Le Felanulanua'i O Oketopa
Vaega 4: Va'aiga i le Pasefika Tele, Va'ai i Fa'amatalaga Laiti

saunia e Mark J. Spalding

Mai Block Island, sa ou agai atu i sisifo i le isi itu o le atunuu i Monterey, Kalefonia, ma mai iina i le Asilomar Conference Grounds. O Asilomar e iai se tulaga mata'utia ma ni vaaiga matagofie i le Pasefika ma ni savaliga umi e faia i luga o mauga puipui. O le igoa "Asilomar" o se faʻamatalaga i le fuaitau Sipaniolo asilo al mar, o lona uiga o le sulufaiga i tafatafa o le sami, ma o fale na mamanuina ma fausia e le tusiata lauiloa o Julia Morgan i le 1920s o se fale mo le YWCA. Na avea ma vaega o le paka i le Setete o Kalefonia i le 1956.

igoa-3.jpgSa ou i ai iina i loʻu tulaga o se uso sinia i le Middlebury Institute for International Studies, Center for the Blue Economy, o loʻo nofo i Monterey. Sa matou potopoto mo le “The Oceans in National Income Accounts: Seeking Consensus on Definitions and Standards,” o se fono na aofia ai sui e 30 mai atunuu e 10,* e talanoaina ai le fuaina o le tamaoaiga o le sami, ma le (fou) lanu moana (mautu) tamaoaiga i totonu. o tu'utu'uga pito sili ona taua: o fa'avasegaga fa'amaumauga a le atunu'u mo gaioiga tau tamaoaiga. O le pito i lalo e leai se tatou fa'amatalaga masani mo le tamaoaiga o le sami. O lea, sa matou i ai iina e faʻatalanoa uma ma fa'amaopoopo le North American Industry Classification System (NAICS code), fa'atasi ai ma faiga fa'afeso'ota'i mai isi atunu'u ma itulagi e fa'atulaga ai se faiga e mafai ai ona mata'ituina le aofa'i o le tamaoaiga o le sami, ma gaioiga lelei o le tamaoaiga o le sami.

O la matou sini e taula'i atu i tala a le atunu'u o le fuaina lea o le tamaoaiga o le sami ma le vaega lanumoana ma mafai ona tu'uina atu fa'amatalaga e uiga i na tamaoaiga. O ia fa'amaumauga o le a mafai ai ona tatou mata'ituina suiga ile taimi ma fa'aaafia ai le fa'atulagaina o faiga fa'avae e taua ile gataifale ma le gataifale mo le manuia o tagata ma le fa'aauauina. Matou te manaʻomia faʻamaumauga faʻavae i luga o le tamaoaiga o le sami i le lalolagi atoa e fua ai galuega faʻalenatura faʻapea ma fefaʻatauaiga i maketi i oloa ma auaunaga, ma pe faʻafefea ona suia i le taimi. O le taimi lava e maua ai lenei mea, ona tatau lea ona tatou faʻaaogaina e faʻaosofia ai taʻitaʻi o le malo e fai se gaioiga. E tatau ona tatou tu'uina atu i tagata fai faiga fa'avae fa'amaoniga aoga ma se fa'avae, ma o tatou tala fa'ale-atunu'u uma puna'oa fa'atuatuaina o fa'amatalaga. Matou te iloa e tele mea e le mafai ona vaʻaia e fesoʻotaʻi ma le faʻatauaina e tagata o le sami, o lea e le mafai ai ona tatou fuaina mea uma. Ae e tatau ona tatou fuaina le tele tatou te mafaia ma iloa ai le va o le mea e mafai ona gafatia ma le mea e le mafai ona tumau (ina ua uma ona malilie i le uiga moni o lena faaupuga) aua, e pei ona fai mai Peter Drucker "o le mea e te fuaina o le mea e te pulea."

igoa-1.jpgO le uluai SIC system na faavaeina e le Iunaite Setete i le faaiuga o le 1930's. I se faaupuga faigofie, o tulafono fa'avasegaina o alamanuia e fa-numera fa'atusa o pisinisi tetele ma alamanuia. O tulafono laiti e tuʻuina atu e faʻatatau i uiga masani faʻasoa i oloa, auaunaga, gaosiga ma le tuʻuina atu o se pisinisi. O tulafono laiti e mafai ona fa'avasegaina i fa'avasegaga o alamanuia fa'asolosolo lautele: vaega o alamanuia, vaega tele, ma vaevaega. O pisinisi uma lava mai faigafaiva i le maina i faleoloa o lo'o i ai se fa'avasegaga, po'o se fa'asologa o tulafono, e mafai ai ona fa'avasegaina e tusa ai ma gaioiga lautele ma galuega laiti. I le avea ai o se vaega o feutagaiga e oʻo atu i le North American Free Trade Agreement i le amataga o le 1990s, na malilie ai le Iunaite Setete, Kanata, ma Mekisiko e faia faʻatasi se sui mo le SIC system e taʻua o le North American Industrial Classification System (NAICS) lea e maua ai faʻamatalaga atili. fa'afou le SIC ma le tele o pisinisi fou.

