TOE I SU'ESU'EGA

Lisi o Mataupu

1. faʻatomuaga
2. Fa'avae o Suiga o le Tau ma le Vasa
3. Femalaga'iga i le gataifale ma le sami ona o Suiga o le Tau
4. Hypoxia (Sone Mate)
5. O Aafiaga o Vai Faamafanafana
6. Ma'imau mea ola o le gataifale ona o Suiga o le Tau
7. A'afiaga o Suiga o le Tau i Amu
8. O A'afiaga o Suiga o le Tau i le Arctic ma le Antarctic
9. Ave'esea o le Carbon Dioxide i le Vasa
10. Suiga o le Tau ma Eseesega, Tulaga tutusa, Fa'aofia, ma le Amiotonu
11. Faiga Faavae ma Lomiga a le Malo
12. Fofo Fautuaina
13. Saili mo nisi mea? (Punaoa Faaopoopo)

O le Vasa e fai ma so'otaga i fofo o le tau

Aʻoaʻo e uiga i la matou #ManatuaLe Vasa tauvaga tau.

Popole ile Tau: Tagata talavou ile matafaga

1. faʻatomuaga

O le vasa e fausia ai le 71% o le paneta ma maua ai le tele o auaunaga i tagata lautele mai le faʻaitiitia o le ogaoga o le tau i le faʻatupuina o le okesene tatou te manava, mai le gaosia o meaʻai tatou te 'ai i le teuina o le tele o le carbon dioxide tatou te gaosia. Peita'i, o a'afiaga o le fa'atuputeleina o kasa oona e fa'amata'u ai le gataifale ma gataifale e ala i suiga o le vevela o le sami ma le liusuavai o le aisa, lea e a'afia ai au o le sami, tulaga o le tau, ma le suasami. Ma, talu ai ua sili atu le malosi o le kaponi o le sami, o lea ua tatou vaaia ai foi le suiga o le kemisi o le sami ona o a tatou kasa. O le mea moni, ua fa'ateleina e tagata le malosi o lo tatou vasa i le 30% i le lua seneturi talu ai. (O loʻo aofia lenei mea i la matou Suʻesuʻega Itulau ile Faʻamatalaga o le Sami). O le vasa ma suiga o le tau e le mavavaeeseina.

O le sami e iai sona sao taua i le faaitiitia o suiga o le tau e ala i le avea o se vevela tele ma le kasa. O le sami fo’i o lo’o tauaveina le mamafa o suiga o le tau, e pei ona molimauina i suiga o le vevela, o au ma le si’itia o le suasami, o ia mea uma e a’afia ai le soifua maloloina o meaola o le gataifale, latalata i le gataifale ma ogasami loloto. A'o fa'atupula'ia atugaluga e uiga i suiga o le tau, o le va fealoa'i o le vasa ma suiga o le tau e tatau ona aloa'ia, malamalama, ma fa'aofi i totonu o faiga fa'avae a le malo.

Talu mai le Industrial Revolution, o le aofaʻi o le carbon dioxide i totonu o lo tatou atemosifia ua faʻatupulaʻia i luga atu o le 35%, aemaise lava mai le susunuina o suauu. O vai o le sami, meaola o le sami, ma nofoaga o le sami e fesoasoani uma i le vasa e mitiia se vaega tele o le kasa oona mai gaioiga a tagata. 

O le vasa o le lalolagi ua leva ona feagai ma le tele o aafiaga o suiga o le tau ma ona aafiaga. E aofia ai le mafanafana o le ea ma le vai, suiga o le vaitau i ituaiga o meaola, fa'ama'i amu, si'itia o le sami, tafega i le gataifale, tafia i le gataifale, fuga algal leaga, sone hypoxic (po o mate), faama'i fou o le gataifale, leiloa o meaola o le gataifale, suiga i tulaga o le timuga, ma faaitiitia faigafaiva. E le gata i lea, e mafai ona tatou faʻamoemoeina le tele o mea ogaoga o le tau (malala, lologa, afa), e aʻafia ai nofoaga ma meaola tutusa. Ina ia puipuia a tatou gataifale taua, e tatau ona tatou gaoioi.

O le fofo lautele mo le sami ma suiga o le tau o le faʻaitiitia tele o le faʻauluina o kasa oona. O le maliega faava o malo sili ona lata mai e foia ai suiga o le tau, o le Paris Agreement, na amata faamamaluina i le 2016. O le ausia o sini o le Paris Agreement o le a manaʻomia ai se gaioiga i tulaga faavaomalo, atunuʻu, lotoifale, ma faʻalapotopotoga i le lalolagi atoa. E le gata i lea, o le kaponi lanumoana e mafai ona maua ai se auala mo le faʻaputuina ma le teuina o le carbon mo se taimi umi. “Blue Carbon” o le carbon dioxide ua pu'eina e le sami ma le gataifale o le lalolagi. O lenei kaponi o loʻo teuina i foliga o meaola ma palapala mai togatogo, masima mafutaʻi, ma vao. E mafai ona iai nisi fa'amatalaga e uiga i Blue Carbon maua iinei.

I le taimi lava e tasi, e taua i le soifua maloloina o le sami-ma i tatou-ia aloese mai faʻamataʻu faaopoopo, ma ia pulea lelei a tatou gataifale. E manino foi e ala i le faʻaitiitia o faʻalavelave faʻafuaseʻi mai le tele o gaioiga a tagata, e mafai ona tatou faʻateleina le faʻaleleia o meaola o le sami ma meaola faanatura. I lenei auala, e mafai ona tatou teu faʻafaigaluega i le soifua maloloina o le sami ma lona "faʻaogaina o le puipuiga" e ala i le faʻaumatia poʻo le faʻaitiitia o le tele o maʻi laiti o loʻo mafatia ai. O le toe fa'aleleia o le tele o ituaiga o sami—o togatogo, mutia vao, 'amu, togavao, fagotaga, o meaola uma o le sami-o le a fesoasoani i le vasa e fa'aauau pea ona tu'uina atu auaunaga e fa'alagolago i ai le ola uma.

O le Ocean Foundation o loʻo galue i luga o vasa ma suiga o le tau talu mai le 1990; i luga ole Ocean Acidification talu mai le 2003; ma fa'atatau i mataupu "blue carbon" talu mai le 2007. O le Ocean Foundation o lo'o talimalo i le Blue Resilience Initiative lea e taumafai e fa'agasolo faiga fa'avae e fa'alauiloa ai matafaioi a le gataifale ma le vasa fa'anatura e pei o le kaponi fa'anatura, o lona uiga o le kaponi lanumoana ma fa'alauiloa le Blue Carbon Offset muamua. Calculator i le 2012 e tuʻuina atu faʻameaalofa carbon offsets mo tagata foaʻi taʻitoʻatasi, faʻavae, faʻalapotopotoga, ma mea e tutupu e ala i le toe faʻaleleia ma le faʻasaoina o nofoaga taua i le gataifale e faʻaumatia ma teu ai kaponi, e aofia ai vao sami, togatogo, ma mutia masima. Mo nisi fa'amatalaga, fa'amolemole va'ai Le Fuafuaga Fa'asa'o Blue Resilience Initiative a le Ocean Foundation mo fa'amatalaga e uiga i galuega fa'aauau ma a'oa'o pe fa'afefea ona e fa'afesuia'i lou tulagavae kaponi e fa'aaoga ai le TOF's Blue Carbon Offset Calculator.

O le aufaigaluega a le Ocean Foundation o lo'o galulue i le komiti faufautua mo le Collaborative Institute for Oceans, Climate and Security, ma le Ocean Foundation o se sui o le Vasa ma le Tau. Talu mai le 2014, o lo'o tu'uina atu e le TOF fautuaga fa'atekinisi faifaipea i luga o le Global Environment Facility (GEF) Fa'ava-o-malo o Vai e taula'i i ai le GEF Blue Forests Project e tu'uina atu ai le ulua'i su'esu'ega fa'alelalolagi o tau o lo'o feso'ota'i ma le gataifale ma auaunaga fa'anatura. O lo'o ta'ita'ia e le TOF se galuega toe fa'aleleia o vao ma togatogo i le Jobos Bay National Estuarine Research Reserve i se faiga fa'apa'aga vavalalata ma le Puerto Rico Department of Natural and Environmental Resources.

Toe foi atu i Luga


2. Fa'avae o Suiga o le Tau ma le Vasa

Tanaka, K., ma Van Houtan, K. (2022, Fepuari 1). Le Fa'atonuina lata mai o Talafa'asolopito o le Gataifale Tulaga Tulaga. PLOS Tau, 1(2), e0000007. https://doi.org/10.1371/journal.pclm.0000007

Ua maua e le Monterey Bay Aquarium talu mai le 2014 e sili atu ma le afa o le vevela o le sami o le lalolagi ua sili atu i taimi uma le maualuga o le vevela maualuga. I le 2019, 57% o le sami o le lalolagi na faʻamauina le vevela tele. I le fa'atusatusaina, i le taimi o le suiga lona lua o alamanuia, na'o le 2% o luga na fa'amauina ia vevela. O nei galu o le vevela e mafua mai i suiga o le tau e lamatia ai le gataifale ma faʻafefe ai lo latou gafatia e tuʻuina atu punaoa mo nuu tu matafaga.

Garcia-Soto, C., Cheng, L., Kaisara, L., Schmidtko, S., Jewett, EB, Cheripka, A., … & Aperaamo, JP (2021, Setema 21). O Se Vaaiga Aoao o Fa'ailoga o Suiga o le Tau: Suavai o le Sami, Oona vevela o le sami, pH o le sami, Fa'asa'o o le Oxygen Concentration, A'a Atika o le Sami, Mafiafia ma Volosa, Sami ma Malosi o le AMOC (Atlantic Meridional Overturning Circulation). Tuaoi i Saienisi o le Gataifale. https://doi.org/10.3389/fmars.2021.642372

O fa'ailoga e fitu o le suiga o le tau o le sami, Sea Surface Temperature, Ocean Heat Content, Ocean pH, Dissolved Oxygen Concentration, Arctic Sea Ice Extent, Mafiafia, ma Volosa, ma le Malosi o le Atlantic Meridional Overturning Circulation o fua taua ia mo le fuaina o suiga o le tau. O le malamalama i fa'ailoga fa'asolopito ma suiga o le tau o lo'o i ai nei e taua tele mo le va'aiga o aga i le lumana'i ma puipuia ai a tatou gataifale mai a'afiaga o suiga o le tau.

Faalapotopotoga o le Vaaitau a le Lalolagi. (2021). 2021 State of Climate Services: Suavai. Faatulagaina o Vaaiga Tau i le Lalolagi. PDF.

E su'esu'e e le Faalapotopotoga o Vaaitau a le Lalolagi le avanoa ma le gafatia o kamupani e tu'uina atu auaunaga tau le tau. O le ausiaina o sini fa'atatau i atunu'u tau atia'e o le a mana'omia ai se fa'atupega fa'aopoopo ma puna'oa e fa'amautinoa ai e mafai e latou nu'u ona fa'afetaui a'afiaga ma lu'itau o suiga o le tau. E tusa ai ma sailiiliga o loʻo tuʻuina mai e le lipoti ni fautuaga faʻavae e ono e faʻaleleia ai auaunaga o le tau mo le suavai i le lalolagi atoa.

Faalapotopotoga o le Vaaitau a le Lalolagi. (2021). Tuufaatasi i Saienisi 2021: Ose Tu'ufa'atasiga Tulaga Maualuga Tu'ufa'atasi o Fa'amatalaga Fa'asaienisi o le Tau. Faatulagaina o Vaaiga Tau i le Lalolagi. PDF.

Ua iloa e le World Meteorological Organization (WMO) o suiga lata mai o le tau e leʻi tupu muamua ma le faʻaauau pea ona faʻatupuina o faʻamaʻi e faʻateleina ai lamatiaga o le soifua maloloina ma e sili atu ona oʻo atu i le ogaoga o le tau (silasila i luga o faʻamatalaga mo suʻesuʻega autu). O le lipoti atoa o lo'o tu'ufa'atasia ai fa'amaumauga taua o le mata'ituina o le tau e feso'ota'i ma le kasa oona, si'itia o le vevela, fa'aleagaina o le ea, fa'alavelave ogaoga o le tau, si'itia o le sami, ma a'afiaga i gataifale. Afai e fa'aauau pea ona fa'atupula'ia le kasa oona i le taimi nei, e ono o'o i le va o le 0.6-1.0 mita le maualuga o le suasami o le lalolagi i le 2100, e mafua ai ni fa'alavelave mata'utia mo nu'u tu matafaga.

National Academy of Sciences. (2020). Suiga o le Tau: Faʻamatalaga Faʻamatalaga ma Mafuaaga 2020. Washington, DC: The National Academies Press. https://doi.org/10.17226/25733.

Ua manino le faasaienisi, ua suia e tagata le tau o le lalolagi. O le lipoti soofaatasi a le US National Academy of Sciences ma le UK Royal Society o loʻo finau mai o suiga umi o le tau o le a faʻalagolago i le aofaʻi atoa o CO.2 – ma isi kasa oona (GHGs) – fa'aoso ona o gaioiga a tagata. Ole maualuga ole GHG ole a o'o atu ile vasa mafanafana, si'itia ole suasami, liusuavai ole aisa Arctic, ma fa'ateleina pea ole galu vevela.

Yozell, S., Stuart, J., ma Rouleau, T. (2020). Le Fa'asinoga o Tulaga Fa'aletonu o le Tau ma le Vasa. Poloketi ole Tau, Mata'utia o le Vasa, ma le Maufetuuna'i. Stimson Center, Polokalame Puipuiga o le Siosiomaga. PDF.

O le Climate and Ocean Risk Vulnerability Index (CORVI) o se meafaigaluega e faʻaaogaina e faʻamaonia ai tulaga tau tupe, faʻapolokiki, ma le siʻosiʻomaga lamatia e mafua mai i suiga o le tau i taulaga i gataifale. O lenei lipoti o loʻo faʻaogaina le CORVI auala i aai e lua o le Caribbean: Castries, Saint Lucia ma Kingston, Jamaica. Ua maua e Castries le manuia i lana pisinisi fagota, e ui o loʻo feagai ma se luʻitau ona o lona faʻalagolago tele i turisi ma le leai o ni tulafono faatonutonu lelei. O lo'o aga'i pea i luma le taulaga ae e mana'omia nisi mea e fa'aleleia ai fuafuaga a le taulaga aemaise o lologa ma lologa. O Kingston e iai le tele o tamaoaiga e lagolagoina ai le faʻalagolago tele, ae o le televave o le taulaga na lamatia ai le tele o faʻailoga a le CORVI, e lelei le tulaga o Kingston e faʻafetaui ai suiga o le tau ae e mafai ona lofituina pe a le mafai ona foia faafitauli faʻaagafesootai faʻatasi ma taumafaiga faʻaitiitia le tau.

Figueres, C. ma Rivett-Carnac, T. (2020, Fepuari 25). Le Lumana'i Tatou te Filifilia: Saofia i Fa'afitauli o le Tau. Lomiga Vintage.

