Ia Oketopa, na matou faamanatuina ai le 45 tausaga o le puipuiga mo tafola, dolphins, porpoises, seal, sea lion, manatees, dugongs, walruses, sea otters, ma polar bears, lea na mulimuli ai i le sainia e Peresitene Nixon o le Marine Mammal Protection Act e avea ma tulafono. Pe a toe tepa i tua, e mafai ona tatou iloa le mamao ua tatou oo i ai.

"O Amerika sa muamua, ma o le taʻitaʻi, ma o loʻo avea pea ma taʻitaʻi i aso nei i le puipuiga o meaola o le gataifale"
– Patrick Ramage, Faaputugatupe Faava-o-malo mo le Soifua Manuia

I le fa'ai'uga o vaitausaga o le 1960, na manino mai ai o le faitau aofa'i o mamamei o le gataifale na matua maualalo lava i ogasami uma o Amerika. Ua fa'atuputeleina le silafia e le mamalu o le atunu'u, o lo'o fa'asaunoa, fa'atauva'a, fa'atauva'a, ma o lo'o i ai i se tulaga maualuga le fa'aumatia. O su'esu'ega fou na alia'e mai e fa'ailoa mai ai le atamai ma le fa'alogoina o meaola o le gataifale, ma fa'atupu ai le ita i lo latou faileagaina mai le tele o tagata fa'agaioiga o le si'osi'omaga ma vaega o le soifua manuia o manu. O le fa'amaufa'ailoga monike Karipiane e le'i va'aia i ogasami o Florida i le silia ma le sefulu tausaga. O isi ituaiga o meaola na lamatia foi le mou atoa. E manino lava sa tatau ona fai se mea.

AdobeStock_114506107.jpg

O le US Marine Mammal Protection Act, poʻo le MMPA, na faʻatulafonoina i le 1972 e tali atu ai i le faʻaitiitia o le faitau aofaʻi o le tele o meaola o le gataifale ona o le tele o gaioiga a tagata. O le Tulafono e sili ona lauiloa i lona taumafai e suia le taulaiga o le faasao mai ituaiga i meaola faanatura, ma mai le gaoioi i le puipuiga. Na fa'atuina e le Tulafono se faiga fa'avae e fa'amoemoe e taofia ai le fa'aitiitia tele o le faitau aofa'i o mamamei o le gataifale ma taofia ai le avea o se ituaiga po'o le faitau aofa'i ma se vaega taua o le fa'aogaina o meaola faanatura. O le mea lea, e puipuia e le MMPA ituaiga uma o meaola o le gataifale i totonu o vai o le Iunaite Setete. O le fa'alavelave, fafaga, tuliga, pu'eina, aoina, po'o le fasiotia o meaola o le gataifale e matua fa'asāina i lalo o le Tulafono. E oʻo atu i le 2022, o le Marine Mammal Protection Act o le a manaʻomia ai le US e faʻasa le faʻaulufaleina mai o iʻa o le sami e faʻaumatia ai meaola o le gataifale i se tulaga i luga aʻe o le mea o loʻo faʻatulagaina i le US mo le faʻatagaina e maua.

Tuusaunoaga i nei gaioiga fa'asaina e aofia ai su'esu'ega fa'asaienisi fa'ataga ma fa'aaliga fa'alaua'itele i fa'alapotopotoga laiseneina (e pei o pusa tioata po'o nofoaga fa'asaienisi). E le gata i lea, o le moratorium e le faʻaaogaina i le gataifale Alaska, o loʻo faʻatagaina e tuli ma ave tafola, faʻamaufaʻailoga, ma walruses mo le ola ai faʻapea foi ma le faia ma le faʻatau atu o meataulima. O gaioiga e lagolago ai le saogalemu o le Iunaite Setete, e pei o gaioiga e faia e le US Navy, e mafai foi ona tuusaunoa mai faʻasaina i lalo o le tulafono.

O ofisa eseese i totonu o le malo tele e nafa ma le puleaina o ituaiga eseese o loʻo puipuia i lalo o le MMPA.

