I le maeʻa ai o se malologa i mea na tutupu i le tagata lava ia talu mai le amataga o le faʻamaʻi, o le ogatotonu o le 'tausaga o le sami' na faʻailogaina e le 2022 UN Ocean Conference i Lisbon, Potukale. Faatasi ai ma le sili atu i le 6,500 tagata auai e fai ma sui o faalapotopotoga tumaoti, faalapotopotoga tumaoti, malo, ma isi paaga uma e auai uma i aso e lima ua tumu i tautinoga, talanoaga, ma fonotaga, na saunia le sui o le Ocean Foundation (TOF) e tuʻuina atu ma faʻatalanoa se vaega o mataupu taua, e amata mai i palasitika se'ia o'o atu i le lalolagi.

O le aumalaga a le TOF lava ia na atagia mai ai la tatou faalapotopotoga eseese, ma e toavalu le aufaigaluega na auai, e aofia ai le lautele o mataupu. Na sauni le matou aumalaga e fa'atalanoaina le filogia o le palasitika, kaponi lanumoana, fa'asalaina o le sami, la'uina o le sami loloto, tutusa i le faasaienisi, faitau ma tusitusi, vasa-tau feso'ota'iga, tamaoaiga lanumoana, ma pulega o le sami.

Ua maua e le matou vaega o polokalame le avanoa e mafaufau ai i faiga faapaaga na fausia, o tautinoga i le lalolagi atoa na faia, ma le maoae o aoaoga na faia mai ia Iuni 27 ia Iulai 1, 2022. O nisi o mea taua o le auai TOF i le konafesi o lalo.

O matou tautinoga aloa'ia mo UNOC2022

Vasa Science Capacity

O talanoaga e uiga i le gafatia e mana'omia mo le fa'atinoina o le fa'asaienisi o le sami ma le fa'atinoina o fa'afitauli o le vasa sa lalagaina i fonotaga i le vaiaso atoa. O le matou itu aloaʻia faʻatasi, "Vasa Saienisi Avanoa e fai ma Tulaga e Ausia ai le SDG 14: Vaaiga ma Fofo, "na faʻatautaia e le TOF Program Officer Alexis Valauri-Orton ma faʻaalia se vaega o le au faipule na faʻasoa a latou manatu ma fautuaga e aveese pa puipui e taofia ai le tutusa i totonu o le vasa. O le Sui Failautusi Fesoasoani a le US Department of State mo Oceans, Fisheries and Polar Affairs, Polofesa Maxine Burkett, na saunia ai se saunoaga faʻaosofia. Ma, Katy Soapi (The Pacific Community) ma Henrik Enevoldsen (IOC-UNESCO) na faʻamamafaina le taua o le faʻaleleia o faiga faʻapaʻaga aʻo leʻi faʻatautaia le galuega.

Na faamamafaina e Dr. Enevoldsen e le mafai ona lava se taimi e te faʻaaluina i le sailia o paaga saʻo, aʻo faʻamamafaina e Dr. Soapi e manaʻomia e le faigapaʻaga le taimi e atiaʻe ai ma fausia le faʻalagolago aʻo leʻi amataina le alualu i luma. Na fautuaina e Dr. JP Walsh mai le Iunivesite o Rhode Island le fausiaina i le taimi mo le fiafia i gaoioiga a le tagata lava ia, e pei o le aau i le sami, e fesoasoani e faʻamalosia na manatuaga anoa ma mafutaga. O isi vaega, TOF Program Officer Frances Lang ma Damboia Cossa mai le Iunivesite o Eduardo Mondlane i Mozambique, na faamamafaina le taua o le aumaia i totonu o sosaiete faʻaagafesootai ma le amanaia o le faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu - e aofia ai aʻoaʻoga, atinaʻe, tulaga, ma avanoa i tekinolosi - i le gafatia. fale.

“Osean Science Capacity as a Condition to Achieving SDG 14: Vaaiga ma Fofo,” faatautaia e le Polokalama Ofisa Alexis Valauri-Orton ma faʻaalia ai le Ofisa o Polokalame Frances Lang
"Vasa Saienisi Avanoa e fai ma Tulaga e Ausia ai le SDG 14: Vaaiga ma Fofo,” fa'atonu e le Ofisa o le Polokalama Alexis Valauri-Orton ma fa'aalia ai le Ofisa o Polokalama Frances Lang

Ina ia fa'amalosia atili le lagolago mo le agava'a fa'asaienisi o le sami, na fa'ailoa ai e le TOF se fuafuaga fou e fa'avae ai se Fa'aputugatupe Tu'ufa'atasi e lagolago ai le UN Decade of Ocean Science for Sustainable Development. Fa'asilasilaina aloa'ia i le UN Ocean Decade Forum, o lo'o fa'amoemoe le galulue fa'atasi e fa'amalosia le sefulu tausaga o Saienisi o Sami e ala i le fa'aputuina o fa'atupega ma mea fa'apitoa e lagolago ai le atina'eina o agava'a, feso'ota'iga, ma le tu'ufa'atasia o le fa'asaienisi o le sami. O sui na faavaeina le galulue faatasi e aofia ai le Lenfest Ocean Program a le Pew Charitable Trust, le Tula Foundation, REV Ocean, Fundação Grupo Boticário, ma le Schmidt Ocean Institute.