O le Lumanai Tatou te Filifilia o se tala faʻaeteete o lumanaʻi e lua mo le lalolagi, o le ata muamua o le mea e tupu pe a tatou le ausia sini o le Paris Agreement ma le faʻaaliga lona lua e mafaufau pe o le a foliga o le lalolagi pe a fai o sini faʻamalama o le carbon. feiloai. Ua matauina e Figueres ma Rivett-Carnac o le taimi muamua lea i le talafaasolopito ua tatou maua ai le laumua, tekinolosi, faiga faavae, ma le poto faasaienisi e malamalama ai oi tatou o se sosaiete e tatau ona afa a tatou emission i le 2050. O augatupulaga ua mavae e leʻi maua lenei malamalama ma o le a tuai tele mo a tatou fanau, o le taimi e faatino ai nei.

Lenton, T., Rockström, J., Gaffney, O., Rahmstorf, S., Richardson, K., Steffen, W. ma Schellnhuber, H. (2019, Novema 27). Fa'ailoga o le Tau - Mata'utia tele e Fa'asaga i ai: Aperila 2020 Fa'afouga. Mekasini o le Natura. PDF.

O fa'ailoga, po'o mea na tutupu e le mafai ai ona toe fa'aleleia le faiga o le Lalolagi, e maualuga atu le avanoa nai lo le manatu e ono o'o atu ai i suiga tumau e le mafai ona toe fa'afo'isia. Ua pa'u le aisa i le cryosphere ma le Sami Amundsen i West Antarctic atonu ua uma ona pasia o latou pito. O isi fa'ailoga - e pei o le fa'atama'ia o le Amazon ma le fa'amalama o mea na tutupu i le Great Barrier Reef i Ausetalia - ua vave ona latalata mai. E mana'omia le tele o su'esu'ega e fa'aleleia atili ai le malamalama i nei suiga ua matauina ma le ono a'afia ai o a'afiaga. O le taimi e fa'atino ai a'o le'i pasia e le Lalolagi se tulaga e le toe fo'i mai ai.

Peterson, J. (2019, Novema). Ose Talafatai Fou: Ta'iala mo le Tali atu i Afa Mata'utia ma Sami A'e. Island Press.

O a'afiaga o afā malolosi ma le si'isi'i o le sami e le mafai ona vaaia ma o le a le mafai ona le amanaiaina. E le mafai ona alofia le faaleagaina, malepelepe o meatotino, ma le faaletonu o aseta ona o afa i le gataifale ma le siisii ​​o le sami. Ae ui i lea, ua matua alualu i luma le faasaienisi i tausaga talu ai nei ma sili atu mea e mafai ona fai pe a fai e le malo o le Iunaite Setete ni suiga vave ma mafaufau loloto. O le gataifale o loʻo suia ae o le faʻateleina o le gafatia, faʻatinoina o faiga faʻavae poto, ma le faʻatupeina o polokalame umi e mafai ona faʻafoeina tulaga lamatia ma e mafai ona puipuia faʻalavelave.

Kulp, S. ma Strauss, B. (2019, Oketopa 29). Fa'amaumauga Fou Fa'a-Tolu Fa'atatau o le A'afiaga o le Lalolagi i le Si'itia o le Sami ma Lologa i Talafatai. Fesootaiga Natura 10, 4844. https://doi.org/10.1038/s41467-019-12808-z

Ua fautua mai e Kulp ma Strauss e faapea o le maualuga o le aave e fesootai ma suiga o le tau o le a taitai atu ai i le maualuga o le maualuga o le suasami. Latou te fuafuaina e tasi le piliona tagata o le a afaina i lologa faaletausaga i le 2100, oi latou, 230 miliona o loʻo nofoia fanua i totonu o le mita e tasi o laina maualuga. O le tele o tala fa'atatau e tu'u ai le maualuga o le sami i le 2 mita i totonu o le isi seneturi, afai e sa'o Kulp ma Strauss ona le pine lea o le selau miliona o tagata o le a lamatia o latou fale i le sami.

Powell, A. (2019, Oketopa 2). Ua Si'i a'e Fu'a Mumu ile Fa'amafanafanaina ole Lalolagi ma le Sami. Le Harvard Gazette. PDF.

O le Lipoti a le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) i luga o le Oceans and Cryosphere - lomia i le 2019 - na lapatai mai e uiga i aafiaga o suiga o le tau, ae ui i lea, na tali mai polofesa o Harvard e faapea o lenei lipoti e ono faaitiitia ai le faanatinati o le faafitauli. O le tele o tagata ua lipotia nei latou te talitonu i suiga o le tau ae ui i lea, o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai le popole o tagata i mataupu e sili atu ona taatele io latou olaga i aso uma e pei o galuega, soifua maloloina, fualaau faasaina, ma isi. e sili atu le fa'amuamua a'o o'o tagata i le maualuga o le vevela, sili atu le ogaoga o afa, ma le tele o afi. O le tala fiafia o loʻo i ai le faʻalauiloaina o tagata lautele i le taimi nei nai lo se isi lava taimi muamua ma o loʻo faʻatupulaia le "lalo-luga" gaioiga mo suiga.

Hoegh-Guldberg, O., Caldeira, K., Chopin, T., Gaines, S., Haugan, P., Hemer, M., …, & Tyedmers, P. (2019, Setema 23) The Ocean as a Solution i Suiga o le Tau: Lima Avanoa mo Faiga. Laulau Maualuga mo se Tamaoaiga Mautu o le Vasa. Toe aumai mai: https://dev-oceanpanel.pantheonsite.io/sites/default/files/2019-09/19_HLP_Report_Ocean_Solution_Climate_Change_final.pdf

E mafai ona iai se sao taua i le fa'aitiitia o tulagavae kaponi a le lalolagi e o'o atu i le 21% o le fa'aiti'itia o kasa kasa fa'aletausaga e pei ona fa'amauina e le Maliega a Paris. Lolomiina e le High-Level Panel for a Sustainable Ocean Economy, o se vaega o 14 ulu o setete ma malo i le UN Secretary-Gener's Climate Action Summit o lenei lipoti loloto o loʻo faʻamaonia ai le va o le vasa ma le tau. O le lipoti o loʻo tuʻuina atu ai vaega e lima o avanoa e aofia ai le malosi faʻafouina o le sami; felauaiga i luga o le sami; gataifale ma gataifale; faigafaiva, fagafagogo, ma suiga o taumafa; ma le teuina o le kaponi i le alititai.

Kennedy, KM (2019, Setema). Tu'uina o se Tau i luga ole Kaponi: Iloiloina o le Tau o Kabonu ma Faiga Fa'avae Fa'aopoopo mo le Lalolagi 1.5 tikeri Celsius. Inisetiute Punaoa a le Lalolagi. Toe aumai mai: https://www.wri.org/publication/evaluating-carbon-price

E tatau ona tuʻuina se tau i luga o le kaponi ina ia faʻaitiitia ai le gaosiga o le carbon i tulaga faʻatulagaina e le Paris Agreement. O le tau o le carbon o se totogi lea e fa'atatau i fa'alapotopotoga o lo'o gaosia le kasa oona e fa'aliliuina ai le tau o suiga o le tau mai le sosaiete i fa'alapotopotoga e nafa ma fa'a'avevela a'o tu'uina atu fo'i se fa'aosofiaga e fa'aitiitia ai fa'aoso. Fa'aopoopo faiga fa'avae ma polokalame e fa'aosofia ai le fa'afouga ma fa'apena le fa'alotoifale-carbon e sili atu ona matagofie fa'aletamaoaiga e mana'omia fo'i ina ia ausia taunu'uga umi.

Macreadie, P., Anton, A., Raven, J., Beaumont, N., Connolly, R., Friess, D., ..., & Duarte, C. (2019, Setema 05) Le Lumanai o Blue Carbon Science. Fesootaiga Natura, 10(3998). Maua mai: https://www.nature.com/articles/s41467-019-11693-w

O le matafaioi a le Blue Carbon, o le manatu e faapea o meaola faanatura o le gataifale e saofagā i le tele o le aofaʻi o le carbon sequestration o le lalolagi, e tele sona sao i le faʻaitiitia o suiga o le tau ma fetuunaiga faavaomalo. Blue Carbon science o loʻo faʻaauau pea ona tuputupu aʻe i le lagolago ma e foliga mai e faʻalauteleina le lautele e ala i suʻesuʻega ma suʻesuʻega maualuga maualuga ma faʻateleina ma faʻateleina saienitisi faʻapitoa mai atunuʻu eseese.

Heneghan, R., Hatton, I., & Galbraith, E. (2019, Me 3). A'afiaga o suiga o le tau i fa'alapotopotoga o le gataifale e ala i tioata o le fusi o alaleo. Autu Autu ile Saienisi Soifua, 3(2), 233-243. Maua mai: http://www.emergtoplifesci.org/content/3/2/233.abstract

O suiga o le tau ose mataupu faigata tele lea o lo'o fa'aosoina ai suiga e le mafaitaulia i le lalolagi atoa; ae maise ua mafua ai ni suiga ogaoga i le fausaga ma le aoga o le gataifale. O lenei tusiga o loʻo auʻiliʻili ai pe faʻapefea ona maua e le tioata le faʻaaogaina o alaleo se mea fou mo le mataʻituina o fetuunaiga o meaola faanatura.

Woods Hole Oceanographic Institution. (2019). Malamalama i le Si'itia o le Sami: O se va'aiga loloto i mea e tolu o lo'o a'afia ai le si'itia o le suasami ile Talafatai i Sasa'e o Amerika ma pe fa'afefea ona su'esu'eina e saienitisi lea tulaga. Faia i le galulue faatasi ma Christopher Piecuch, Woods Hole Oceanographic Institution. Woods Hole (MA): WHOI. DOI 10.1575/1912/24705

Talu mai le 20th-century le maualuga o le suasami ua si'itia i le ono i le valu inisi i le lalolagi atoa, e ui o lea fua faatatau e le'i o gatasi. O le fesuiaiga o le si'itia o le suasami e foliga mai ona o le toe fa'afo'i mai o le aisa, suiga i le taamilosaga o le Vasa Atelani, ma le liusuavai o le Anetatika Ice Sheet. Ua ioe saienitisi e faapea o le a faaauau pea ona siitia le vai o le lalolagi mo le tele o seneturi, ae e manaʻomia nisi suʻesuʻega e foia ai le va o le malamalama ma sili atu ona valoia le maualuga o le siʻitia o le sami i le lumanaʻi.

Rush, E. (2018). Tulai: Auina atu mai le New American Shore. Kanata: Milkweed Editions. 

Na taʻua e le tusitala o Elizabeth Rush e ala i se tagata suʻesuʻe muamua, o loʻo talanoaina aʻafiaga o loʻo feagai ma nuʻu vaivai mai suiga o le tau. O tala fa'a-tusitala e lalaga fa'atasi ai tala moni a nu'u i Florida, Louisiana, Rhode Island, Kalefonia, ma Niu Ioka na o'o i a'afiaga mata'utia o afā, ogaoga o le tau, ma le su'eina o tai ona o suiga o le tau.

Leiserowitz, A., Maibach, E., Roser-Renouf, C., Rosenthal, S. ma Cutler, M. (2017, Iulai 5). Suiga o le Tau i le Mafaufau a Amerika: Me 2017. Polokalame a le Yale i luga o Fesoʻotaʻiga Suiga o le Tau ma le George Mason University Center mo Fesoʻotaʻiga Suiga o le Tau.

O se suʻesuʻega faʻatasi a George Mason University ma Yale na maua ai le 90 pasene o tagata Amerika e le o iloa o loʻo i ai se maliliega i totonu o le sosaiete faʻasaienisi e faʻapea o suiga o le tau e mafua mai e tagata e moni. Ae ui i lea, o le suʻesuʻega na faʻaalia e tusa ma le 70% o tagata Amerika e talitonu o suiga o le tau o loʻo tupu i nisi itu. E naʻo le 17% o tagata Amerika e "popole tele" e uiga i suiga o le tau, 57% o loʻo "faigata," ma o le toʻatele e vaʻaia le vevela o le lalolagi o se faʻamataʻu mamao.

Goodell, J. (2017). O le a oʻo mai le vai: o le aʻe o le sami, o Aʻai magoto, ma le toe faʻaleleia o le lalolagi. Niu Ioka, Niu Ioka: Laiti, Palauni, ma le Kamupani. 

Fa'amatala e ala i fa'amatalaga a le tagata lava ia, o le tusitala o Jeff Goodell e manatu i le su'eina o tai i le lalolagi atoa ma ona a'afiaga i le lumana'i. Fa'aosofia e le Afa o Sandy i Niu Ioka, o su'esu'ega a Goodell na ave ai o ia i le lalolagi atoa e mafaufau i le gaioiga mata'utia e mana'omia e fa'afetaui ai i le si'isi'i o vai. I le faatomuaga, fai mai sa'o Goodell e le o le tusi lea mo i latou e fia malamalama i le sootaga i le va o le tau ma le carbon dioxide, ae o le a le mea o le a oʻo i ai le tagata pe a siitia le suasami.

Laffoley, D., & Baxter, JM (2016, Setema). Fa'amatalaina o le mafanafana o le sami: Mafua'aga, Fua, A'afiaga, ma Taun'uga. Lipoti atoa. Gland, Suiselani: International Union for Conservation of Nature.

O le International Union for Conservation of Nature o loʻo tuʻuina atu se faʻamatalaga auiliili faʻatatau i le tulaga o le sami. Ua maua e le lipoti o le vevela o le sami, konetineta o le vevela o le sami, maualuga o le sami, liusuavai o aisa ma lau aisa, CO2 faʻamaʻi ma le faʻaogaina o le ea o loʻo faʻateleina i se saoasaoa faʻavave ma aʻafiaga taua mo tagata soifua ma meaola o le gataifale ma meaola faanatura o le sami. E fautuaina e le lipoti le amana'ia o le ogaoga o le mataupu, tu'ufa'atasi faiga fa'avae mo le puipuiga atoatoa o le sami, fa'afouina su'esu'ega o lamatiaga, fa'atalanoaina va'ava'a i mana'oga fa'asaienisi ma agava'a, fa'atino vave, ma ausia le tele o fa'aitiitiga o kasa oona. O le mataupu e uiga i le vevela o le sami o se mataupu lavelave o le a i ai ni aafiaga lautele, o nisi e ono aoga, ae o le tele o aafiaga o le a le lelei i auala e le o malamalama atoatoa i ai.

Poloczanska, E., Burrows, M., Brown, C., Molinos, J., Halpern, B., Hoegh-Guldberg, O., ..., & Sydeman, W. (2016, Me 4). Tali a Fa'alapotopotoga o le Gataifale i Suiga o le Tau i vasa. Tuaoi i Saienisi Lautele. Toe aumai mai: doi.org/10.3389/fmars.2016.00062

O meaola o le gataifale o loʻo tali atu i aʻafiaga o kasa oona ma suiga o le tau i auala faʻamoemoeina. O nisi o tali e aofia ai suiga fa'apolopolo ma loloto atu le tufatufaina, fa'aitiitia le fa'amama, fa'ateleina o le tele o ituaiga vai mafanafana, ma le fa'aleagaina uma o fa'anatura (fa'ata'ita'iga amu). O le fesuisuia'i ole tali atu ole gataifale ile suiga ole fa'afuainumera, fa'ato'aga, tele, tufatufaina, phenology e ono o'o atu ai i le toe fa'aleleia o meaola fa'anatura ma suiga i galuega e mana'omia ai nisi su'esu'ega. 

