A'o fa'amanatu e tagata Amerika le masina o le Vasa Lautele ia Iuni ma fa'aalu le taumafanafana i luga po'o lata ane i le vai, na amata ai ona talosagaina e le Matagaluega o Pisinisi ni manatu fa'alaua'itele e toe iloilo ai le tele o nofoaga fa'asao o le gataifale e sili ona taua a le tatou atunu'u. O le toe iloiloga e ono i'u ai i se fa'aitiitiga o le lapopo'a mo le 11 o tatou fa'asao ma fa'amanatuga o le gataifale. Fa'atonuina e le Peresetene Trump, o lenei iloiloga o le a taula'i atu i fa'ailoga ma fa'alautelega o fa'asao o le gataifale ma fa'amanatuga o le gataifale talu mai Aperila 28, 2007.

Mai Niu Egelani i Kalefonia, e tusa ma le 425,000,000 eka o eleele magoto, vai, ma le gataifale o loʻo lamatia.

O Faamanatuga o le Gataifale a le Atunuu ma Faasao o le Gataifale a le Atunuu e tutusa lava ona o nofoaga uma e puipuia ai le gataifale. Ae ui i lea, e iai le eseesega i le faʻatulagaina o malumalu ma maafaamanatu ma tulafono o loʻo faʻavaeina ai. National Marine Monuments e masani ona pulea e le tele o lala sooupu a le malo, e pei o le National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA), poʻo le Matagaluega o Initaneti, mo se faʻataʻitaʻiga. National Marine Sanctuaries e tofia e le NOAA po'o le Konekeresi ma o lo'o pulea e le NOAA.

Grey_reef_sharks,Pacific_Remote_Islands_MNM.png
Sina A'au Efuefu | Atumotu Mamao o le Pasefika 

O le Marine National Monument Program ma le National Marine Sanctuary Program e taumafai e malamalama ma puipuia punaoa faanatura ma aganuu e ala i atinaʻe i suʻesuʻega, suʻesuʻega faasaienisi, ma aʻoaʻoga lautele e uiga i le taua o nei vaega. Faatasi ai ma se maafaamanatu po o se fa'ailoga fa'asao, o nei si'osi'omaga o le gataifale e maua uma le fa'aaloalogia maualuga ma le puipuiga. O le Marine National Monument Program ma le National Marine Sanctuary Program e galulue fa'atasi ma feterale ma fa'aitulagi pa'aga ma pa'aga ina ia mafai ona puipuia lelei puna'oa o le gataifale i nei vaega. I le aofaʻi, e tusa ma le 130 nofoaga puipuia i le US o loʻo faʻaigoaina o maafaamanatu a le atunuʻu. Ae ui i lea, o le tele o na mea o maafaamanatu eleele. E mafai e le Peresetene ma le Konekeresi ona fa'atuina se maa faamanatu a le atunu'u. Ae mo le 13 National Marine Sanctuaries, na faavaeina e le Peresetene, Konekeresi, poʻo le Failautusi o le Matagaluega o Pisinisi. E mafai e le mamalu o le atunuu ona filifilia nofoaga mo le fa'ailogaina o le fa'asao.

O nai o tatou Peresetene ua mavae mai vaega faaupufai e lua ua tuuina atu le puipuiga i nofoaga tulaga ese faaleaganuu, talafaasolopito, ma natura o le gataifale. Ia Iuni o le 2006, na tofia ai e Peresitene George W. Bush le Faamanatuga a le Malo o Papahānaumokuākea Marine. Bush sa ta'ita'ia se galu fou o le faasao o le gataifale. I lalo o lana pulega, e lua malumalu na faʻalauteleina: o le Channel Islands ma Monterey Bay i Kalefonia. Na faalautele e Peresitene Obama ia malutaga se fa: Cordell Bank ma Greater Farallones i Kalefonia, Thunder Bay i Michigan ma le National Marine Sanctuary o Amerika Samoa. A o lei tuua le tofi, e le gata na faalauteleina e Obama ia Papahānaumokuākea ma maafaamanatu o Atumotu Mamao o le Pasefika, ae na ia faia foi le uluai National Marine Monument i le Vasa Atelani ia Setema o le 2016: Northeast Canyons ma Seamounts.

Soldierfish,_Baker_Island_NWR.jpg
Soldierfish | Baker Island

O le Northeast Canyons ma Seamounts Marine National Monument, e 4,913 maila faatafafa, ma o loo i ai vanu, amu, mauga mu ua leai, tafola ua lamatia, laumei, ma isi ituaiga e le masani ona maua i se isi nofoaga. O lenei nofoaga e leʻi faʻaaogaina e faigafaiva faʻapisinisi, eli, poʻo le viliina. I le Pasefika, o maafaamanatu e fa, Mariana's Trench, Pacific Remote Islands, Rose Atoll, ma Papahānaumokuākea e aofia ai le silia ma le 330,000 maila faatafafa o le vai. Ae mo le gataifale, o le National Marine Sanctuary System e silia ma le 783,000 maila faatafafa.

O se tasi o le tele o mafuaaga e taua ai nei maafaamanatu ona o lo latou galulue e pei o “faatanoa puipuia o le maufetuuna'i”. A'o avea suiga o le tau ma fa'afitauli faigata, o le a sili ona taua le i ai o nei vaituloto puipuia. E ala i le faʻatuina o maa faamanatu a le atunuʻu, o loʻo puipuia e le US ia nofoaga e maʻaleʻale ai le siʻosiʻomaga. Ma o le puipuia o nei eria e auina atu ai se feʻau a tatou puipuia le sami, tatou te puipuia a tatou meaʻai, o tatou tamaoaiga, a tatou tafaoga, o tatou nuʻu tu matafaga, ma isi.

Va'ai i lalo i nisi o fa'ata'ita'iga tulaga ese o paka lanumoana a Amerika o lo'o fa'amata'u i lenei iloiloga. Ma sili ona taua, tu'u mai au fa'amatalaga i le aso ma puipuia a tatou oa i lalo o le sami. Ole aso 15 o Aukuso e tatau ona maua ai fa'amatalaga.

Papahānaumokuākea

1_3.jpg 2_5.jpg

Le

O lenei maafaamanatu mamao o se tasi o maa tele i le lalolagi - e aofia ai le lata i le 583,000 maila faatafafa o le Vasa Pasefika. O a'au tetele e tosina mai ai le silia ma le 7,000 ituaiga o le gataifale e pei o le laumei lanumeamata mata'utia ma le fa'ailoga monike a Hawaii.
A'oga i Matu i Sasa'e ma Mauga o Sami

3_1.jpg 4_1.jpg

O lo'o fa'aloaloa pe tusa ma le 4,900 maila faatafafa - e le sili atu nai lo le setete o Connecticut - o lenei ma'a faamanatu o lo'o i ai se manoa o vanu i lalo o le sami. O lo'o iai 'amu o le tele o seneturi e pei o 'amu uliuli i le sami loloto talu mai le 4,000 tausaga.
Islands Channel

5_1.jpg 6_1.jpg

O lo'o i fafo atu o le talafatai o Kalefonia o lo'o taoto ai se 'oa fa'anatura e tumu i tala fa'asolopito loloto o le gataifale ma le ofoofogia o meaola eseese. O lenei fa'asao o le gataifale o se tasi lea o paka lanumoana tuai, lea e aofia ai le 1,490 maila faatafafa o le vai - e maua ai nofoaga e fafaga ai meaola e pei o tafola efuefu.


Ata Fa'amatalaga: NOAA, US Fish and Wildlife Services, Wikipedia