Alexis tautala i le Ocean Decade Forum i UNOC
Na faalauiloa e Alexis Valauri-Orton se fuafuaga fou e fausia ai se Funders Collaborative e lagolago ai le UN Decade of Ocean Science for Sustainable Development i le UN Ocean Decade Forum event i le aso 30 Iuni. Photo credit: Carlos Pimentel

O lo tatou Peresetene, Mark J. Spalding, na valaʻaulia e le Malo o Sepania ma Mekisiko e saunoa i le auala e taua ai faʻamatalaga mataʻituina o le sami mo le faʻaleleia o le gataifale ma se tamaoaiga lanu moana gafataulimaina o se vaega o se fa'aaliga taualoa i luga o le “Saienisi agai i se vasa gafataulimaina”.

Mark J. Spalding i le UNOC Side Event
Na saunoa Peresitene Mark J. Spalding i le taimi o le sauniga i le itu aloaia, “Saienisi agai i se vasa gafataulimaina.”

Fa'atagaga eliina a'e i lalo o le sami loloto

O atugaluga manino e uiga i le la'uina o alititai loloto (DSM) na laga i le fonotaga atoa. TOF auai i le lagolagoina o se moratorium (se taimi le tumau) sei vagana ma seia oo ina mafai e le DSM ona faagasolo e aunoa ma se afaina o le siosiomaga o le gataifale, leiloa o meaola eseese, taufaamata'u i a tatou measina faaletino ma le le vaaia, po o se lamatiaga i auaunaga faanatura.

O le aufaigaluega a le TOF na auai i le sili atu ma le sefulu ma le lua o mea na tutupu i le DSM, mai talanoaga vavalalata, i le Interactive Dialogues aloaia, i se pati siva feaveaʻi e unaʻia i matou e #vaai i lalo ma talisapaia le loloto o le vasa ma le fautuaina o le DSM faʻasaina. TOF a'oa'oina ma fa'asoa fa'asaienisi aupito sili ona avanoa, talanoa i fa'avae fa'aletulafono a le DSM, tusia ai manatu ma fa'auilavea, ma fa'ata'atia fa'atasi ma pa'aga, pa'aga, ma sui o le atunu'u mai le lalolagi atoa. O vaega eseese o mea tutupu na taula'i fa'apitoa ile DSM, ma luga ole vasa loloto, ona meaola eseese, ma auaunaga fa'anatura o lo'o tu'uina atu.

O le Alliance Against Deep Seabed Mining na fa'alauiloa e Palau, ma fa'atasi ai ma Fiti ma Samoa (o le Federated States of Micronesia lea ua fa'atasi mai). Dr. Sylvia Earle fautua faasaga i le DSM i tulaga aloaia ma le le aloaia; ose talanoaga fegalegaleai i luga o le UNCLOS na alaga fiafia ina ua fesiligia e se sui o le autalavou pe na faapefea ona faia faaiuga faatasi ai ma aafiaga o augatupulaga e aunoa ma le faatalanoaina o tupulaga; ma le Peresetene Farani Macron na faateia le toatele e ala i le valaau mo se pulega faaletulafono e taofi le DSM, fai mai: "e tatau ona tatou faia le tulafono faʻavae e taofi ai le laʻuina o le sami ma aua le faʻatagaina ni gaioiga fou e lamatia ai meaola faanatura."

Mark J. Spalding ma Bobbi-Jo o loʻo uuina i luga se faʻailoga "No Deep Sea Mining".
Peresitene Mark J. Spalding ma le Ofisa Loia Bobbi-Jo Dobush. Sa auai le aufaigaluega a le TOF i le sili atu ma le sefulu ma le lua fa'atasiga o le DSM.

Fa'amamafa ile Vasa Acidification

E taua tele le sao o le vasa i le faatonutonuina o le tau ae o loo lagonaina le aafiaga o le faateleina o le kasa oona. O lea la, o le suia o tulaga o le sami o se mataupu taua. O le mafanafana o le sami, deoxygenation, ma le acidification (OA) na faʻaalia i le Interactive Dialogue na tuʻufaʻatasia ai le US Climate Envoy John Kerry ma paaga TOF, e aofia ai le Global Ocean Acidification Observing Network co-chair Dr. Steve Widdicombe ma le Secretariat for the International Alliance to Combat Ocean Acidification Jessie Turner, o le nofoa ma le laulau, i le faasologa.