Albert, S., Leon, J., Grinham, A., Church, J., Gibbes, B., and C. Woodroffe. (2016, Me 6). Feso'ota'iga i le va o le Si'itia o le Sami ma le Fa'aaliga Galu i Reef Island Dynamics i le Atu Solomona. Tusi Su'esu'ega Si'osi'omaga Vol. 11 Nu.05 .

E lima atumotu (tasi i le lima heta le tele) i le Atu Solomona ua leiloloa ona o le maualuga o le suasami ma le tafia o le gataifale. O le uluai faamaoniga faasaienisi lea o aafiaga o suiga o le tau i gataifale ma tagata. E iai le talitonuga o le malosi o galu sa iai sona sao taua i le tafia o le motu. I le taimi nei, o isi motu a'au e iva o lo'o matua afaina ma e ono mou atu i tausaga a sau.

Gattuso, JP, Magnan, A., Billé, R., Cheung, WW, Howes, EL, Joos, F., & Turley, C. (2015, Iulai 3). Fa'atusatusa lumana'i mo le vasa ma sosaiete mai fa'aaliga eseese o le CO2 fa'aletagata. Saienisi, 349(6243). Maua mai: doi.org/10.1126/science.aac4722 

Ina ia mafai ona fetuutuunai i suiga o le tau, o le sami e tatau ona matua suia lona fisiki, kemisi, siʻosiʻomaga, ma auaunaga. O fa'ata'ita'iga o lo'o iai nei o le a vave ma matua'i suia ai fa'anatura o lo'o fa'amoemoe tele i ai tagata. O filifiliga a pulega e foia ai le suiga o le sami ona o suiga o le tau e vaapiapi a o faaauau pea le mafanafana ma le aasa o le sami. O le tusiga o loʻo tuʻufaʻatasia lelei suiga lata mai ma le lumanaʻi i le sami ma ona faʻalapotopotoga faʻanatura, faʻapea foʻi ma oloa ma auaunaga o loʻo tuʻuina atu e ia faʻalapotopotoga mo tagata.

Le Inisetiute mo Atina'e Gafataulima ma So'oga Fa'ava-o-malo. (2015, Setema). Vasa Feso'ota'i ma le Tau: A'afiaga mo Fefa'ataua'iga Fa'ava-o-malo. Tau – Vasa ma Sone Talafatai: Faiga Fa'avae. Toe aumai mai: https://www.iddri.org/en/publications-and-events/policy-brief/intertwined-ocean-and-climate-implications-international

Tuuina atu se aotelega o faiga faʻavae, o lenei puʻupuʻu o loʻo faʻamatalaina ai le natura o le vasa ma suiga o le tau, e manaʻomia ai le faʻaitiitia vave o le CO2. O loʻo faʻamatalaina e le tusiga le taua o nei suiga o le tau i le vasa ma finau mo le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o faʻamalo i le tulaga faʻavaomalo, ona o le faʻateleina o le carbon dioxide o le a faigata ona foia. 

Stocker, T. (2015, Novema 13). O tautua leoa a le vasa o le lalolagi. Saienisi, 350(6262), 764-765. Maua mai: https://science.sciencemag.org/content/350/6262/764.abstract

O le vasa e maua ai auaunaga taua i le lalolagi ma tagata e taua i le lalolagi atoa, o ia mea uma e oʻo mai ma le faʻatupulaia o tau e mafua mai i gaioiga a tagata ma le faʻateleina o le kasa. O lo'o fa'amamafaina e le tusitala le mana'omia o tagata e mafaufau i a'afiaga o suiga o le tau i luga o le sami pe a mafaufau i le fetuuna'i ma le fa'aitiitia o suiga o le tau, ae maise lava fa'alapotopotoga a malo.

Levin, L. & Le Bris, N. (2015, Novema 13). O le sami loloto i lalo o suiga o le tau. Saienisi, 350(6262), 766-768. Maua mai: https://science.sciencemag.org/content/350/6262/766

O le vasa loloto, e ui lava i ana auaunaga faʻapitoa faʻanatura, e masani ona le amanaiaina i le tulaga o suiga o le tau ma faʻaitiitia. I le loloto o le 200 mita ma lalo ifo, o le sami e mitiia le tele o le carbon dioxide ma e manaʻomia le faʻatonuga faʻapitoa ma faʻateleina suʻesuʻega e puipuia ai lona faʻamaoni ma lona taua.

Iunivesite o McGill. (2013, Iuni 14) O le suʻesuʻeina o le Vasa i le taimi ua tuanaʻi e faʻatupu ai le popole i lo latou lumanaʻi. ScienceDaily. Toe aumai mai: sciencedaily.com/releases/2013/06/130614111606.html

O lo'o suia e tagata le aofa'i o le nitrogen e maua mo fa'afai'a i le sami e ala i le fa'ateleina o le CO2 i totonu o lo tatou siosiomaga. Ua fa'ailoa mai i su'esu'ega o le a alu le tele o seneturi mo le sami e fa'apaleni ai le ta'amilosaga o le nitrogen. O le mea lea ua tula'i mai ai atugaluga e uiga i le maualuga o le CO2 o lo'o o'o mai i totonu o lo tatou atemosifia ma o lo'o fa'aalia ai pe fa'afefea ona suia le sami i ni auala tatou te le'i fa'amoemoeina.
O le tusiga o loʻo i luga o loʻo tuʻuina atu ai se faʻamatalaga puupuu i le va o le vasa acidification ma suiga o le tau, mo nisi faʻamatalaga auiliili faʻamolemole tagaʻi i itulau punaoa a le Ocean Foundation i luga. Vasa Acidification.

Fagan, B. (2013) O le Vasa Osofaiga: O le Taimi ua mavae, o le taimi nei, ma le Suture o le Si'itia o le Sami. Bloomsbury Press, Niu Ioka.

Talu mai le vaitausaga o le aisa talu ai ua si'itia i luga le 122 mita ma o le a fa'aauau pea ona si'itia. E ave e Fagan le aufaitau i le salafa o le lalolagi mai Doggerland anamua i le mea ua taʻua nei o le Sami i Matu, i Mesopotamia anamua ma Aikupito, colonial Potukale, Saina, ma le Iunaite Setete i aso nei, Bangladesh, ma Iapani. O sosaiete Hunter-gatherer sa sili atu ona feaveai ma faigofie lava ona siitia nofoaga i nofoaga maualuluga, ae sa latou feagai ma le faatupulaia o le faʻalavelave a o faʻateleina le faitau aofaʻi. I aso nei e faitau miliona tagata i le lalolagi e foliga mai o le a feagai ma le toe siitia i le isi limasefulu tausaga a o faʻaauau pea ona siʻitia le suasami.

Doney, S., Ruckelshaus, M., Duffy, E., Barry, J., Chan, F., English, C., …, & Talley, L. (2012, January). Aafiaga o le Suiga o le Tau i Faiga o le gataifale. Iloiloga Faaletausaga o Saienisi o le Gataifale, 4, 11-37. Maua mai: https://www.annualreviews.org/doi/full/10.1146/annurev-marine-041911-111611

I meaola faanatura o le gataifale, o suiga o le tau e fesoʻotaʻi ma suiga faʻatasi i le vevela, taʻavale, stratification, faʻaogaina o meaʻai, mea okesene, ma le faʻafefe o le sami. E iai fo'i feso'ota'iga malosi i le va o le tau ma le fa'asoaina o ituaiga, phenology, ma le fa'asologa o tagata. E i'u ina a'afia ai le fa'aogaina o le ola faanatura ma auaunaga o lo'o fa'alagolago iai le lalolagi.

Vallis, GK (2012). Tau ma le Vasa. Princeton, New Jersey: Princeton University Press.

O lo'o iai le so'otaga feso'ota'i malosi i le va o le tau ma le sami o lo'o fa'aalia i le gagana manino ma ata o manatu fa'asaienisi e aofia ai faiga o matagi ma au i totonu o le sami. Fausia e pei o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, Tau ma le Vasa e avea o se folasaga i le vasa o se fa'afoega o le tau o le lalolagi. O le tusi e mafai ai e le au faitau ona fai a latou lava faʻamasinoga, ae faʻatasi ai ma le malamalama e malamalama lautele i le saienisi i tua atu o le tau.

Spalding, MJ (2011, Me). A'o le'i goto le La: Suia le Kemisi o le Vasa, Punaoa o le gataifale i le lalolagi atoa, ma Tapula'a oa Tatou Meafaigaluega Fa'aletulafono e Fa'afetaia'ia A'afiaga. Newsletter Komiti o Tulafono o le Siosiomaga Faava-o-malo, 13(2). PDF.

O le carbon dioxide o loʻo mitiia e le sami ma aʻafia ai le pH o le vai i se gaioiga e taʻua o le acidification o le sami. O tulafono fa'ava-o-malo ma tulafono fa'alotoifale i totonu o le Iunaite Setete, i le taimi o le tusitusi, e i ai le malosi e fa'aofi ai le fa'asao o le sami, e aofia ai le UN Framework Convention on Climate Change, UN Convention on the Laws of the Sea, London Convention and Protocol, ma le US Federal Ocean Acidification Research and Monitoring (FOARAM) Act. O le tau o le leai o se gaioiga o le a sili atu nai lo le tau o le tamaoaiga o le galue, ma o aso nei e manaʻomia gaioiga.

Spalding, MJ (2011). Suiga Fa'aletonu o le Sami: O Measina Fa'aleaganu'u I lalo o le sami i le Vasa o lo'o Fa'afeagai ma Suiga Fa'ainisinia ma Fa'aletino. Iloiloga o Measina Faaleaganuu ma Faatufugaga, 2(1). PDF.

O nofoaga fa'aleaganu'u i lalo o le sami o lo'o fa'amata'u i le fa'asao o le sami ma suiga o le tau. O suiga o le tau o lo'o fa'atupula'ia ai le suiga o le kemisi o le sami, si'itia o le suasami, fa'amafanafanaina o le vevela o le sami, suiga o au ma fa'atupula'ia le fe'avea'i o le tau; o ia mea uma e a'afia ai le fa'asaoina o nofoaga fa'asolopito o lo'o lofia. E foliga mai o se afaina e le mafai ona toe faaleleia, e ui i lea, o le toe faʻaleleia o meaola faanatura i le gataifale, faʻaitiitia le faʻaleagaina o eleele, faʻaitiitia le faʻaleagaina o le CO2, faʻaitiitia faʻafitauli o le gataifale, faʻateleina le mataʻituina o nofoaga faʻasolopito ma le atinaʻeina o taʻiala faaletulafono e mafai ona faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o nofoaga o measina faaleaganuu i lalo o le sami.

Hoegh-Guldberg, O., & Bruno, J. (2010, Iuni 18). Le A'afiaga o Suiga o le Tau i le gataifale o le lalolagi. Saienisi, 328(5985), 1523-1528. Maua mai: https://science.sciencemag.org/content/328/5985/1523

O le televave o le fa'aosoina o kasa oona o lo'o fa'aosoina ai le vasa aga'i atu i tulaga e le'i va'aia mo le faitau miliona o tausaga ma o lo'o mafua ai fa'alavelave mata'utia. E oo mai i le taimi nei, o suiga o le tau anthropogenic ua mafua ai le faaitiitia o le gaosiga o le sami, suia le malosi o le upega tafaʻilagi o meaʻai, faʻaititia le tele o meaola faʻanofo, fesuiaʻi le tufatufaina o ituaiga, ma le tele o faʻamaʻi.

Spalding, MJ, & de Fontaubert, C. (2007). I'uga o Fete'ena'iga mo le Fa'afoeina o Suiga o le Tau ma Poloketi e Suia ai le Vasa. Toe Iloilo Tulafono o le Siosiomaga Tala Fou ma Iloiloga. Toe aumai mai: https://cmsdata.iucn.org/downloads/ocean_climate_3.pdf

O lo'o iai le paleni fa'aeteete i le va o fa'ai'uga fa'apitonu'u ma fa'amanuiaga o le lalolagi, aemaise lava pe a mafaufau i a'afiaga leaga o galuega fa'atino ole malosi ole matagi ma galu. O lo'o iai le mana'oga mo le fa'aogaina o faiga e fo'ia ai fete'ena'iga e fa'aoga i galuega i gataifale ma gataifale e ono fa'aleagaina ai le si'osi'omaga fa'apitonu'u ae e mana'omia e fa'aitiitia ai le fa'alagolago i suau'u fa'ato'aga. O suiga o le tau e tatau ona foia ma o nisi o fofo o le a faia i le gataifale ma le gataifale, ina ia faʻaitiitia ai feteʻenaʻiga talanoaga e tatau ona aofia ai le au fai tulafono, faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu, sosaiete lautele, ma i le tulaga faʻavaomalo ina ia mautinoa o le a faia gaioiga sili ona lelei.

Spalding, MJ (2004, Aokuso). Suiga o le Tau ma Vasa. Vaega Faufautua i Tulaga Eseese. Toe aumai mai: http://markjspalding.com/download/publications/peer-reviewed-articles/ClimateandOceans.pdf

O le vasa e maua ai le tele o faʻamanuiaga i le tulaga o punaoa, faʻaleleia o le tau, ma le matagofie matagofie. Ae ui i lea, o le kasa oona mai gaioiga a tagata ua fuafua e suia ai le gataifale ma le gataifale ma faʻateleina ai faʻafitauli masani o le gataifale (faiga fagota ma faʻaleagaina nofoaga). Peita'i, o lo'o iai le avanoa mo suiga e ala i fesoasoani alofa e tu'ufa'atasia ai le sami ma le tau e fa'aleleia atili ai le maufetuuna'i o fa'anatura e sili ona lamatia mai suiga o le tau.

Bigg, GR, Jickells, TD, Liss, PS, & Osborn, TJ (2003, Aokuso 1). Le Matafaioi a le Vasa i le Tau. International Journal of Climatology, 23, 1127-1159. Maua mai: doi.org/10.1002/joc.926

O le sami o se vaega taua o le tau. E taua i fefaʻatauaʻiga faʻavaomalo ma toe tufatufa atu o le vevela, vai, kasa, vaega, ma le malosi. O lo'o fa'aitiitia le tala fa'atatau o le suavai fou a le sami ma ose itu taua lea mo le maualuga ma le umi o suiga o le tau.

Dore, JE, Lukas, R., Sadler, DW, & Karl, DM (2003, Aokuso 14). Suiga e mafua mai i le tau i le goto CO2 o le ea i le vasa vasa Pasefika i Matu. Natura, 424(6950), 754-757. Maua mai: doi.org/10.1038/nature01885

O le a'afiaina o le carbon dioxide e vai o le sami e mafai ona a'afia malosi i suiga o timuga fa'aitulagi ma faiga fa'asu'u e mafua mai i fesuiaiga o le tau. Talu mai le 1990, ua i ai se faʻaititia tele o le malosi o le CO2 goto, lea e mafua ona o le faʻateleina o le mamafa o le vasa CO2 i luga o le sami e mafua mai i le faʻafefe ma le faʻapipiʻiina o solutes i totonu o le vai.

Revelle, R., & Suess, H. (1957). O le Fetufaaiga o Carbon Dioxide i le va o le Atmosfera ma le Vasa ma le Fesili o le Si'itia o le Atmospheric CO2 i le tele o tausaga ua tuana'i. La Jolla, Kalefonia: Scripps Institution of Oceanography, Iunivesite o Kalefonia.