O le National Marine Fisheries Service (i totonu o le Matagaluega o Pisinisi) e nafa ma le puleaina o tafola, dolphins, popoise, seal, ma leona. O le US Fish and Wildlife Service, i totonu o le Matagaluega o le Initeria, e nafa ma le puleaina o walruses, manatees, dugongs, otters, ma polar bears. O le Fish & Wildlife Service e nafa foi ma le lagolagoina o le faamalosia o tapu i luga o le felauaiga poʻo le faʻatau atu o meaola o le gataifale poʻo oloa faʻatulafonoina mai ia mea. O le Auaunaga Su'esu'e o le Soifua Maloloina o Manu ma La'au, i totonu o le Matagaluega o Fa'ato'aga, e nafa ma tulafono fa'atonutonu e fa'atatau i le fa'afoeina o nofoaga o lo'o i ai mamole o le gataifale o lo'o fa'atagataotauaina.

E mana'omia fo'i e le MMPA le fa'atinoina e le National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) su'esu'ega fa'aletausaga o fa'atauga mo meaola o le gataifale. I le fa'aogaina o lenei su'esu'ega o tagata, e tatau i pule ona fa'amautinoa e lagolagoina e a latou fuafuaga fa'afoe le sini o le fesoasoani i ituaiga uma o le faitau aofa'i sili ona lelei (OSP).

icesealecology_DEW_9683_lg.jpg
Fa'ameaalofa: NOAA

Aisea la e tatau ai ona tatou popole i le MMPA? O galue moni?

O le MMPA e mautinoa lava ua manuia i le tele o tulaga. O le tulaga o lo'o i ai nei o le tele o le faitau aofa'i o meaola o le gataifale e sili atu ona lelei nai lo le 1972. O mamame o le gataifale i totonu o ogasami o Amerika o lo'o i ai nei le itiiti ifo o ituaiga i vaega e lamatia ma sili atu i vaega o le "sili ona popole." Mo se faʻataʻitaʻiga, ua i ai se toe faʻaleleia faʻapitoa o faʻamaufaʻailoga uafu ma faʻamaufaʻailoga efuefu i Niu Egelani ma leona o le sami Kalefonia, faʻamaufaʻailoga elefane, ma faʻamaufaʻailoga uafu i le Talafatai o le Pasefika. O le mata'ituina o tafola i le US ua avea nei ma pisinisi e piliona-tala ona o le MMPA (ma le International Moratorium mulimuli ane mo le fagotaina) ua fesoasoani i le tafola lanumoana a le Pasefika, ma le Atlantic ma le Pacific humpbacks e toe malosi.

O le isi fa'ata'ita'iga o le manuia o le MMPA o lo'o i Florida lea o lo'o ta'uta'ua ai mamema o le gataifale e aofia ai le isumu fagu, le Florida manatee, ma le North Atlantic right whale. O nei mamemeli e fa'alagolago tele i gataifale i lalo o le teropika o Florida, e malaga atu i vai o Florida mo le fa'atama, mo mea'ai, ma o se fale i masina o le taumalulu. E fa'alagolago le fa'agaioiga o le Ecotourism i le manaia o le matagofie o nei meaola o le gataifale ma le va'aia i le vao. O tagata fa'afiafiaga, tagata va'a, ma isi tagata asiasi e mafai fo'i ona fa'alagolago i le va'aia o meaola o le gataifale e fa'aleleia atili ai lo latou poto masani i fafo. Mo Florida faapitoa, o le faitau aofaʻi o manatee ua faʻateleina i le tusa ma le 6300 talu mai le 1991, pe a faʻatatau i le 1,267 tagata. I le 2016, o lenei manuia na taʻitaʻia ai le US Fish and Wildlife Service e fautua mai o latou tulaga lamatia e faʻamaualalo i lalo i le faʻamataʻu.