Na matou fesili i atunuu taʻitasi e 10 * po o ā pisinisi na latou aofia i la latou “tamaoaiga o le sami” i a latou tala faaleatunuu (e pei o se gaoioiga lautele); ma pe fa'apefea ona fa'auigaina le gafataulimaina i totonu o le sami ina ia mafai ona fuaina se vaega laiti (po'o se vaega laiti) o le tamaoaiga o le sami sa lelei mo le sami e ta'ua o le blue economy. Aisea la e taua ai? Afai o lo'o taumafai se tasi e fa'atatau le taua o le matafaioi a se pisinisi fa'apitoa, po'o se puna'oa fa'apitoa, e mana'o se tasi e fia iloa po'o fea tulafono fa'apisinisi e tu'ufa'atasia ina ia mafai ai ona fa'aalia sa'o le tele po'o le lautele o lena alamanuia. Ona faatoa mafai ai lea ona tatou amata tuʻuina atu le taua i mea e le mafai ona vaʻaia e pei o le soifua maloloina o punaoa, e tutusa ma le auala e taʻalo ai laau poʻo isi punaoa i pisinisi faʻapitoa e pei o pepa, poʻo laupapa poʻo fale fale.

O le faʻamalamalamaina o le tamaoaiga o le sami e le faigofie, ma o le faʻamalamalamaina o le tamaoaiga lanu moana e sili atu ona faigata. E mafai ona tatou faimamago ma faapea atu o vaega uma i totonu o tatou teugatupe a le atunuu e faalagolago i le sami i se isi itu. O le mea moni, ua leva ona tatou faalogo (faʻafetai ia Dr. Sylvia Earle) e toetoe lava o auala uma e pulea e le tagata lava ia e faʻatumauina ai le ola o lenei paneta e aofia ai le vasa i nisi o auala. O le mea lea, e mafai ona tatou suia le avega o le faʻamaoniga ma luʻi isi e fua na o nai tala e le o faʻalagolago i le vasa ese mai a tatou. Ae, e le mafai ona tatou suia tulafono o le taaloga i lena auala.

igoa-2.jpgO lea la, o le tala fiafia, e amata ai, o malo uma e sefulu e tele mea e tutusa ai mea latou te lisiina o latou tamaoaiga o le sami. E le gata i lea, e foliga mai e faigofie ona malilie uma i nisi vaega o alamanuia faaopoopo o se vaega o le tamaoaiga o le sami e le o tagata uma e talimalo (ma e le o tagata uma e lisiina). Ae ui i lea, o loʻo i ai nisi vaega o alamanuia o loʻo tuʻufaʻatasia, le tuusao pe "vaega i totonu" o le tamaoaiga o le sami (i filifiliga a malo taʻitasi) [ona o le maua o faʻamatalaga, tului ma isi]. O lo'o iai fo'i nisi o vaega o lo'o fa'atupula'ia (e pei o le la'uina o le alititai) e le'i o'o atoa i luga o le radar screen.

O le mataupu e fa'afefea ona feso'ota'i le fuaina o le tamaoaiga o le sami ma le mautu? Matou te iloa o mataupu tau le soifua maloloina o le sami e taua tele i la matou tausiga ola. A leai se vasa maloloina e leai se soifua maloloina o le tagata. E moni foi le feeseeseai; afai tatou te teu faafaigaluega i alamanuia o le sami gafataulimaina (le tamaoaiga lanu moana) o le a tatou vaaia ni faamanuiaga faatasi mo le soifua maloloina o tagata ma le ola ai. O faapefea ona tatou faia lenei mea? Matou te faʻamoemoe mo se faʻamatalaga o le tamaoaiga o le sami ma le tamaoaiga lanu moana, ma/poʻo le maliliega poʻo fea alamanuia matou te aofia ai, e faʻateleina le faʻavasegaina o mea matou te fuaina.