O le aofaʻi o le CO2 i le atemosifia, o fua ma faiga o le fefaʻatauaʻiga CO2 i le va o le sami ma le ea, ma le fesuiaiga o le carbon organic carbon na suʻesuʻeina talu mai le amataga o le Industrial Revolution. O le fa'amumuina o suau'u fa'apisinisi talu mai le amataga o le Industrial Revolution, i le silia ma le 150 tausaga talu ai, ua mafua ai le si'itia o le vevela o le sami, fa'aitiitia le kaponi o le palapala, ma le suiga i le aofa'i o mea fa'aola i le sami. O lenei pepa na avea o se mea taua tele i le suʻesuʻeina o suiga o le tau ma ua matua aʻafia ai suʻesuʻega faasaienisi i le afa seneturi talu ona lomia.

Toe foi atu i le pito i luga


3. Femalaga'iga o Ituaiga i le Gataifale ma le Vasa ona o A'afiaga o Suiga o le Tau

Hu, S., Sprintall, J., Guan, C., McPhaden, M., Wang, F., Hu, D., Cai, W. (2020, Fepuari 5). O'o'o'o'o'o'o'o'oo'o o le Global Mean Ocean Circulation i le luasefulu tausaga ua tuana'i. Fa'asaienisi Agai i luma. EAAX7727. https://advances.sciencemag.org/content/6/6/eaax7727

Ua amata ona televave le gaioi o le sami i le 30 tausaga talu ai. O le si'itia o le malosi o galu o le sami e mafua ona o le fa'ateleina o le matagi i luga o le fogaeleele e mafua mai i le vevela o le vevela, aemaise lava i le teropika. Ole fa'asologa e sili mamao atu nai lo so'o se fesuiaiga fa'anatura e fa'ailoa mai ai le fa'ateleina o saosaoa o lo'o i ai nei o le a fa'aauau pea ile taimi umi.

Whitcomb, I. (2019, Aokuso 12). O Fa'auma o Blacktip Sharks o lo'o tau mafanafana i Long Island mo le taimi muamua. LiveScience. Toe aumai mai: livescience.com/sharks-vacation-in-hamptons.html

O tausaga ta'itasi, e femalaga'i ai malie i matu i le tau mafanafana e su'e vai malulu. I aso ua tuanaʻi, e faʻaalu e malie a latou taumafanafana mai le talafatai o Carolinas, ae ona o le mafanafana o vai o le sami, e tatau ona latou malaga atili i matu i Long Island e suʻe vai malulu. I le taimi na fa'asalalau ai, e le o iloa pe o aga'i mamao atu i matu le malie pe mulimuli atu i a latou manu i matu.

Fefe, D. (2019, Iulai 31). O suiga o le tau o le a fa'aoso ai se pepe pepe o paa. Ona siitia atu lea o manu feʻai mai le itu i saute ma ʻai ai. O le Washington Post. Toe aumai mai: https://www.washingtonpost.com/climate-environment/2019/07/31/climate-change-will-spark-blue-crab-baby-boom-then-predators-will-relocate-south-eat-them/?utm_term=.3d30f1a92d2e

O paa lanumoana o loʻo olaola i vai mafanafana o le Chesapeake Bay. Faatasi ai ma faiga o loʻo i ai nei o vai mafanafana, e le o toe umi ae le toe manaʻomia e paʻa lanumoana ona tanu i le taumalulu e ola ai, lea e mafua ai ona faʻateleina le faitau aofaʻi. O le fa'ateleina o le faitau aofa'i e ono maileia ai nisi o manu fe'ai i vai fou.

Furby, K. (2018, Iuni 14). O suiga o le tau o lo'o fa'asolo vave atu ai i'a nai lo tulafono e mafai ona taulimaina, fai mai su'esu'ega. O le Washington Post. Toe aumai mai: washingtonpost.com/news/speaking-of-science/wp/2018/06/14/climate-change-is-moving-fish-around-faster-than-laws-can-handle-study-says

O i'a taua e pei o samani ma mackerel o lo'o malaga atu i teritori fou e mana'omia ai le fa'ateleina o le felagolagoma'i fa'ava-o-malo ina ia mautinoa le tele. O lo'o atagia i le tala le fete'ena'iga e ono tula'i mai pe a laasia e ituaiga o meaola tuaoi o le atunu'u mai le va'aiga o le tu'ufa'atasiga o tulafono, faiga fa'avae, tamaoaiga, oseografia, ma le si'osi'omaga. 

Poloczanska, ES, Burrows, MT, Brown, CJ, García Molinos, J., Halpern, BS, Hoegh-Guldberg, O., … & Sydeman, WJ (2016, Me 4). Tali a Fa'alapotopotoga o le Gataifale i Suiga o le Tau i Vasa. Tuaoi i Saienisi o le Gataifale, 62. https://doi.org/10.3389/fmars.2016.00062

O le Fa'amaumauga o Aafiaga o Suiga o le Tau o le Gataifale (MCID) ma le Lipoti Fa'atatau Lona Lima a le Komiti Fa'afoe o Suiga o le Tau o lo'o su'esu'eina ai suiga o le gataifale e mafua mai i suiga o le tau. E masani lava, o tali o ituaiga o suiga o le tau e o gatasi ma fa'amoemoega, e aofia ai suiga fa'asoa fa'apolopolo ma loloto atu, fa'asolo i luma i le fa'ama'i, fa'aitiitia le fa'amama, ma fa'ateleina le tele o ituaiga vai mafanafana. O vaega ma ituaiga e le'o iai ni fa'amaumauga o a'afiaga e feso'ota'i ma suiga o le tau, e le fa'apea e le a'afia, ae o lo'o iai pea avanoa i su'esu'ega.

National Oceanic and Atmospheric Administration. (2013, Setema). Lua Faiga ile Suiga o le Tau ile Vasa? Au'aunaga Lautele a le Atunu'u: Le Matagaluega o Pisinisi a le Iunaite Setete. Toe aumai mai: http://web.archive.org/web/20161211043243/http://www.nmfs.noaa.gov/stories/2013/09/9_30_13two_takes_on_climate_change_in_ocean.html

O le gataifale i vaega uma o le filifili mea'ai o lo'o fa'asolosolo atu i pou ina ia malu lelei a'o vevela mea ma o nei suiga e mafai ona i ai ni a'afiaga tau tamaoaiga. E le tutusa le saoasaoa o mea e tutupu i le vateatea ma le taimi, o lea e fa'alavelave ai le upega o mea'ai ma le ma'ale'ale o le olaga. O le taimi nei ua sili atu nai lo se isi lava taimi e taua ai le puipuia o le soona fagotaina ma fa'aauau pea ona lagolagoina polokalame mata'itu umi.

Poloczanska, E., Brown, C., Sydeman, W., Kiessling, W., Schoeman, D., Moore, P., …, & Richardson, A. (2013, Aokuso 4). Fa'ailoga fa'alelalolagi ole suiga ole tau ile ola ole gataifale. Natura Suiga o le Tau, 3, 919-925. Maua mai: https://www.nature.com/articles/nclimate1958

I le sefulu tausaga ua tuana'i, ua fa'ateleina suiga fa'aletino, fa'avasegaga, ma le tufatufaina atu o ituaiga o meaola i le gataifale. O lenei su'esu'ega na tu'ufa'atasia uma su'esu'ega o lo'o avanoa i su'esu'ega o le gataifale ma fa'amoemoega ile suiga ole tau; na latou maua ai le 1,735 o tali o meaola o le gataifale lea na mafua ai suiga o le tau i le lotoifale po'o le lalolagi atoa.

TUSI I TOP


4. Hypoxia (Sone Mate)

O le Hypoxia o le maualalo po'o le fa'aitiitia o le okesene ile vai. E masani ona fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o algae e oʻo atu ai i le faʻaitiitia o le okesene pe a mate le algae, goto i lalo, ma pala. O le Hypoxia e faʻateleina foʻi ona o le maualuga o meaʻai, vai mafanafana, ma isi faʻalavelave faʻanatura ona o suiga o le tau.

Slabosky, K. (2020, Aokuso 18). E mafai e le Vasa ona leai se okesene?. TED-Ed. Maua mai: https://youtu.be/ovl_XbgmCbw

O loʻo faʻamatalaina e le ata vitio le auala e faia ai le hypoxia poʻo sone mate i le Fagaloa o Mekisiko ma tua atu. O fuala'au fa'ato'aga ma fa'ato'aga fa'ato'aga ose sao tele lea o sone mate, ma e tatau ona fa'alauiloa faiga fa'aola fa'ato'aga e puipuia ai a tatou alavai ma fa'amata'u fa'anatura o le gataifale. E ui lava e le o taʻua i totonu o le vitio, o vai mafanafana na faia e suiga o le tau o loʻo faʻateleina ai foi le tele o taimi ma le malosi o sone mate.

Bates, N., and Johnson, R. (2020) Faʻavavevaveina o le Faʻamafanafanaina o le Vasa, Faʻasalaina, Deoxygenation ma le Acidification i luga ole Vasa Atelani Matu i Matu. Feso'ota'iga Earth & Environment. https://doi.org/10.1038/s43247-020-00030-5

O vailaʻau o le sami ma tulaga faʻaletino o loʻo suia. O fa'amaumauga na aoina i le Sami Sargasso i le vaitau o le 2010 e maua ai fa'amatalaga taua mo fa'ata'ita'iga o le siosiomaga o le sami ma fa'ata'ita'iga-fa'amaumauga o le sefulu tausaga i le sefulu tausaga o su'esu'ega o le ta'amilosaga kaponi o le lalolagi. Na maua e Bates ma Johnson o le vevela ma le salinity i le Subtropical North Atlantic Ocean na fesuisuiai i le fasefulu tausaga talu ai ona o suiga o vaitau ma suiga i le alkalinity. Ole maualuga maualuga ole CO2 ma le fa'a'asa o le sami na tupu i le taimi aupito vaivai o le CO2 tuputupu aʻe.

National Oceanic and Atmospheric Administration. (2019, Me 24). O le a le Sone Mate? Au'aunaga Lautele a le Atunu'u: Le Matagaluega o Pisinisi a le Iunaite Setete. Toe aumai mai: oceanservice.noaa.gov/facts/deadzone.html

O le sone mate o le faaupuga masani mo le hypoxia ma e faasino i le faaitiitia o le okesene i totonu o le vai e tau atu i toafa. O sone nei e tutupu fa'anatura, ae ua fa'ateleina ma fa'alauteleina e ala i gaioiga a tagata e ala i le vevela o le vai e mafua mai i suiga o le tau. O le tele o mea'ai e tafe mai le eleele ma oo atu i alavai o le mafuaaga autu lea o le faateleina o sone mate.

Ofisa e Puipuia le Siosiomaga. (2019, Aperila 15). Filogia Nutrient, O Aafiaga: Siosiomaga. O le United States Environmental Protection Agency. Toe aumai mai: https://www.epa.gov/nutrientpollution/effects-environment

O le filogia o mea'ai e fa'aosoina ai le tuputupu a'e o fuga algal leaga (HABs), ia e i ai a'afiaga leaga i le fa'anatura o le vai. O nisi taimi e mafai ai e HAB ona fa'atupu mea oona e 'aina e tama'i i'a ma fa'aoso i luga le filifili mea'ai ma fa'aleagaina ai ola o le gataifale. E tusa lava pe latou te le faia ni mea oona, latou te poloka le susulu o le la, pupuni fuga o i'a, ma faia ai sone mate. O sone mate o vaega ia i le vai e itiiti pe leai foi se okesene e maua pe a fa'amama le okesene e fuga o algal pe a feoti ma mafua ai ona alu ese ola o le gataifale mai le nofoaga ua afaina.

Blaszczak, JR, Delesantro, JM, Urban, DL, Doyle, MW, & Bernhardt, ES (2019). Saliina pe ma'etia: Fa'atupu fa'anatura o le taulaga i le taulaga i le va o le okesene fa'afefeteina. Limnology ma Oceanography, 64 (3), 877-894. https://doi.org/10.1002/lno.11081

E le na'o le gataifale e fa'atupula'ia ai tulaga pei o sone mate ona o suiga o le tau. O vaitafe ma vaitafe o le taulaga o lo'o tafe mai ai vai mai nofoaga e sili ona fa'atauva'a o nofoaga masani ia mo sone mate hypoxic, ma tu'u ai se ata le mautonu mo meaola o le vai fou e ta'ua o alavai i le taulaga i le fale. O matagi malolosi e maua ai vaitaele o tafega e tumu i mea'ai e tumau pea le hypoxic se'ia o'o i le isi afā e tafe mai ai vaita'ele.

Breitburg, D., Levin, L., Oschiles, A., Grégoire, M., Chavez, F., Conley, D., …, & Zhang, J. (2018, Ianuari 5). Fa'aitiitia le okesene i ogasami o le lalolagi ma ogasami. Saienisi, 359(6371). Maua mai: doi.org/10.1126/science.aam7240

O le tele lava ona o gaioiga a tagata ua siitia ai le vevela o le lalolagi atoa ma le tele o meaʻai e alu atu i ogasami, o le okesene o loʻo i totonu o le sami atoa o loʻo faʻaitiitia ma ua faʻaitiitia mo le itiiti ifo i le limasefulu tausaga talu ai. O le fa'aititia o le maualuga o le okesene i le sami e iai a'afiaga fa'ale-natura ma fa'alesiosiomaga i fua fa'aitulagi ma le lalolagi.

Breitburg, D., Grégoire, M., & Isensee, K. (2018). Ua leai se manava o le vasa: Fa'aitiitia le okesene i le sami o le lalolagi ma ogasami. IOC-UNESCO, IOC Technical Series, 137. Toe aumai mai: https://orbi.uliege.be/bitstream/2268/232562/1/Technical%20Brief_Go2NE.pdf

Ua faaitiitia le okesene i le sami ma o tagata o le mafuaaga autu lea. E tupu lenei mea pe a tele atu le okesene e fa'aaogaina nai lo le fa'atumuina pe a fa'apupulaina le mafanafana ma le fa'atupuina o mea'ai e mafua ai le maualuga o le fa'aaogaina o le okesene. E mafai ona fa'ateteleina le fa'ama'i o le fa'ama'i e ala i fa'a'au'a'ai mafiafia, e fa'aitiitia ai le tuputupu a'e, suiga o amioga, fa'atuputeleina fa'ama'i, aemaise lava mo i'a ma crustaceans. O le deoxygenation o loʻo valoia o le a faʻateleina i tausaga o lumanaʻi, ae e mafai ona faia ni laasaga e faʻafefe ai lenei faʻamataʻu e aofia ai le faʻaitiitia o le kasa oona, faʻapea foʻi ma le kaponi uliuli ma meaʻai.

Bryant, L. (2015, Aperila 9). O le sami 'sone mate' ose fa'alavelave fa'atupulaia mo i'a. Phys.org. Toe aumai mai: https://phys.org/news/2015-04-ocean-dead-zones-disaster-fish.html

I tala fa'asolopito, o le fola o le sami ua afe tausaga e toe fa'aleleia mai vaitau ua mavae o le maualalo o le okesene, lea e ta'ua o sone mate. Ona o gaioiga a tagata ma le maualuga o le vevela, o sone mate o loʻo iai nei i le 10% ma le maualuga o le sami o le lalolagi. O le fa'aogaina o fa'ato'aga ma isi gaioiga a tagata e ta'ita'ia ai le si'itia o le maualuga o le phosphorus ma le nitrogen i totonu o le vai e fafaga ai sone mate.