Manatee-Zone.-Photo-credit.jpg

E ui e mafai e le to'atele o tagata su'esu'e ma saienitisi ona fa'avasega manuia i lalo o le MMPA, e le fa'apea e leai ni fa'aletonu i le MMPA. E mautinoa lava e tumau pea luitau mo le tele o ituaiga. Mo se fa'ata'ita'iga, o tafola taumatau o le Pasefika i Matu ma Atlantic ua va'aia le fa'aitiitia o le fa'aleleia ma o lo'o tumau pea i le maualuga o le lamatiaga o le oti mai gaioiga a tagata. O le faitau aofa'i o tafola taumatau i Atalani e fa'atatau na maualuga i le 2010, ma e le lava le aofa'i o tama'ita'i e fa'atumauina ai le fua o le toe gaosia. E tusa ai ma le Florida Fish and Wildlife Conservation Commission, e 30% o le Atlantic right whale e feoti ona o le fetoaiga o vaa ma le upega. Ae paga lea, o mea fagota fagota ma felauaiga e le faigofie ona aloese mai tafola sa'o, e ui o le MMPA o loʻo tuʻuina atu ni faʻamalosi mo le atinaʻeina o taʻiala ma tekinolosi e faʻaitiitia ai fegalegaleaiga.

Ma o nisi fa'amata'u e faigata ona fa'amalosia ona o le natura femalaga'i o manu o le gataifale ma lu'itau o le fa'amalosia i le sami i le lautele. E tu'uina atu e le malo feterale pemita i lalo o le MMPA lea e mafai ona fa'ataga ai nisi vaega o le "fa'alavelave fa'afuase'i" i taimi o gaioiga e pei o le su'ega o le suau'u ma le kesi-ae o a'afiaga moni o su'ega seismic e masani lava ona sili atu nai lo tala fa'atatau o pisinisi. O suʻesuʻega a le Matagaluega o le Initeria o le siosiomaga e faʻatatau e faapea o fuafuaga faʻatupu faʻafefe o loʻo iloiloina talu ai nei o le a mafua ai le sili atu i le 31 miliona o faʻalavelave i meaola o le gataifale i le Fagaloa ma le 13.5 miliona o fegalegaleaiga leaga ma meaola o le gataifale i le Atalani, e ono fasiotia pe manunuʻa ai le 138,000 dolphins ma tafola - e aofia ai. e iva tafola taumatau North Atlantic ua lamatia, o latou nofoaga e fanau ai e tu i le talafatai o Florida.

E fa'apena fo'i, o le Fagaloa o Mekisikō o lo'o ta'ua ose nofoaga o lo'o fa'asalaina ai solitulafono e fa'asaga i dolphins fagufagu e ui lava ina fa'asa e le MMPA le fa'alavelave po'o so'o se mea e afaina ai meaola o le gataifale. O manu’a mai pulu, aū, ma pomu paipa, o nisi ia o mea leaga e le tusa ai ma le tulafono o loo maua i tino oti i matafaga, ae ua leva ona mou atu tagata solitulafono. Ua maua e le au su'esu'e ni fa'amaoniga e fa'apea ua tipi i luga mamu o le gataifale ma tu'u ai e fafaga malie ma isi manu fa'aleaga nai lo le lipotia o ni pu'e fa'afuase'i e pei ona mana'omia e le MMPA-e faigata ona pu'eina so'o se soliga.

whale-disentangledment-07-2006.jpg
O su'esu'ega e fa'ata'atia se tafola na maua i upega fagota lafoa'i. Fa'ameaalofa: NOAA

E le gata i lea, e le o aoga le Tulafono i le foia o a'afiaga e le tuusao (le pisa anthropogenic, fa'aitiitiga o manu, suau'u ma isi masaa oona, ma fa'ama'i, e ta'u mai ai ni nai mea). O faiga fa'asao o lo'o i ai nei e le mafai ona taofia le afaina mai le masa'a o le suau'u po'o isi fa'alavelave fa'aleagaina. O faiga fa'asao o le sami o lo'o i ai nei e le mafai ona fa'ato'ilaloina suiga i i'a fa'amea ma isi fa'aputuga o mea'ai ma nofoaga e mafua mai i fa'alavelave e ese mai i le soona fagota. Ma o faiga fa'asao o le sami o lo'o iai nei e le mafai ona taofia le oti mai o'o'ona e maua mai i puna'ai fou e pei o le cyanobacteria lea na fa'amateina ai le fiaselau o le sami i le Talafatai o le Pasefika. E mafai ona tatou faʻaogaina le MMPA o se faʻavae e faʻafefe ai nei faʻamataʻu.