Na faia e Alexis Valauri-Orton se fa'alavelave aloa'ia e fai ma sui o le TOF, ma matauina la matou lagolago faifaipea mo meafaigaluega, a'oa'oga, ma le lagolago e mafai ai ona fa'ateleina le mata'ituina o le fa'asao o le sami i itulagi e sili ona manuia mai nei fa'amaumauga.

Alexis faia se fa'aaliga aloa'ia
Ole Ofisa ole Polokalama ole IOAI Alexis Valauri-Orton na ia fa'ailoaina le taua ole su'esu'ega ma le mata'ituina ole OA, fa'apea fo'i taunu'uga ua faia e le TOF i totonu ole nu'u.

Avanoa o le Ocean Action i le Lalolagi atoa

TOF sa auai i le tele o mea faʻapitoa na avanoa mo tagata auai i le konafesi mai le salafa o le lalolagi. O Frances Lang na tu'uina atu e fai ma sui o le TOF i luga o se laulau fa'ata'ita'i fa'atasi ma sui fa'aaloalogia mai le Iunivesite o Edinburgh, Patagonia Europa, Save The Waves, Surfrider Foundation, ma le Surf Industry Manufacturers Association.

O le mea na tupu, na faʻatulagaina e Surfers Against Sewage, na faʻapotopotoina ai taʻitaʻi faʻasalalauga, aʻoaʻoga, NGO, ma sui o taʻaloga vai e talanoaina pe faʻapefea ona faʻaogaina gaioiga faʻavae ma tagatanuu faasaienisi e faatosina ai faaiuga a le lotoifale, faiga faʻavae a le atunuʻu, ma felafolafoaiga faavaomalo e puipuia ma toe faʻafoʻisia a tatou. sami. Na talanoaina e failauga le taua o le faʻaogaina o le vasa mo soʻo se vaega o sosaiete, mai le aoina o faʻamaumauga i le gataifale o loʻo taʻitaʻia e tagata volenitia i le K-12 aʻoaʻoga o le gataifale e faʻatautaia e faiga faapaaga ma taʻitaʻi faʻapitonuʻu. 

Na fa'atulagaina fo'i e le TOF se fa'aaliga fa'apitoa mo gagana e lua (Igilisi ma le Sipaniolo) e fa'atatau i le fa'aitiitia o a'afiaga o suiga o le tau e ala i le toe fa'aleleia o le gataifale ma le gataifale. O le Ofisa o Polokalama TOF Alejandra Navarrete na faafaigofieina se talanoaga malosi e uiga i le faʻatinoina o fofo faʻavae natura i luga o le faʻaitulagi ma i le tulaga faʻale-atunuu i Mekisiko. Na fa'asoa e le Ofisa o Polokalama TOF Ben Scheelk ma isi vaega o le togatogo, amu, ma mutia le tautua fa'anatura taua mo le fetuunaiga ma le fa'aitiitia o suiga o le tau, ma pe fa'apefea ona fa'amaonia le toe fa'afo'isia o le kaponi lanumoana e toe fa'aleleia ai auaunaga fa'anatura ma ola fa'atasi.

Alejandra ma Dr. Sylvia Earle
Dr. Sylvia Earle ma le Ofisa o le Polokalame Alejandra Navarrete na fai se ata i le UNOC 2022.

Pulega o le Vasa Maualuga

Mark J. Spalding, i lana matafaioi o le Sargasso Sea Commissioner, na saunoa i se itu na faia i le itu na taulai atu i le poloketi SARGADOM mo le "Government Hybrid in the High Seas". 'SARGADOM' o lo'o tu'ufa'atasia igoa o nofoaga e lua e taula'i i ai le poloketi – o le Sami Sargasso i North Atlantic ma le Thermal Dome i le Eastern Tropical Pacific. O lenei poloketi o lo'o fa'atupeina e le Fonds Français pour l'Environnement Mondial.

O le Thermal Dome i le Eastern Tropical Pacific Ocean ma le Sargasso Sea i North Atlantic o fuafuaga ia e lua o loʻo tulaʻi mai o ni faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i le lalolagi atoa e faʻatatau i le atinaʻeina o auala fou o pulega faʻapitoa, o lona uiga o auala o pulega e tuʻufaʻatasia se auala faʻaitulagi ma se faiga fa'alelalolagi e saofagā i le puipuiga o meaola eseese ma auaunaga fa'anatura i ogasami.