TUSI I TOP


5. O Aafiaga o Vai Faamafanafana

Schartup, A., Thackray, C., Quershi, A., Dassuncao, C., Gillespie, K., Hanke, A., & Sunderland, E. (2019, Aokuso 7). Suiga o le tau ma le soona fagota e fa'atupuina ai le neurotoxic i manu fe'ai o le gataifale. Natura, 572, 648-650. Maua mai: doi.org/10.1038/s41586-019-1468-9

O i'a o le puna sili lea o le aafia o tagata i le methylmercury, lea e mafai ona oʻo atu ai i le umi o le neurocognitive deficits i tamaiti e faʻaauau pea i le matua. Talu mai le vaitau o le 1970 e tusa ma le 56% le si'itia o le methylmercury i le Atlantic bluefin tuna ona o le si'itia o le vevela o le sami.

Smale, D., Wernberg, T., Oliver, E., Thomsen, M., Harvey, B., Straub, S., …, & Moore, P. (2019, Mati 4). O galu vevela o le gataifale e lamatia ai meaola eseese o le lalolagi ma le tuʻuina atu o auaunaga faʻanatura. Natura Suiga o le Tau, 9, 306-312. Maua mai: natura.com/articles/s41558-019-0412-1

Ua matua mafanafana le sami i le seneturi ua mavae. O galu vevela o le gataifale, vaitau o le vevela tele fa'aitulagi, ua matua afaina ai ituaiga fa'avae taua e pei o 'amu ma vao. A'o fa'atupula'ia suiga o le tau, o le mafanafana o le gataifale ma galu vevela e mafai ona toe fa'aleleia ai fa'anatura ma fa'alavelaveina le tu'uina atu o oloa ma auaunaga tau si'osi'omaga.

Sanford, E., Sones, J., Garcia-Reyes, M., Goddard, J., & Largier, J. (2019, Mati 12). Fa'ateleina suiga i le gataifale o le gataifale o Kalefonia i matu i le 2014-2016 galu vevela. Lipoti faasaienisi, 9(4216). Maua mai: doi.org/10.1038/s41598-019-40784-3

I le tali atu i le faaumiumi o galu o le gataifale, o le faateleina o le ta'apeina o ituaiga ma suiga ogaoga i le vevela o le sami e ono vaaia i le lumanai. O le malosi o galu vevela o le gataifale ua mafua ai le tele o tagata maliliu, fuga algal leaga, faʻaitiitia i moega kelp, ma suiga tetele i le faʻafanua faʻafanua o meaola.

Pinsky, M., Eikeset, A., McCauley, D., Payne, J., & Sunday, J. (2019, Aperila 24). E sili atu le a'afia i le mafanafana o le gataifale ma le eleele ectotherms. Natura, 569, 108-111. Maua mai: doi.org/10.1038/s41586-019-1132-4

E taua tele le malamalama po'o fea ituaiga ma meaola fa'anatura o le a sili ona afaina i le mafanafana ona o suiga o le tau ina ia mautinoa ai le pulea lelei. O le maualuga o le ma'ale'ale fua faatatau i le mafanafana ma le saoasaoa o le nofoia o le gataifale e fa'ailoa mai ai o le a fa'ateteleina le fa'aumatiaina ma fa'atopetope fo'i le tele o ituaiga i le sami.

Morley, J., Selden, R., Latour, R., Frolicher, T., Seagraves, R., & Pinsky, M. (2018, Me 16). Fuafuaina suiga i nofoaga vevela mo le 686 ituaiga i luga o le fata konetineta o Amerika i Matu. PLOS LASI. Toe aumai mai: doi.org/10.1371/journal.pone.0196127

Ona o le suiga o le vevela o le sami, ua amata ona suia e ituaiga o meaola lo latou tufatufa faafanua agai i pou. Sa faia ni fuafuaga mo le 686 ituaiga o gataifale e ono aafia i le suiga o le vevela o le sami. O su'esu'ega fa'afanua i le lumana'i e masani lava ona fa'apolopolo ma mulimulita'i i gataifale ma fesoasoani e iloa ai po'o fea ituaiga e sili ona a'afia i suiga o le tau.

Laffoley, D. & Baxter, JM (fa'atonu). (2016). Fa'amatalaina o le mafanafana o le sami: Mafua'aga, Fua, A'afiaga ma Taun'uga. Lipoti atoatoa. Gland, Suiselani: IUCN. 456 pp. https://doi.org/10.2305/IUCN.CH.2016.08.en

O le mafanafana o le sami ua vave ona avea ma se tasi o faʻamataʻu sili o la tatou augatupulaga e pei ona fautuaina e le IUCN le faʻateleina o le faʻaalia o le ogaoga o aʻafiaga, faiga faʻavae o le lalolagi, puipuiga atoatoa ma pulega, faʻafouina suʻesuʻega tulaga lamatia, tapunia va i suʻesuʻega ma manaʻoga gafatia, ma galue vave e faia. fa'aiti'itia tele kasa kasa.

Hughes, T., Kerry, J., Baird, A., Connolly, S., Dietzel, A., Eakin, M., Heron, S., …, & Torda, G. (2018, Aperila 18). O le vevela o le lalolagi e suia ai fa'atasiga a'au. natura, 556, 492-496. Maua mai: nature.com/articles/s41586-018-0041-2?dom=scribd&src=syn

I le 2016, na maua ai e le Great Barrier Reef se galu vevela o le gataifale. O lo'o fa'amoemoe le su'esu'ega e fa'afeso'ota'i le va i le va o le a'oa'oga ma le fa'ata'ita'iga o le su'esu'eina o a'afiaga o le pa'u o le si'osi'omaga e va'ai ai pe fa'afefea ona a'afia ai nu'u o a'au amu i mea tutupu i le lumana'i. Latou te faʻamalamalamaina laʻasaga eseese, faʻailoa le avetaʻavale tele, ma faʻamautu tulaga faʻaititia. 

Gramling, C. (2015, Novema 13). Le Fa'afefea na Fa'asalaina e le Vasa Fa'asalaina le Vaitafe o le Aisa. Saienisi, 350(6262), 728. Maua mai: DOI: 10.1126/science.350.6262.728

O le aisa i Greenland o loʻo maligi ifo kilomita o aisa i totonu o le sami i tausaga taʻitasi aʻo faʻaleagaina e le sami mafanafana. O le mea o loʻo tupu i lalo o le aisa ua faʻatupuina ai le popolega sili, ona o le mafanafana o le sami ua faʻaumatia ai le aisa ma le mamao e vavae ese ai mai le sill. O le a mafua ai ona solomuli vave le aisa ma fa'atupu ai se fa'alavelave tele e uiga i le si'itia o le suasami.

Precht, W., Gintert, B., Robbart, M., Fur, R., & van Woesik, R. (2016). Ma'i e le'i tupu muamua e feso'ota'i ma 'amu maliu i Sautesasae Florida. Lipoti faasaienisi, 6(31375). Maua mai: https://www.nature.com/articles/srep31374

Ua fa'atupula'ia le fa'ama'i o le 'amu, fa'ama'i 'amu, ma le oti o 'amu ona o le maualuga o le vevela o le vai e mafua mai i suiga o le tau. I le va'ava'ai atu i le maualuga maualuga o fa'ama'i pipisi i sautesasa'e o Florida i le 2014, o lo'o fa'afeso'ota'i ai e le tala le tulaga maualuga o le amu i totonu o 'amu fa'amamafa.

Friedland, K., Kane, J., Hare, J., Lough, G., Fratantoni, P., Fogarty, M., & Nye, J. (2013, Setema). Fa'atapula'aina nofoaga fa'avevela i ituaiga zooplankton e feso'ota'i ma Atlantic cod (Gadus morhua) i le US Northeast Continental Shelf. Alualu i luma i le Oceanography, 116, 1-13. Maua mai: https://doi.org/10.1016/j.pocean.2013.05.011

I totonu o le siosiomaga faanatura o le US Northeast Continental Shelf o loʻo i ai nofoaga vevela eseese, ma o le faʻateleina o le vevela o le vai e aʻafia ai le aofaʻi o nei nofoaga. Ua fa'atupula'ia le aofa'i o nofoaga mafanafana i luga ae o vai malulu ua fa'aitiitia. Ole mea lea e mafai ona fa'aitiitia ai le aofa'i ole Atlantic Cod ona e a'afia a latou mea'ai zooplankton i suiga ole vevela.

TUSI I TOP


6. Ma'imau mea ola o le gataifale ona o Suiga o le Tau

Brito-Morales, I., Schoeman, D., Molinos, J., Burrows, M., Klein, C., Arafeh-Dalmau, N., Kaschner, K., Garilao, C., Kesner-Reyes, K. , ma Richardson, A. (2020, Mati 20). Ole Savili ole Tau e Fa'aalia ai le Fa'ateleina ole Fa'aalia ole Ogasami O'ese'e loloto ile Mafanafana i le Lumana'i. natura. https://doi.org/10.1038/s41558-020-0773-5

Ua maua e le au su'esu'e o saosaoa o le tau i aso nei - vai mafanafana - e televave atu i le vasa loloto nai lo luga. O le suʻesuʻega ua vaʻaia nei o le va o le 2050 ma le 2100 mafanafana o le a vave ona tupu i vaega uma o le koluma vai, sei vagana ai luga. Ona o le mafanafana, o le a lamatia ai meaola eseese i tulaga uma, aemaise i le loloto i le va o le 200 ma le 1,000 mita. Ina ia fa'aitiitia le fua faatatau o le vevela e tatau ona tu'uina i luga o le fa'aogaina o puna'oa loloto o le sami e va'a fagota ma e ala i le la'uina, hydrocarbon ma isi gaioiga e fa'aaogaina. E le gata i lea, o le alualu i luma e mafai ona faia e ala i le faʻalauteleina o fesoʻotaʻiga o MPA tetele i le vasa loloto.

Riskas, K. (2020, Iuni 18). O figota Fa'ato'aga e Le'o Puipuia i Suiga o le Tau. Saienisi Talafatai ma Sosaiete Hakai Magazine. PDF.

E faitau piliona tagata i le lalolagi atoa e maua a latou porotini mai le si'osi'omaga o le gataifale, ae o faigafaiva vao o lo'o fa'amama. O lo'o fa'atupula'ia e le fa'ato'aga le gaogao ma fa'atonutonu le gaosiga e ono fa'aleleia atili ai le lelei o le vai ma fa'aitiitia ai le tele o mea'ai e mafua ai le fuga o le algal. Ae peita'i, a'o fa'atupula'ia le vai ma a'o suia le vai mafanafana i le tuputupu a'e o le plankton, e fa'amata'u ai le fa'ato'aga ma le mollusk. Ua valoia e Riskas o le a amata le pa'u i lalo o le gaosiga o le mollusk i le 2060, faatasi ai ma nisi o atunuu na aafia i se taimi muamua atu, aemaise o atunuu atiaʻe ma le tau atinaʻe.

Faamaumauga, N., Runge, J., Pendleton, D., Balch, W., Davies, K., Pershing, A., …, & Thompson C. (2019, Me 3). O Suiga Vave ona o le Tau e Fa'amata'u ai le Fa'asao o Tafola Tau Atelani Matu ua lamatia. Oseografia, 32(2), 162-169. Maua mai: doi.org/10.5670/oceanog.2019.201

O suiga o le tau ua mafua ai ona vave suia setete o meaola faanatura, lea ua le aoga ai le tele o auala faasao e faavae i mamanu o talafaasolopito. Faatasi ai ma le vevela o le vai loloto e faʻamafanafanaina i fua faʻalua e sili atu nai lo le maualuga o le vai, o ituaiga e pei o Calanus finmarchicus, o se sapalai taua tele mo tafola taumatau North Atlantic, ua suia a latou mamanu femalagaiga. O tafola taumatau o North Atlantic o loʻo mulimulitaʻia a latou manu mai lo latou ala o femalagaiga faʻasolopito, suia le mamanu, ma faʻapena ona lamatia ai i latou i le vaʻa poʻo faʻalavelave faʻaogaina i nofoaga e le puipuia ai i latou e auala faʻasao.

Díaz, SM, Settele, J., Brondízio, E., Ngo, H., Guèze, M., Agard, J., … & Zayas, C. (2019). Le Lipoti o Su'esu'ega a le Lalolagi i Biodiversity and Ecosystem Services: Aotelega mo Faiga Fa'avae. IPBES. https://doi.org/10.5281/zenodo.3553579.

I le va o le afa miliona ma le tasi miliona ituaiga o loʻo lamatia i le faʻaumatia i le lalolagi atoa. I totonu o le sami, o faiga fagota le gafataulimaina, suiga o le faaaogaina o eleele ma gataifale ma le sami, ma suiga o le tau ua mafua ai le leiloa o meaola eseese. E mana'omia e le vasa nisi puipuiga ma le tele o le puipuiga o le Gataifale Puipuia.

Abreu, A., Bowler, C., Claudet, J., Zinger, L., Paoli, L., Salazar, G., ma Sunagawa, S. (2019). Saienitisi Lapataiga i Fegalegaleaiga i le va o le Vasa Plankton ma Suiga o le Tau. Faavae Tara Vasa.

E lua su'esu'ega o lo'o fa'aogaina fa'amaumauga eseese o lo'o fa'ailoa mai ai o le a'afiaga o suiga o le tau i le tufatufaina atu ma le aofa'i o ituaiga planktonic o le a sili atu i vaega polar. E foliga mai ona o le maualuga o le vevela o le sami (si'o le ekueta) e mafua ai le faateleina o le eseesega o ituaiga planktonic atonu e sili atu ona sao mai le suiga o le vevela o le vai, e ui lava e mafai e nuu e lua planktonic ona fetuunai. O le mea lea, o suiga o le tau e fai ma fa'alavelave fa'aopoopo mo ituaiga. A tu'ufa'atasia ma isi suiga i nofoaga e nonofo ai, le upega o mea'ai, ma le tufatufaina atu o ituaiga o le fa'aopoopoina o le fa'alavelave o suiga o le tau e mafai ona mafua ai suiga tetele i meatotino fa'aanatura. Ina ia foia lenei fa'afitauli ua fa'atupula'ia e mana'omia le fa'aleleia atili o feso'ota'iga fa'asaienisi/faiga fa'avae e fa'ata'atia fa'atasi ai fesili su'esu'e e saienitisi ma fai tulafono.

Bryndum-Buchholz, A., Tittensor, D., Blanchard, J., Cheung, W., Coll, M., Galbraith, E., …, & Lotze, H. (2018, Novema 8). O le suiga o le tau i le XNUMX seneturi, ua a'afia ai meaola o le gataifale ma le fa'aogaina o meaola fa'anatura i luga o pesini o le sami. Global Change Biology, 25(2), 459-472. Maua mai: https://doi.org/10.1111/gcb.14512 

O suiga o le tau e a'afia ai le fa'anatura o le gataifale e fa'atatau i le gaosiga muamua, vevela o le sami, tufatufaina atu o ituaiga, ma le tele i fua fa'alotoifale ma le lalolagi. O nei suiga e matua'i suia ai le fausaga o le gataifale ma galuega. O lenei su'esu'ega e su'esu'e ai tali a meaola o le gataifale e tali atu ai i nei fa'alavelave tau suiga o le tau.

