lamatia ai ogasami ma aau o le Caribbean. O le Lionfish e aulelei ma e ese mai fafo, ae ona o se meaola faʻalavelave e le o se mea e tupuga mai i le Atelani, o lo latou faʻateleina vave e mafai ona mafua ai faʻafitauli ogaoga o le siosiomaga ma le tamaoaiga. Faatasi ai ma tui oona uumi ma foliga feilafi, Lionfish e lanu susulu ma e fiafia tele i le faʻataʻitaʻiina o tui oona e faigofie ai ona iloa le liona. O sui o le ituaiga Pterois, ua iloa e saienitisi 10 ituaiga eseese o leona.

E tupu a'e i le Pasefika i Saute ma Indian Oceans Lionfish i le va o le lua i le 15 inisi le umi. O i latou o ni manu fe'ai o tama'i i'a, ula, paa ma isi meaola laiti o le gataifale, e nonofo i ogasami e lata ane i a'au, puipui papa ma aloalo. O le Lionfish e iai le umi o le ola i le va o le lima ma le 15 tausaga ma e mafai ona toe gaosia i masina taʻitasi pe a maeʻa le tausaga muamua. E ui lava ina tiga tele le tui o le liona, e faigata ai ona manava, faufau ma pua'i, e seasea afaina ai tagata. O latou venu o loʻo i ai se tuʻufaʻatasiga o porotini, o se neuromuscular toxin ma acetylcholine, o se neurotransmitter.

E le o se mea moni i le Vasa Atelani, e lua ituaiga o leona—le leona mumu ma le leona masani—ua olaola i le Atu Karipiane ma le Talafatai i Sasae o le Iunaite Setete i le tulaga lea ua ta'ua i le taimi nei o i'a e osofa'i. O le tele o tagata suʻesuʻe e talitonu o le lionfish na muamua ulu atu i vai mai le talafatai o Florida i le 1980s. O le Afa o Andrew, i le 1992, na faʻaumatia ai se pusa tioata i luga o le Biscayne Bay, ma faʻamatuʻu ai iʻa leona e ono i le vai avanoa. Ua maua le Lionfish i le itu i matu e pei o Karolaina i Matu ma i saute e pei o Venesuela, ma ua foliga mai o loʻo faʻalauteleina. E foliga mai o suiga o le tau e mafai foi ona faia se sao.

O le Lionfish e itiiti lava ni manu fa'alenatura ua iloa, o se tasi o mafua'aga ua avea ai i latou ma fa'afitauli tele i nisi o eria i le Talafatai i Sasa'e ma le Atu Karipeane. O loʻo faʻamoemoe le Calvert Marine Museums e aʻoaʻoina tagata asiasi i lenei manu feʻai e faʻamataʻu ai iʻa o loʻo ola i totonu o o tatou vai mafanafana, ma pe faʻapefea ona fesoasoani na vai mafanafana i le Lionfish e olaola.

"O loʻo matou toe faʻafoʻi a matou feʻau e aofia ai aʻafiaga ma aʻafiaga o suiga o le tau, o se tasi o faʻamataʻu taʻutaʻua i le lumanaʻi gafataulimaina o le siosiomaga o le lalolagi," o le tala lea a David Moyer, Curator of Estuarine Biology i le Calvert Marine Museum i Solomons, MD.

“O le Lionfish o loʻo osofaʻia le Vasa Atelani i Sisifo. I le taimi o le taumafanafana, latou te oʻo atu i matu e pei o Niu Ioka, e mautinoa lava le felauaiga i totonu o Maryland i fafo atu o le sami. A'o fa'atupuina e suiga o le tau le vevela o le suasami i lo tatou itulagi, ma a'o fa'aauau pea ona a'afia le suasami i totonu o le gataifale papa'u o Maryland, e fa'atupula'ia le avanoa mo le fa'atumauina tumau o le i'a i totonu o tatou ogasami,” o le tusi lea a Moyer i se imeli lata mai.

Ua vave ona fa'atupula'ia le faitau aofa'i o i'a i ia eria. O le Nofoaga Autu a le Atunuu mo Saienisi Talafatai (NCCOS) o lo'o fa'atatau i nisi ogasami le tele o i'a leona e sili atu nai lo le tele o meaola fa'alenu'u. I nisi o nofoaga vevela e silia ma le 1,000 leona i'a i le eka.