E le mafai ona tatou fa'amoemoe e puipuia e le Marine Mammal Protection Act manu uma. O mea e fai e sili atu ona taua. E tu'uina atu i mamame uma o le gataifale le tulaga puipuia o le mafai ona faimalaga, fafaga, ma fanafanau e aunoa ma le fa'alavelave mai tagata. Ma, pe a iai se afaina mai gaioiga a tagata, e ofoina atu se faʻamalosi e maua ai ni fofo ma faʻasalaina tagata solitulafono mo le faia ma le loto i ai. E mafai ona tatou fa'atapula'aina tafega eleelea, fa'aitiitia le pisapisao mai gaioiga a tagata, fa'ateleina le faitau aofa'i o i'a, ma aloese mai fa'alavelave fa'afuase'i e pei ole su'esu'ega ole suau'u ma kesi ile tatou ogasami. O le faitau aofa'i o meaola o le gataifale maloloina e iai sona sao i le paleni o le ola i totonu o lo tatou vasa, ma le malosi o le sami e teu ai kaponi. E mafai e i tatou uma ona faia se sao i lo latou ola.


punaoa:

http://www.marinemammalcenter.org/what-we-do/rescue/marine-mammal-protection-act.html?referrer=https://www.google.com/

http://www.joeroman.com/wordpress/wp-content/uploads/2013/05/The-Marine-Mammal-Protection-Act-at-40-status-recovery-and-future-of-U.S.-marine-mammals.pdf      (pepa lelei e vaʻavaʻai i manuia / paʻu o le Tulafono ile 40 tausaga).

"Mammals Aquatic," Florida Fish and Wildlife Conservation Commission, http://myfwc.com/wildlifehabitats/profiles/mammals/aquatic/

Lipoti a le Maota Nu. 92-707, “1972 MMPA Legislative History,” Manu Legal and Historical Center, https://www.animallaw.info/statute/us-mmpa-legislative-history-1972

"O le Tulafono o le Puipuiga o Mamalia o le Gataifale o le 1972, Teuteuga 1994," The Marine Mammal Center, http://www.marinemammalcenter.org/what-we-do/rescue/marine-mammal-protection-act.html

“O Manatee Population Ua Toe Si'itia 500 Pasene, Le'o Toe Ma'ia,”

Good News Network, lomia 10 Jan 2016, http://www.goodnewsnetwork.org/manatee-population-has-rebounded-500-percent/

“North Atlantic Right Whale,” Florida Fish and Wildlife Conservation Commission, http://myfwc.com/wildlifehabitats/profiles/mammals/aquatic/

“O le Tafola Taumatau Atelani i Matu ua Faasaga i le Faaumatia, saunia e Elizabeth Pennissi, Science. ”http://www.sciencemag.org/news/2017/11/north-atlantic-right-whale-faces-extinction

“Vaaiga Lautele o Faʻateleina Faʻalavelave o Faʻasalaga Fagogogo i le Fagaloa ma Fofo e ono mafai ona fai” saunia e Courtney Vail, Faasao o Tafola & Dolphin, Plymouth MA. 28 Iuni 2016  https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fmars.2016.00110/full

“O le Suau'u Vaitafe o le Vaitafe loloto: Aafiaga umi i Laumei o le Sami, Mamalia o le Gataifale,” 20 Aperila 2017 Auaunaga Lautele a le Atunuu.  https://oceanservice.noaa.gov/news/apr17/dwh-protected-species.html