Niiler, E. (2018, Mati 8). E To'atele Malie Fa'ate'aina Fa'aTausaga Femalagaa'i a'o Fa'amafanafana le Vasa. National Geographic. Toe aumai mai: nationalgeographic.com/news/2018/03/animals-sharks-oceans-global-warming/

O male blacktip sharks i tala faasolopito na malaga atu i saute i masina sili ona malulu o le tausaga e paʻu ma fafine mai le talafatai o Florida. O malie nei e taua tele i le siosiomaga o le gataifale o Florida: E ala i le 'aina o iʻa vaivai ma mamaʻi, latou te fesoasoani e faapaleni le mamafa o amu ma vao. Talu ai nei, na nonofo mamao atu ai i matu o sharks a o faasolo ina mafanafana le sami i matu. A aunoa ma le malaga atu i saute, o le a le mafai e le tane ona faʻaipoipo pe puipuia le faʻaogaina o meaola faanatura o Florida.

Anufe, B., & Lotze, H. (2016). Suiga o le Tau: Mataʻituina Aʻafiaga i luga o le Lalolagi paneta, Mataupu 13 - Gataifale Biodiversity ma Suiga o le Tau. Matagaluega o Biology, Iunivesite o Dalhousie, Halifax, NS, Kanata. Maua mai: sciencedirect.com/science/article/pii/B9780444635242000130

O fa'amaumauga mo le mata'ituina o i'a ma plankton mo taimi umi ua maua ai le fa'amaoniga sili ona fa'amalosi mo suiga o le tau i fa'apotopotoga o meaola. O lo'o fa'ai'u e le mataupu e fa'apea o le fa'asaoina o meaola eseese o le gataifale e mafai ona maua ai le puipuiga sili e tetee atu ai i suiga vave o le tau.

McCauley, D., Pinsky, M., Palumbi, S., Estes, J., Joyce, F., & Warner, R. (2015, Ianuari 16). Fa'aleaga o le gataifale: Ma'imau manu i le vasa o le lalolagi. Saienisi, 347(6219). Maua mai: https://science.sciencemag.org/content/347/6219/1255641

O tagata ua matua afaina ai meaola o le gataifale ma galuega ma fausaga o le sami. O le fa'aleagaina o le gataifale, po'o le leiloa o manu i le vasa, na alia'e mai i le faitau selau o tausaga talu ai. O suiga o le tau e fa'amata'u ai le fa'atelevaveina o le fa'aleagaina o le gataifale i le isi seneturi. O se tasi o mafua'aga autu o le leiloa o meaola o le gataifale o le faʻaleagaina o nofoaga ona o suiga o le tau, lea e mafai ona aloese mai le faʻaogaina ma le toe faʻaleleia.

Deutsch, C., Ferrel, A., Seibel, B., Portner, H., & Huey, R. (2015, Iuni 05). O suiga o le tau e fa'amalosia ai le fa'agataina o meaola o le gataifale. Saienisi, 348(6239), 1132-1135. Maua mai: science.sciencemag.org/content/348/6239/1132

O le mafanafana o le vasa ma le leiloa o le okesene malepe o le a matua suia ai le fa'anatura o le gataifale. I lenei seneturi, o le metabolic index o le sami pito i luga o loʻo valoia e faʻaititia i le 20% i le lalolagi atoa ma le 50% i le itu i matu o le latitu maualuga. O le mea lea e fa'amalosia ai le fa'asolo ma le tu'u sa'o o nofoaga e ola ai metabolic ma ituaiga ituaiga. O le metabolic theory of ecology o lo'o fa'ailoa mai ai o le tele o le tino ma le vevela e a'afia ai fua o meaola, lea e mafai ona fa'amatalaina suiga i meaola eseese pe a suia le vevela e ala i le tu'uina atu o tulaga lelei i nisi o meaola.

Marcogilese, DJ (2008). Le a'afiaga o suiga o le tau i parasite ma fa'ama'i pipisi o meaola vai. Iloiloga Fa'asaienisi ma Fa'ainisinia a le Office International des Epizooties (Paris), 27(2), 467-484. Maua mai: https://pdfs.semanticscholar.org/219d/8e86f333f2780174277b5e8c65d1c2aca36c.pdf

O le tufatufaina atu o parasite ma pathogens o le a aafia tuusao ma le le tuusao i le vevela o le lalolagi, lea e ono sosolo atu i luga o upega o meaai ma taunuuga mo le siosiomaga atoa. Ole fua ole fe'avea'i o parasite ma fa'ama'i e feso'ota'i sa'o i le vevela, o le fa'atuputeleina o le vevela o lo'o fa'atuputeleina ai le felauaiga. O nisi fa'amaoniga o lo'o fa'ailoa mai ai fo'i e fa'atatau tonu le fa'ama'i.

Barry, JP, Baxter, CH, Sagarin, RD, & Gilman, SE (1995, Fepuari 3). Su'iga fauna e feso'ota'i ma le tau i totonu o se nu'u ga'oa o Kalefonia. Saienisi, 267(5198), 672-675. Maua mai: doi.org/10.1126/science.267.5198.672

O fauna invertebrate i totonu o se nuu gaoa o Kalefonia ua see agai i matu pe a faatusatusa vaitaimi su'esu'e se lua, tasi mai le 1931-1933 ma le isi mai le 1993-1994. O lenei suiga agai i matu e ogatasi ma valo'aga o suiga e feso'ota'i ma le mafanafana o le tau. Pe a fa'atusatusa le vevela mai vaitaimi su'esu'e e lua, o le maualuga o le vevela o le taumafanafana i le vaitau 1983-1993 e 2.2˚C e sili atu le mafanafana nai lo le maualuga o le taumafanafana mai le 1921-1931.

TUSI I TOP


7. A'afiaga o Suiga o le Tau i Amu

Figueiredo, J., Thomas, CJ, Deleersnijder, E., Lambrechts, J., Baird, AH, Connolly, SR, & Hanert, E. (2022). O le vevela o le lalolagi e faʻaitiitia ai le soʻotaga i le va o tagata 'amu. Natura o le Tau, 12 (1), 83-87

O le si'itia o le vevela o le lalolagi ua fa'aumatia ai 'amu ma fa'aitiitia ai le feso'ota'iga o tagata. Feso'ota'iga 'amu o le auala lea e fesuia'i ai 'amu ta'ito'atasi ma o latou kenera i va'aiga va'ava'a eseese, lea e mafai ona matua a'afia ai le malosi o 'amu e toe fa'aleleia pe a mae'a fa'alavelave (e pei o amu e mafua mai i suiga o le tau) e fa'alagolago tele i le feso'ota'iga o le aau. Ina ia sili atu ona lelei puipuiga o avanoa i le va o nofoaga puipuia e tatau ona faʻaitiitia ina ia mautinoa le fesoʻotaʻi o aau.

Global Coral Reef Monitoring Network (GCRMN). (2021, Oketopa). Le Tulaga Ono o Amu o le Lalolagi: Lipoti 2020. GCRMN. PDF.

Ua pa'u i le 14% le ufitia o a'au o le sami talu mai le 2009 ona o suiga o le tau. O lenei fa'aitiitia ose fa'apopoleina tele ona o 'amu e le lava le taimi e toe fa'afo'i mai ai i le va o le tele o mea e pi'ia ai.

Principe, SC, Acosta, AL, Andrade, JE, & Lotufo, T. (2021). Va'aiga Siitia i le tufaina o Amu Fau Atalani i le Fa'asagaga o Suiga o le Tau. Tuaoi i Saienisi o le Gataifale, 912.

O nisi o amu e iai sona sao fa'apitoa e fai ai a'au, ma o suiga i lo latou tufatufaga ona o suiga o le tau e o'o mai ma fa'alavelave fa'anatura. O lenei su'esu'ega o lo'o aofia ai va'aiga i le taimi nei ma le lumana'i o ituaiga e tolu o lo'o fau a'au a'au Atalani e mana'omia mo le soifua maloloina lautele. O a'au i totonu o le Vasa Atalani e mana'omia ai ni gaioiga fa'asao fa'anatinati ma pulega lelei e fa'amautinoa ai lo latou ola ma toe fa'afouina i suiga o le tau.

Brown, K., Bender-Champ, D., Kenyon, T., Rémond, C., Hoegh-Guldberg, O., & Dove, S. (2019, Fepuari 20). Aafiaga le tumau o le mafanafana o le sami ma le faʻasaʻo i le tauvaga amu-algal. Amu, 38(2), 297-309. Maua mai: link.springer.com/article/10.1007/s00338-019-01775-y 

Amu ma algae e taua i le fa'anatura o le sami ma o lo'o tauva le tasi i le isi ona o le utiuti o punaoa. Ona o le vai mafanafana ma le acidity ona o suiga o le tau, ua suia ai lenei tauvaga. Ina ia fa'amalieina a'afiaga tu'ufa'atasi o le mafanafana o le sami ma le fa'asa'o, na faia ai su'ega, peita'i e o'o lava i le fa'aleleia atili o le photosynthesis e le'i lava e fa'afefe ai a'afiaga ma o 'amu ma algae ua fa'aitiitia ai le ola, fa'amalama, ma le gafatia o le photosynthetic.

Bruno, J., Côté, I., & Toth, L. (2019, Ianuari). Suiga o le Tau, Maua amu, ma le Tulaga Mata'utia o le Fa'ata'ita'iga o Parrotfish: Aisea e le Fa'aleleia ai e Nofoaga Puipuia o le Gataifale le Maufetuuna'i o A'au? Iloiloga Faaletausaga o Saienisi o le Gataifale, 11, 307-334. Maua mai: annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev-marine-010318-095300

Ua fa'aleagaina 'amu fau a'au ona o suiga o le tau. Ina ia tetee atu i lenei mea, na faatuina nofoaga puipuia o le gataifale, ma mulimuli ai le puipuiga o iʻa herbivorous. O isi e fai mai o nei ta'iala e itiiti se aafiaga i le tulaga lautele o le maufetuuna'i o 'amu ona o lo latou fa'alavelave tele o le si'itia o le vevela o le sami. Ina ia fa'asaoina amu fau a'au, e mana'omia taumafaiga e pasia le tulaga fa'apitonu'u. O suiga o le tau a le Anthropogenic e tatau ona fa'asagatau fa'asagatonu ona o le mafua'aga lea o le pa'u o 'amu o le lalolagi.

Cheal, A., MacNeil, A., Emslie, M., & Sweatman, H. (2017, Ianuari 31). Le fa'amata'u i 'amu mai afa malolosi i lalo o suiga o le tau. Suiga o le Lalolagi Biology. Toe aumai mai: onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/gcb.13593

O suiga o le tau e fa'ateleina ai le malosi o afa e mafua ai le fa'aleagaina o 'amu. E ui e le'i fa'atupula'ia le tele o afa, ae o le malosi o le afā e mafua mai i le vevela o le tau. O le si'itia o le malosi o le afa o le a faatelevaveina ai le faatamaiaina o amu ma faagesegese ai le toe faaleleia pe a uma le afa ona o le tafiesea e le afa o meaola eseese. 

Hughes, T., Barnes, M., Bellwood, D., Cinner, J., Cumming, G., Jackson, J., & Scheffer, M. (2017, Me 31). Amu i le Anthropocene. Natura, 546, 82-90. Maua mai: natura.com/articles/nature22901

A'au ua vave ona fa'aleagaina i le tali atu i se faasologa o avetaavale anthropogenic. Ona o lea mea, e le o se filifiliga le toe faafoi atu o aau i lo latou faatulagaga ua mavae. Ina ia tetee atu i le faaleagaina o aau, o lenei tusiga e manaʻomia ai suiga mataʻutia i le faasaienisi ma le pulega e taʻitaʻia ai aau i lenei vaitau aʻo faʻatumauina a latou galuega faʻaola.

Hoegh-Guldberg, O., Poloczanska, E., Skirving, W., & Dove, S. (2017, Me 29). Coral Reef Ecosystems i lalo ole Climate Change and Ocean Acidification. Tuaoi i Saienisi Lautele. Toe aumai mai: frontiersin.org/articles/10.3389/fmars.2017.00158/full

O su'esu'ega ua amata ona va'ai le fa'aumatiaina o le tele o amu vai mafanafana i le 2040-2050 (e ui ina maualalo le lamatiaga o 'amu vai malulu). Latou te fai mai, se'i vagana ua vave le alualu i luma i le faʻaitiitia o le afu, o nuʻu e faʻalagolago i amu e ola ai e ono feagai ma le mativa, faʻalavelave faʻaagafesootai, ma le le saogalemu faʻaitulagi.

Hughes, T., Kerry, J., & Wilson, S. (2017, Mati 16). O le vevela o le lalolagi ma le fa'asolo pea o le pisia o 'amu. natura, 543, 373-377. Maua mai: nature.com/articles/nature21707?dom=icopyright&src=syn

O mea na tutupu fa'afuase'i fa'ape'ape'a amu ua matua'i ese'ese i le ogaoga. I le faʻaaogaina o suʻesuʻega o aʻau a Ausetalia ma le vevela o le sami, o loʻo faʻamatalaina ai e le tusiga o le lelei o le vai ma le mamafa o faigafaiva e itiiti ni aʻafiaga i le paʻu i le 2016, e faʻapea o tulaga faʻapitonuʻu e maua ai sina puipuiga mai le vevela ogaoga.

Torda, G., Donelson, J., Aranda, M., Barshis, D., Bay, L., Berumen, M., …, & Munday, P. (2017). Tali vave fetuutuunai i suiga o le tau i 'amu. natura, 7, 627-636. Maua mai: nature.com/articles/nclimate3374

Ole malosi ole amu e fetuutuunai ile suiga ole tau ole a tāua tele ile fa'ata'atiaga ole a'au. O lenei tusiga e fa'aulu i totonu o le palasitika transgenerational i amu ma le matafaioi a epigenetics ma microbes e fesoʻotaʻi ma amu i le faagasologa.

Anthony, K. (2016, Novema). Amu I lalo o le Suiga o le Tau ma le Fa'asao o le Vasa: Lu'i ma Avanoa mo Pulega ma Faiga Fa'avae. Iloiloga Faaletausaga o le Siosiomaga ma Punaoa. Toe aumai mai: annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev-environ-110615-085610

Mafaufau i le vave faʻaleagaina o amu ona o suiga o le tau ma le faʻasaʻoina o le sami, o lenei tusiga o loʻo fautua mai ai sini moni mo polokalame faʻaitulagi ma faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu e mafai ona faʻaleleia faiga faʻaauau. 

Hoey, A., Howells, E., Johansen, J., Hobbs, JP, Messmer, V., McCowan, DW, & Pratchett, M. (2016, Me 18). A'oga Fa'afou lata mai i le Malamalama i A'afiaga o Suiga o le Tau i Amu. Eseesega Toe aumai mai: mdpi.com/1424-2818/8/2/12

O fa'amaoniga e fa'ailoa mai ai e iai le malosi o a'au e tali atu ai i le mafanafana, ae e le o manino pe mafai e nei suiga ona fetaui ma le televave o suiga o le tau. Peita'i, o a'afiaga o suiga o le tau o lo'o fa'aopoopoina e le tele o isi fa'alavelave fa'aletagata e fa'afaigata ai ona tali atu 'amu.