E le iloa tonu e le au su'esu'e pe fa'afefea ona a'afia le faitau aofa'i o i'a fa'atauva'a ma faigafaiva fa'apisinisi. Ae ui i lea, latou te iloa, o meaola mai fafo e mafai ona i ai se aafiaga ogaoga i meaola faanatura ma le tamaoaiga o faigafaiva a le atunuu. Ua iloa fo'i o le i'a o leona e fafati i le namu ma le va'aiga, e lua ituaiga fa'atauga.

E tusa ai ma le National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA), lionfish e mafai ona fa'aleagaina ai nu'u aau e ala i le fa'alavelaveina o le paleni ma'ale'ale o nisi fa'anatura. I le avea ai o ni manu fe'ai pito i luga, e mafai e le liona ona fa'aitiitia le aofa'i o manu fa'atauva'a ma fa'atauva ai ma a'au fa'ato'aga, ma fa'asolo ai loa le latou matafaioi.

Ua lipotia mai e tagata suʻesuʻe o le faʻaofiina o iʻa leona i nisi o eria e faʻaitiitia ai le ola o ituaiga iʻa masani i le 80 pasene, e tusa ai ma le US Federal Aquatic Nuisance Species Task Force (ANS).

I nofoaga o lo'o avea ma fa'afitauli le faitau aofa'i o le liona, ua fa'atinoina le tele o faiga fa'atonutonu mai le fa'amalosia o lo latou taumafaina (e saogalemu le 'ai o le i'a pe a sa'o ona saunia) i le lagolagoina o tauvaga fagota ma fa'ataga le au fa'aulu e tapē le liona i le gataifale. Ua fautuaina le au fagota ma le au faifaiva e lipoti atu le vaaia o leona, ma e fautuaina le au maulu e aveese le iʻa pe a mafai.

Ae ui i lea, e le foliga mai o le lionfish o le a faʻaumatia atoa mai se eria na latou faʻatuina ai se faitau aofaʻi, e tusa ai ma le tala. NOAA, ona o faiga fa'atonutonu e foliga mai e taugata tele pe lavelave. O lo'o valoia e le NOAA e ono fa'atupula'ia le aofa'i o i'a i le Atalani.

E fautuaina e le au suʻesuʻe le siakiina o le faitau aofaʻi o le lionfish, faʻatautaia atili suʻesuʻega, aʻoaʻoina o tagata lautele, ma le faia o tulafono faatonutonu e uiga i le tuʻuina atu o meaola o le gataifale e le masani ai e fai ma auala e faʻagesegese ai le sosolo o le leona ma isi meaola faʻalavelave.

E tele tagata su'esu'e ma lala sooupu e fa'amamafaina a'oa'oga. "O faʻafitauli faʻalavelave faʻaonaponei e toetoe lava a fesoʻotaʻi ma gaioiga a tagata," o le tala lea a David Moyer. "E ui ina ua uma ona sao le tagata i le toe tufatufaina atu o ituaiga uma o meaola i le lalolagi atoa, e leʻi maeʻa osofaʻiga o le siʻosiʻomaga ma o loʻo iai le avanoa mo le tele o meaola faʻalavelave e faʻafeiloaʻi i aso uma."

I se taumafaiga e aʻoaʻoina tagata lautele i le DC eria, ma faʻafetai i sao limafoai i le Estuarine Biology Department, le Calvert Marine Museum Solomons, MD o le a faʻaalia se pusa tioata leona i totonu o la latou vaega Eco-Invaders pe a maeʻa toe faʻaleleia i le Estuarium.

"E aofia ai faʻamatalaga e uiga i le taimi nei ma le lumanaʻi osofaʻiga o le siʻosiʻomaga i lo tatou itulagi o le a aʻoaʻoina ai a tatou malo e uiga i le auala e faʻafeiloaʻi ma salalau ai ituaiga meaola," o le tala lea a Moyer i se imeli e uiga i le toe faʻaleleia o loʻo oʻo mai i le faʻaaliga Eco-Invaders. "O le faʻaauupegaina o lenei mea, e toʻatele tagata o le a faʻamoemoe e nofouta i le auala e ono aʻafia ai a latou lava gaioiga ma filifiliga i lo latou siosiomaga. O le tufatufaina atu o nei faʻamatalaga e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia ai faʻamatalaga le manaʻomia i le lumanaʻi.

Laura Sesana o se tusitala ma DC, MD loia. Mulimuli ia te ia i luga ole Facebook, Twitter @lasesana, ma Google+.