I lana folasaga, na saunia ai e Maria Corazon Ebarvia (le pule o le poloketi mo Partnerships in Environmental Management for the Seas of East Asia), se faauigaga matagofie o le tamaoaiga lanumoana, o se tasi e lelei e pei ona tatou vaʻaia: matou te sailia se vasa gafataulimaina. fa'ata'ita'iga tau tamaoaiga ma atina'e lelei si'osi'omaga, tekonolosi ma faiga masani. Tasi e iloa ai o le vasa e maua mai ai tau fa'aletamaoaiga e le masani ona fa'atatauina (e pei o le puipuiga o le gataifale ma le fa'asaoina o le carbon); ma, fuaina tupe gau mai atina'e le gafataulimaina, fa'apea fo'i le fuaina o mea tutupu i fafo (afa). O mea uma ia e mafai ona tatou iloa pe o loʻo faʻaogaina lelei a tatou tupe faʻalenatura aʻo tatou tulituliloaina le tamaoaiga.

O le faʻamatalaga galue na matou maua mai e faʻapea:
O le tamaoaiga lanu moana, e fa'atatau i se fa'ata'ita'iga tau tamaoaiga fa'avae o le sami ma fa'aaogaina atina'e fa'alesiosiomaga, tekonolosi ma faiga masani. lena lagolago atinae gafataulimaina.

Matou te le fiafia i mea tuai ma mea fou, matou te fiafia i le gafataulimaina ma le le tumau. O lo'o i ai tagata fou e ulufale mai i le tamaoaiga o le sami e lanumoana / gafataulimaina, ma o lo'o i ai pisinisi fa'aleaganu'u tuai o lo'o fetuutuunai/fa'aleleia. E faapena foi ona i ai tagata fou, e pei o le eliina i lalo o le sami, ia e matua le mafai ona gafatia.

O lo'o tumau pea le matou lu'i, o le fa'aauauina e le faigofie ona o gatasi ma tulafono fa'avasegaga o alamanuia. Mo se fa'ata'ita'iga fagota ma fa'agaioiga i'a e mafai ona aofia ai ni tagata fa'atauva'a, gafataulimaina ma tagata fa'apisinisi tetele o latou mea faigaluega po'o faiga e fa'aleagaina, maumau, ma manino le le gafatia. Mai le va'aiga fa'asao, tatou te iloa le tele e uiga i tagata ta'a'alo 'ese'ese, mea fa'aoga ma isi mea ae e le'o fa'atulagaina lelei a tatou faiga fa'amatalaga a le atunu'u e iloa ai nei fa'aaliga.

Matou te mananaʻo e taofi le faʻatauvaʻaina o le sami ma le gataifale e maua ai punaoa ma avanoa tau fefaʻatauaʻiga e matua aoga ai le soifua manuia o tagata, saogalemu o meaʻai ma isi mea uma. E maua ai fo'i se tulaga tau femalagaiga, ma mea'ai, ma vaila'au, ma le anoanoa'i o isi auaunaga e le mafai ona fa'atatauina i numera e fa. Ae o na tulafono ma isi taumafaiga e iloa ai se tamaoaiga lanu moana maloloina ma lo tatou faalagolago i ai e fausia ai se nofoaga e tasi e fuaina ai gaioiga a le tagata ma lona sootaga ma le sami. Ma a o matou faʻaaluina le tele o matou taimi faʻatasi i totonu o le fale, taumafai e malamalama i faiga eseese i gagana eseese, sa i ai le Pasefika e faamanatu mai ia i matou le matou sootaga tutusa, ma la matou matafaioi tutusa.

I le faaiuga o le vaiaso, na matou malilie ai matou te manaʻomia se taumafaiga umi 1) ia fausia se seti masani o vaega, faʻaaoga se auala masani ma faʻamalamalama lelei faʻafanua e fua ai le tamaoaiga o maketi o sami; ma 2) saili ni auala e fua ai tupe fa'alenatura e fa'ailoa ai pe mafai ona fa'atumauina le si'itia o le tamaoaiga mo se taimi umi (ma fa'atauaina oloa ma auaunaga fa'anatura), ma ia malilie i auala talafeagai mo tulaga ta'itasi. Ma, e tatau ona tatou amata nei i luga o se pepa paleni mo punaoa o le sami. 

O lenei vaega o le a fesiligia i se suʻesuʻega e le o toe mamao ona tufatufaina atu, e faʻaalia ai vaega galulue o le a latou naunau e auai i le isi tausaga, e fai ma faʻataʻitaʻiga i le fausiaina o le lisi o mataupu mo le 2nd Annual Oceans in National Accounts meeting i Saina i le 2016. .

Ma, na matou malilie e faʻataʻitaʻiina lenei mea e ala i le galulue faʻatasi i le tusiaina o se lipoti masani muamua mo atunuu uma. O lo'o mitamita le Ocean Foundation i le avea ma se vaega o lenei taumafaiga fa'ale-atunu'u e fa'atatau i le tiapolo i auiliiliga.


* Ausetalia, Kanata, Saina, Farani, Initonesia, Aialani, Korea, Filipaina, Sepania ma Amerika