Ainsworth, T., Heron, S., Ortiz, JC, Mumby, P., Grech, A., Ogawa, D., Eakin, M., & Leggat, W. (2016, Aperila 15). O suiga o le tau e le mafai ai ona fa'apupulaina 'amu i le Great Barrier Reef. Saienisi, 352(6283), 338-342. Maua mai: science.sciencemag.org/content/352/6283/338

O le uiga o lo'o i ai nei o le vevela o le vevela, lea e le mafai ai ona fa'afeiloa'i, ua i'u ai i le fa'apupulaina o le pi'o ma le oti o meaola 'amu. O nei aʻafiaga na sili ona ogaoga pe a maeʻa le 2016 El Nino tausaga.

Graham, N., Jennings, S., MacNeil, A., Mouillot, D., & Wilson, S. (2015, Fepuari 05). Va'aiga o suiga o pulega e fa'aoso i le tau fa'asaga i le toe fa'aleleia o 'amu. Natura, 518, 94-97. Maua mai: natura.com/articles/nature14140

O le pisia o 'amu ona o suiga o le tau o se tasi lea o fa'amata'u tele o lo'o feagai ma a'au. O lenei tusiga o loʻo iloiloina tali umi a aʻau i le tele o amu faʻaosoina o le tau o amu o Indo-Pacific ma iloa ai uiga o aau e fiafia i le toe faʻaleleia. Ua fa'amoemoe le au tusitala e fa'aoga a latou su'esu'ega e fa'ailoa ai faiga fa'atonutonu lelei i le lumana'i. 

Spalding, MD, & B. Brown. (2015, Novema 13). Amu vai mafanafana ma suiga o le tau. Saienisi, 350(6262), 769-771. Maua mai: https://science.sciencemag.org/content/350/6262/769

E lagolagoina e amu amu le tele o meaola o le gataifale faʻapea foʻi ma le tuʻuina atu o auaunaga taua mo le faʻaogaina o meaola mo le faitau miliona o tagata. Peita'i, o fa'amata'u fa'amata'u e pei o le soona fagotaina ma le fa'aleagaina o lo'o fa'aopoopoina i suiga o le tau, aemaise o le mafanafana ma le fa'asao o le sami e fa'ateleina ai le fa'aleagaina o a'au. O lenei tusiga o loʻo tuʻuina atu ai se faʻamatalaga puupuu o aʻafiaga o suiga o le tau i amu.

Hoegh-Guldberg, O., Eakin, CM, Hodgson, G., Sale, PF, & Veron, JEN (2015, Tesema). O Suiga o le Tau e Fa'amata'u ai le Saoola o Amu. Fa'amatalaga Consensus a le ISRS i le Fa'asa'oina o Amu & Suiga o le Tau. Toe aumai mai: https://www.icriforum.org/sites/default/files/2018%20ISRS%20Consensus%20Statement%20on%20Coral%20Bleaching%20%20Climate%20Change%20final_0.pdf

Amu amu e maua ai oloa ma auaunaga e le itiiti ifo i le US$30 piliona i le tausaga ma lagolago ai le itiiti ifo i le 500 miliona tagata i le lalolagi atoa. Ona o suiga o le tau, o aau o loʻo i lalo o le mataʻutia tele pe afai e le faia vave ni gaioiga e taofiofia ai le kasa i le lalolagi atoa. O lenei faʻamatalaga na tuʻuina atu e tutusa ma le Paris Climate Change Conference ia Tesema 2015.

TUSI I TOP


8. O A'afiaga o Suiga o le Tau i le Arctic ma le Antarctic

Sohail, T., Zika, J., Irving, D., ma le Ekalesia, J. (2022, Fepuari 24). Mata'ituina Poleward Freshwater Transport Talu mai le 1970. natura. Vol. 602, 617-622. https://doi.org/10.1038/s41586-021-04370-w

I le va o le 1970 ma le 2014 o le malosi o le taamilosaga o le vai i le lalolagi na faʻatupulaia e oʻo atu i le 7.4%, lea na faʻaalia e le faʻataʻitaʻiga talu ai le faʻatusatusaga o le 2-4%. O le vai māfanafana e toso agai i pou e suia ai le vevela o le sami, vai magalo, ma le masima. O le fa'atupula'ia o suiga i le taamilosaga o le vai o le lalolagi e ono fa'amamago ai nofoaga matutu ma susu ai vaega susu.

Moon, TA, ML Druckenmiller., ma RL Thoman, Eds. (2021, Tesema). Arctic Report Card: Fa'afouga mo le 2021. NOAA. https://doi.org/10.25923/5s0f-5163

O le 2021 Arctic Report Card (ARC2021) ma le vitio o loʻo faʻapipiʻiina o loʻo faʻaalia ai o le vevela vave ma le faʻaalia o loʻo faʻaauau pea ona faʻalavelave faʻalavelave mo le ola o le gataifale Arctic. O fa'asologa i le lautele o Arctic e aofia ai le lanumeamata o tundra, fa'ateleina le tafe mai o vaitafe Arctic, leiloa le tele o le aisa o le sami, pisapisao o le sami, fa'alauteleina o le vasa, ma lamatiaga o le aisa.

Strycker, N., Wethington, M., Borowicz, A., Forrest, S., Witharana, C., Hart, T., ma H. ​​Lynch. (2020). Se Su'esu'ega o Tagata o le Lalolagi o le Chinstrap Penguin (Pygoscelis antarctica). Saienisi Lipoti Vol. 10, Mataupu 19474. https://doi.org/10.1038/s41598-020-76479-3

Chinstrap penguins e tulaga ese ona fetuutuunai i lo latou siosiomaga Antarctic; ae ui i lea, o loʻo lipotia e le au suʻesuʻe le faʻaititia o le faitau aofaʻi i le 45% o kolone penguin talu mai le 1980s. Na maua e le au suʻesuʻe le isi 23 faitau aofaʻi o penguins chinstrap ua leai i le taimi o se malaga ia Ianuari o le 2020. E ui e le o maua ni suʻesuʻega saʻo i le taimi nei, o le iai o nofoaga tuufua ua taʻu mai ai le faʻaitiitia o le salalau. E talitonuina o vai mafanafana e faʻaitiitia ai le aisa o le sami ma le phytoplankton e faʻalagolago i le krill mo meaʻai o meaʻai muamua a penguins chinstrap. O lo'o fa'ailoa mai e ono a'afia ai le malosi o le penguin i le fa'asalaina o le sami.

Smith, B., Fricker, H., Gardner, A., Medley, B., Nilsson, J., Paolo, F., Holschuh, N., Adusumilli, S., Brunt, K., Csatho, B., Harbeck, K., Markus, T., Neumann, T., Siegfried M., ma Zwally, H. (2020, Aperila). O le tele o le pa'u o le aisa e atagia mai ai le fa'agasologa o le vasa ma le siosiomaga. Mekasini Saienisi. DOI: 10.1126/science.aaz5845

O le NASA's Ice, Cloud and land Elevation Satellite-2, poʻo le ICESat-2, lea na faʻalauiloaina i le 2018, o loʻo tuʻuina atu nei faʻamatalaga fou i luga o le faʻafefeteina. Na maua e le au suʻesuʻe i le va o le 2003 ma le 2009 ua lava le aisa na liusuavai e siitia ai le maualuga o le sami i le 14 milimita mai Greenland ma Antarctica aisa.

Rohling, E., Hibbert, F., Grant, K., Galaasen, E., Irval, N., Kleiven, H., Marino, G., Ninnemann, U., Roberts, A., Rosenthal, Y., Schulz, H., Williams, F., ma Yu, J. (2019). Asynchronous Antarctic ma Greenland Ice-volume sao i le Last Interglacial Sea-ice Highstand. Fesootaiga Natura 10:5040 https://doi.org/10.1038/s41467-019-12874-3

O le taimi mulimuli na si'itia ai le suasami i luga a'e o le maualuga o lo'o i ai nei i le vaitaimi o va'aiga va'aia, pe a ma le 130,000-118,000 tausaga talu ai. Ua maua e le au su'esu'e o se tulaga maualuga muamua o le sami (i luga a'e o le 0m) i le ~ 129.5 i le ~ 124.5 ka ma le fa'ai'uga o le va'aiga o le sami e si'itia ai ma fua faatatau o le si'itaga o le 2.8, 2.3, ma le 0.6mc−1. O le si'itia o le suasami i le lumana'i e ono fa'atupuina e ala i le fa'atupula'ia vave o le pa'u mai le Anetatika i Sisifo. O lo'o fa'atupula'ia le fa'atupuina o le si'itia tele o le suasami i le lumana'i e fa'atatau i fa'amaumauga fa'asolopito mai le vaitau va'ava'ai ua mavae.

Aafiaga o Suiga o le Tau i Ituaiga Arctic. (2019) Pepa o mea moni mai Aspen Institute & SeaWeb. Toe aumai mai: https://assets.aspeninstitute.org/content/uploads/files/content/upload/ee_3.pdf

Fa'ata'ita'i pepa fa'amatalaga o lo'o fa'ailoa mai ai lu'itau o su'esu'ega i Arctic, le taimi pu'upu'u na faia ai su'esu'ega o meaola, ma fa'ailoa ai a'afiaga o le gau o le sami ma isi a'afiaga o suiga o le tau.

Christian, C. (2019, Ianuari) Suiga o le Tau ma le Anetatika. Antarctica & Southern Ocean Coalition. Toe aumai mai https://www.asoc.org/advocacy/climate-change-and-the-antarctic

O lenei tala otooto e maua ai se vaaiga lautele lelei o aafiaga o suiga o le tau i le Antarctic ma lona aafiaga i meaola o le gataifale iina. O le West Antarctic Peninsula o se tasi o nofoaga sili ona vevela i luga o le fogaeleele, ma na o ni nai vaega o le Arctic Circle o loʻo oʻo i ai le maualuga o le vevela. O lenei vevela vave e a'afia ai tulaga uma o le upega o mea'ai i ogasami o Antarctica.

Katz, C. (2019, Me 10) Vaitafe: O Sami Tuaoi o loʻo tafe atu i totonu o se Vasa Atika mafanafana. Yale Siosiomaga 360. Toe aumai mai https://e360.yale.edu/features/alien-waters-neighboring-seas-are-flowing-into-a-warming-arctic-ocean

O loʻo faʻatalanoaina e le tusiga le "Atlantification" ma le "Pacification" o le Vasa Arctic e avea ma vai mafanafana e mafai ai e ituaiga fou ona feoaʻi agai i matu ma faʻalavelaveina ai le faʻaogaina o meaola faanatura ma olaga ola na tutupu i le taimi i totonu o le Vasa Arctic.

MacGilchrist, G., Naveira-Garabato, AC, Brown, PJ, Juillion, L., Bacon, S., & Bakker, DCE (2019, Aokuso 28). Toe fa'avasegaina le ta'amilosaga kaponi o le Vasa i Saute i lalo polar. Science Advances, 5(8), 6410. Maua mai: https://doi.org/10.1126/sciadv.aav6410

O le tau o le lalolagi e matua'i ma'ale'ale i le malosi fa'aletino ma biogeochemical i totonu o le Vasa i Saute i lalo o le polar, aua o lo'o i ai i'a loloto ma le tele o le carbon i luga o le vasa ma fa'afesuia'i le kaponi ma le ea. O lea la, o le auala e galue ai le carbon uptake iina e tatau ona malamalama lelei o se auala e malamalama ai i suiga o le tau i le taimi ua tuanai ma le lumanaʻi. E tusa ai ma a latou suʻesuʻega, e talitonu le au tusitala o le faʻavae masani mo le faʻataʻamilosaga o le kaponi o le Vasa i Saute i Saute o loʻo faʻaalia sese ai le faʻaogaina o le kaponi faʻaitulagi. O fa'amatalaga i le Weddell Gyre o lo'o fa'aalia ai o le fua o le kaponi e fa'apipi'iina e ala i feso'ota'iga i le va o le ta'amilosaga fa'alava o le Gyre ma le toe fa'afo'isia i le loloto o le kaponi fa'alenatura e maua mai i le gaosiga o meaola i le ogatotonu. 

Woodgate, R. (2018, Ianuari) Faʻateleina le tafe mai o le Pasefika i le Arctic mai le 1990 i le 2015, ma faʻamatalaga i faiga faʻavaitaimi ma faiga faʻataʻavale mai faʻamaumauga faʻamau i Bering Strait. Alualu i luma i le Oceanography, 160, 124-154 Maua mai: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0079661117302215

Faatasi ai ma lenei suʻesuʻega, faʻatautaia e faʻaaoga ai faʻamatalaga mai le tausaga atoa mooring buoys i le Bering Strait, na faʻamautu ai e le tusitala o le tafe atu i matu o le vai i luga o le saʻo ua matua faʻateleina i luga o le 15 tausaga, ma o le suiga e leʻi mafua mai i le matagi i le lotoifale poʻo isi tau taʻitasi. mea tutupu, ae ona o vai mafanafana. O le siitia o felauaiga e mafua mai i le malosi o tafega agai i matu (e le itiiti ifo i le itu i saute), e maua ai le 150% o le faateleina o le malosi o le kinetic, masalo o le aʻafiaga i le pito i lalo, faʻafefiloi, ma le tafia. Na maitauina foi o le vevela o le vai tafe i matu na sili atu le mafanafana nai lo le 0 tikeri C i le tele o aso i le 2015 nai lo le amataga o faʻamaumauga.

Stone, DP (2015). Le Siosiomaga o Arctic Suia. Niu Ioka, Niu Ioka: Cambridge University Press.

Talu mai le suiga o pisinisi, o le siosiomaga Arctic o loʻo feagai ma suiga e leʻi tupu muamua ona o gaioiga a tagata. O le si'osi'omaga o le Arctic e foliga mai e le'i atoatoa o lo'o fa'aalia ai fo'i le maualuga o vaila'au o'ona ma le fa'ateleina o le mafanafana ua amata ona i ai ni a'afiaga ogaoga i le tau i isi vaega o le lalolagi. Na taʻu mai e le Arctic Messenger, na suʻesuʻeina e le tusitala o David Stone le mataʻituina faʻasaienisi ma faʻauluuluga o vaega ua taʻitaʻia ai tulafono faʻavaomalo e faʻaitiitia ai le afaina o le siosiomaga arctic.

Wollforth, C. (2004). Le Tafola ma le Supercomputer: I le Itu i Matu o Suiga o le Tau. Niu Ioka: North Point Press. 

O le Tafola ma le Supercomputer e lalagaina tala patino a saienitisi o loʻo suʻesuʻeina le tau ma aafiaga o le Inupiat o Alaska i matu. O loʻo faʻamatalaina tutusa e le tusi faiga faʻafaila ma le malamalama masani a le Inupiaq e pei o faʻamaumauga o le kiona, faʻafefeteina, albedo -o lona uiga, o le malamalama e atagia mai i se paneta - ma suiga o meaola e mafai ona matauina i manu ma iniseti. O le faʻamatalaga o aganuu e lua e mafai ai e tagata e le o ni saienitisi ona faʻafesoʻotaʻi i faʻataʻitaʻiga muamua o suiga o le tau e aʻafia ai le siosiomaga.