Vasa-Climate Nexus

I le 2007, na fesoasoani ai le TOF i le faʻavaeina o le Vasa-Climate Platform. Na auai Mark J. Spalding ia i latou i le aso 30 o Iuni e talanoa ai e uiga i le manaomia o se International Panel for Ocean Sustainability e mafai ai ona iloilo le tulaga o le vasa i le taimi nei ma le lumanai i se faiga e pei o le International Panel on Climate Change. I le taimi lava na maeʻa ai, na faʻatautaia ai e le Ocean-Climate Platform se talanoaga a Oceans of Solutions e faʻaalia ai fuafuaga faʻapitoa o le sami e mafai ona maua, faʻalauteleina, ma gafataulimaina; e aofia ai TOF Sargassum Insetting taumafaiga, lea na tuuina atu e Mareko.

Faailoga o lo'o tu'uina atu i luga o le fa'aofiina o le sargassum
Na folasia e Mareko a matou taumafaiga e fa'aofi mai sargassum i totonu o la matou Blue Resilience Initiative.

E pei ona masani ai i nei faatasiga tetele, o fonotaga laiti e le'i fuafuaina ma fa'apitoa sa fesoasoani tele. Na matou faʻaaogaina e feiloai ai ma paaga ma paaga i le vaiaso atoa. O Mark J. Spalding o se tasi o fa'auluuluga o le fa'asao o le sami sa feiloa'i ma le Fono a le White House i tulaga tau Si'osi'omaga, ma le Fa'atonu o le White House Office of Science and Technology. E fa'apena fo'i, na fa'aalu e Mareko le taimi i fonotaga a le "Tulaga Maualuga" ma a tatou pa'aga i le Commonwealth Blue Charter e fa'atalanoaina ai se faiga sa'o, fa'atasi ma le gafataulimaina o le puipuiga o le sami ma le atina'eina o le tamaoaiga. 

I le faaopoopo atu i nei faiga, sa lagolagoina e le TOF le tele o isi mea na tutupu ma sa faafaigofieina e le aufaigaluega a le TOF talanoaga taua e uiga i le filogia o palasitisi, nofoaga puipuia o le gataifale, oona o le sami, malosi o le tau, tali atu faavaomalo, ma pisinisi.

Taunuuga ma le Va'ai i Luma

O le autu o le 2022 UN Ocean Conference o le "Faʻateleina gaioiga o le sami e faʻavae i luga o le faasaienisi ma mea fou mo le faʻatinoina o le Manulauti 14: suʻesuʻega, faiga faapaaga ma fofo." Sa iai mata'ina ausiga e feso'ota'i ma lenei autu, e aofia ai le fa'ateleina o le malosi ma le gauai atu i fa'alavelave o le fa'asalaina o le sami, o le toe fa'aleleia o le kaponi lanumoana, ma le lamatiaga o le DSM. O tama'ita'i o se 'au malosi e le mafai ona fa'afitia i le taimi atoa o le fonotaga, fa'atasi ai ma laulau fa'ata'ita'i tama'ita'i o lo'o tu matilatila o nisi o talanoaga sili ona taua ma fa'afiafiaina o le vaiaso (o le aumalaga a le TOF e tusa ma le 90% fafine).

Sa i ai fo'i vaega ua fa'ailoa mai e le TOF lea e mana'omia ona tatou va'aia atili ai le aga'iga'i i luma, fa'aleleia atili le avanoa, ma sili atu le fa'atasi:

  • Na matou matauina le leai o se sui i luga o laulau aloaia i le mea na tupu, ae ui i lea, i faʻalavelave, fonotaga faʻapitoa, ma faʻalavelave faʻapitoa o latou mai atunuʻu maualalo e masani ona i ai mea sili ona taua, faʻatino, ma taua e talanoaina.
  • O lo matou fa'amoemoe ia va'aia atili fa'atusa, fa'atasi, ma gaioiga e afua mai i le tele o tupe fa'afaigaluega i le puleaina o le gataifale fa'asao, taofi le IUU fagota, ma puipuia le filogia o palasiti.
  • Matou te faʻamoemoe foi e vaʻai i se moratorium poʻo se taofi ile DSM i le isi tausaga.
  • O le galulue malosi o paaga, ma le malosi ma le taua o fegalegaleaiga ma na paaga o le a manaʻomia mo i latou uma e auai i le UN Ocean Conference ina ia ausia mea uma na matou sauni e fai. Mo TOF, e matua manino lava o le galuega o loʻo matou faia e matua manaʻomia.

O le 'tausaga o le sami' o loʻo faʻaauau pea i le Togatogo Congress of America ia Oketopa, COP27 ia Novema, ma le UN Biodiversity Conference ia Tesema. I nei mea uma ma isi fa'alavelave fa'alelalolagi, e fa'amoemoe le TOF e va'ai ma fautua mo le fa'aauauina o le aga'i i luma i le fa'amautinoaina o leo e le gata ia i latou o lo'o i ai le malosi e fai ai suiga ae fa'apea fo'i i latou e sili ona a'afia i suiga o le tau ma le fa'aleagaina o le sami. O le isi fonotaga a le UN Ocean Conference o le a faia i le 2025.