TUSI I TOP


9. Ave'esea le Carbon Dioxide (CDR)

Tyka, M., Arsdale, C., ma Platt, J. (2022, Ianuari 3). CO2 Pu'eina e ala i le pamuina o le sua i luga ole vasa i le vasa loloto. Malosiaga & Siosiomaga Saienisi. DOI: 10.1039/d1ee01532j

O lo'o i ai se avanoa mo tekonolosi fou - e pei o le alkalinity pumping - e saofagā i le fa'asoa o le Carbon Dioxide Removal (CDR) tekinolosi, e ui lava e foliga mai e sili atu le taugata nai lo metotia i luga o le matafaga ona o luitau o le inisinia o le gataifale. Ole tele o su'esu'ega e mana'omia e iloilo ai le fa'aogaina ma le a'afiaga e feso'ota'i ma suiga ole vasa alkalinity ma isi auala e aveese ai. O fa'ata'ita'iga ma su'ega la'ititi e iai tapula'a ma e le mafai ona va'ai atoatoa pe fa'afefea ona a'afia le fa'aogaina o le fa'anatura o le sami pe a tu'u i le fua o le fa'aitiitia o le fa'aoso o le CO2.

Castañón, L. (2021, Tesema 16). Ose Vasa o Avanoa: Su'esu'eina o Tulaga Fa'amata'u ma Fa'amanuiaga o Fofo fa'avae o le Vasa i Suiga o le Tau. Woods Hole Oceanographic Institution. Maua mai: https://www.whoi.edu/oceanus/feature/an-ocean-of-opportunity/

O le vasa o se vaega taua o le fa'aosoina o le carbon sequestration fa'anatura, fa'asalalauina le tele o le kaponi mai le ea i totonu o le vai ma i'u ai ina goto i le fogafale o le sami. O nisi o kaponi kaponi e fusifusia ma ma'a po'o atigi e lokaina i se foliga fou, ma limu o le gataifale e fa'aaogaina isi kaponi, fa'atasi ai i totonu o le si'osi'omaga fa'anatura. O vaifofo o le Carbon Dioxide Removal (CDR) o lo'o fa'amoemoe e fa'atusa pe fa'aleleia nei ta'amilosaga fa'anatura e teu ai kaponi. O lenei tusiga o loʻo faʻamaonia ai tulaga lamatia ma fesuiaiga e aʻafia ai le manuia o poloketi CDR.

Cornwall, W. (2021, Tesema 15). Ina ia Toso i lalo Carbon ma fa'alili le paneta, e toe maua ai se isi va'aiga o le fa'ama'i o le sami. saienisi, 374. Maua mai: https://www.science.org/content/article/draw-down-carbon-and-cool-planet-ocean-fertilization-gets-another-look

O le fa'ama'iina o le vasa ose faiga fa'apolokiki o le Carbon Dioxide Removal (CDR) lea sa masani ona va'aia o se fa'atamala. I le taimi nei, o loʻo fuafua tagata suʻesuʻe e sasaa le 100 tone o uʻamea i luga o le 1000 sikuea kilomita o le Sami Arapi. O se fesili taua o lo'o tu'uina mai, o le a le tele o le kaponi ua mitiia e o'o atu i le vasa loloto nai lo le 'aina e isi meaola ma toe tu'u atu i le si'osi'omaga. Ua matauina e le au masalosalo i le faiga o le fertilization e faapea o su'esu'ega talu ai nei o le 13 su'esu'ega fa'atosina na maua ai na'o le tasi na fa'atuputeleina ai le maualuga o le kaponi o le sami loloto. E ui lava o a'afiaga e ono popole ai nisi, o isi e talitonu o le fuaina o tulaga lamatia o le isi lea mafua'aga e aga'i ai i luma su'esu'ega.

National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine. (2021, Tesema). Ose Ta'iala mo Su'esu'ega mo le Ave'esea ma le Fa'asa'oina o le Carbon Dioxide i le Vasa. Uosigitone, DC: The National Academies Press. https://doi.org/10.17226/26278

O lenei lipoti e fautuaina ai le Iunaite Setete e faia se $125 miliona suʻesuʻega polokalame faʻapitoa e faʻataʻitaʻi ai le malamalama i luʻitau mo le faʻaogaina o le CO2 i le sami, e aofia ai faʻalavelave tau tamaoaiga ma agafesootai. E ono auala e fa'avae ai le Carbon Dioxide Removal (CDR) i le sami na iloiloina i le lipoti e aofia ai le fa'alapalapalaina o mea'ai, fa'aola fa'afu ma fa'alalo, fa'ato'aga limu, toe fa'aleleia o meaola fa'anatura, fa'aleleia atili o le sami, ma faiga fa'aeletise. O loʻo iai pea manatu feteʻenaʻi i le CDR auala i totonu o le sosaiete faʻasaienisi, ae o lenei lipoti o loʻo faʻailogaina ai se laasaga iloga i le talanoaga mo fautuaga totoa na faʻataʻatia e saienitisi o le sami.

Le Aspen Institute. (2021, Tesema 8). Ta'iala mo Poloketi Ave'esea o le Carbon Dioxide e Fa'avae i le Vasa: Ose Auala i le Atina'eina o se Tulafono Fa'atonu.. Le Aspen Institute. Toe maua mai: https://www.aspeninstitute.org/wp-content/uploads/files/content/docs/pubs/120721_Ocean-Based-CO2-Removal_E.pdf

E mafai ona sili atu le lelei o galuega faatino i luga o le sami o le Carbon Dioxide Removal (CDR) nai lo galuega fa'avae i fanua, ona o le avanoa avanoa, avanoa mo galuega fa'atasi, ma galuega fa'asoa fa'atasi (e aofia ai le fa'aitiitia o le fa'asao o le sami, gaosiga o mea'ai, ma le gaosiga o le biofuel. ). Ae ui i lea, o poloketi CDR e feagai ma luitau e aofia ai le le lelei o suʻesuʻega e ono aʻafia ai le siosiomaga, tulafono le mautinoa ma pulega faʻa-faamasinoga, le faigata o gaioiga, ma fesuiaiga o fua faatatau o le manuia. E mana'omia nisi su'esu'ega la'ititi e fa'amalamalama ma fa'amaonia le mafai ona aveese le carbon dioxide, fa'avasega mea e ono tutupu i le si'osi'omaga ma fa'alapotopotoga i fafo, ma fa'amatalaga mo pulega, fa'atupega, ma fa'amuta fa'afitauli.

Batres, M., Wang, FM, Buck, H., Kapila, R., Kosar, U., Licker, R., … & Suarez, V. (2021, Iulai). Fa'amasinoga o le Si'osi'omaga ma le Tau ma le Ave'esea o Kabone Fa'atekonolosi. Le Eletise Tusitala, 34(7), 107002.

E tatau ona fa'atino auala e aveese ai le Carbon Dioxide (CDR) ma le fa'amaoni ma le tutusa i le mafaufau, ma o nu'u fa'apitonu'u o lo'o i ai ni poloketi e tatau ona avea ma autu o le faia o fa'ai'uga. E masani ona leai ni alagaoa ma le malamalama e auai ma teu faafaigaluega i taumafaiga CDR. O le fa'amasinoga fa'alesiosiomaga e tatau ona fa'atumauina i luma ole fa'agaioiga o poloketi e 'alofia ai a'afiaga leaga i nu'u ua uma ona mamafa avega.

Fleming, A. (2021, Iuni 23). Fa'asalaina o le Ao ma le Afa o le Afa: Fa'afefea ona Avea le Ocean Geoengineering ma Tuaoi o Fa'afitauli o le Tau. O Loo Vaaia. Maua mai: https://www.theguardian.com/environment/2021/jun/23/cloud-spraying-and-hurricane-slaying-could-geoengineering-fix-the-climate-crisis

O lo'o fa'amoemoe Tom Green e magoto le tiliona tone o le CO2 i le pito i lalo o le vasa e ala i le pa'u ifo o oneone ma'a i le vasa. Fai mai Green, afai e teuina le oneone i luga o le 2% o le gataifale o le lalolagi, o le a pu'eina le 100% o le gaosiga o le kaponi faaletausaga o le lalolagi. O le tele o poloketi CDR e mana'omia e foia ai le maualuga o le fa'aoso o lo'o i ai nei e faigata ai ona fuaina galuega uma. I le isi itu, o le toe fa'afo'iina o le gataifale ma togatogo, masima masima, ma vao e toe fa'aleleia ai le fa'anatura ma taofia le CO2 e aunoa ma le feagai ai ma fa'alavelave tetele o fa'alavelave fa'atekonolosi CDR.

Gertner, J. (2021, Iuni 24). Ua amata le Carbontech Revolution? O le Times Niu Ioka.

O lo'o iai le fa'atekonolosi tu'u sa'o (DCC), ae o lo'o taugata pea. Ua amata nei ona toe fa'atau atu e le alamanuia CarbonTech le kaponi ua pu'eina i pisinisi e mafai ona fa'aogaina i totonu oa latou oloa ma fa'aitiitia ai a latou tulagavae. Carbon-neutral po'o le carbon-negative oloa e mafai ona pa'u i lalo o se vaega tele o oloa fa'aogaina kaponi e maua ai tupe maua carbon ae faatosina i le maketi. E ui o le suiga o le tau o le a le faʻamautuina i CO2 yoga mats ma sneakers, ae o se isi laʻasaga laʻititi i le itu saʻo.

Hirschlag, A. (2021, Iuni 8). Ina ia Fete'ena'i Suiga o le Tau, E Mana'o Tagata Su'esu'e e Toso Mai le Kaponi Dioxide Mai le Vasa ma Liliu i Ma'a. Smithsonian. Maua mai: https://www.smithsonianmag.com/innovation/combat-climate-change-researchers-want-to-pull-carbon-dioxide-from-ocean-and-turn-it-into-rock-180977903/

O se tasi o auala ua fuafuaina e aveese ai le Carbon Dioxide (CDR) o le fa'aofiina lea o le mesor hydroxide (mea fa'aalkali) i le sami e fa'aoso ai se fa'alavelave fa'ama'i e maua ai ma'a limestone. E mafai ona faaaogā le maa e fau ai, ae e foliga mai e iʻu atu maa i le sami. O le gaosiga o le ma'a'a'a e mafai ona fa'aleagaina ai le fa'anatura o le gataifale i totonu o le atunu'u, fa'alavelaveina le ola o la'au ma matua'i suia ai nofoaga i le fogafale. Peita'i, ua fa'ailoa mai e le au su'esu'e e fa'apea, o le vai e maua mai o le a sili atu le alkaline lea e mafai ona fa'aitiitia ai a'afiaga o le fa'asalaina o le sami i le vaega o togafitiga. E le gata i lea, o le kasa hydrogen o le a avea ma mea e mafai ona faʻatau atu e fesoasoani e faʻamalieina tau totogi. O isi su'esu'ega e mana'omia e fa'aalia ai le fa'atekonolosi e mafai i luga o se fua tele ma le tamaoaiga.

Healey, P., Scholes, R., Lefale, P., & Yanda, P. (2021, May). Puleaina Net-Zero Carbon Ave'ese e 'Aloese ai Fa'atupu Fa'aletonu. Tuaoi i le Tau, 3, 38. https://doi.org/10.3389/fclim.2021.672357

O tekonolosi o le Carbon Dioxide Removal (CDR), e pei o suiga o le tau, o loʻo faʻapipiʻiina i lamatiaga ma le le tutusa, ma o lenei tusiga o loʻo aofia ai fautuaga faʻatino mo le lumanaʻi e foia ai nei tulaga le tutusa. I le taimi nei, o loʻo faʻalauteleina le malamalama ma tupe teufaafaigaluega i tekonolosi CDR o loʻo faʻatumauina i le lalolagi i matu. Afai e faʻaauau pea lenei faʻataʻitaʻiga, o le a naʻo le faʻateleina o le le tonu o le siosiomaga o le lalolagi ma le avanoa avanoa pe a oʻo mai i suiga o le tau ma fofo o le tau.

Meyer, A., & Spalding, MJ (2021, Mati). Ose Su'esu'ega Mata'utia o A'afiaga o le Vasa o le Ave'esea o le Carbon Dioxide e ala i le Pu'eina Sa'o o le Ea ma le Vasa – Ose Fofo Saogalemu ma Mauaina?. O le Ocean Foundation.

E mafai ona fai se sao lagolago i fofo tetele i le suiga o le fa'amumuina o suau'u fa'ato'aga ile fa'amama, tutusa, ma gafataulimaina le fa'aogaina ole eletise. Faatasi ai ma nei tekinolosi o le puʻeina saʻo o le ea (DAC) ma le puʻeina o le sami saʻo (DOC), e faʻaogaina uma masini e aveese mai ai le CO2 mai le ea poʻo le vasa ma ave i lalo o le eleele nofoaga e teu ai poʻo le faʻaogaina o le kaponi na puʻeina e toe faʻaleleia ai le suauʻu mai punaoa faʻapisinisi. I le taimi nei, e taugata tele tekinolosi e pu'e kaponi ma e ono a'afia ai meaola eseese o le sami, ogasami ma gataifale, ma nu'u tu matafaga e aofia ai tagata Initia. O isi fofo fa'alenatura e aofia ai: toe fa'aleleia o togatogo, fa'ato'aga fa'afouina, ma le toe fa'aleleia o le vaomatua e tumau pea le aoga mo meaola eseese, sosaiete, ma le teuina o kaponi umi e aunoa ma le tele o a'afiaga e o'o mai i tekinolosi DAC/DOC. E ui ina su'esu'eina ma le sa'o a'afiaga ma le fa'aogaina o tekonolosi e aveese ai le kaponi i le aga'i i luma, e taua le "muamua, aua le fa'aleagaina" ina ia mautinoa e le o'o mai ni a'afiaga leaga i luga o tatou fa'aeleeleele ma le sami.

Nofoaga Autu mo Tulafono Siosiomaga Faava o Malo. (2021, Mati 18). Ocean Ecosystems & Geoengineering: O se Fa'amatalaga tomua.

O auala e fa'avae ai le Carbon Dioxide (CDR) i le gataifale e aofia ai le puipuia ma le toe fa'aleleia o togatogo i le gataifale, togavao, ma togavao. E ui lava ina itiiti ni a'afiaga nai lo faiga fa'atekonolosi, o lo'o i ai pea le fa'aleagaina e mafai ona fa'atupuina i le gataifale. O faiga fa'atekonolosi a le CDR o le gataifale e taumafai e suia le kemisi o le sami ina ia maua atili ai le CO2, e aofia ai ma fa'ata'ita'iga sili ona fa'atalanoaina o le fa'amaina o le vasa ma le fa'asalaina o le sami. E tatau ona taula'i i le puipuia o le kaponi e mafua mai e tagata, nai lo auala e le'i fa'amaoniaina e fa'aitiitia ai le fa'aoso a le lalolagi.

Gattuso, JP, Williamson, P., Duarte, CM, & Magnan, AK (2021, Ianuari 25). Le Avanoa mo Gaoioiga o le Tau e Fa'avae i le Vasa: Fa'atekonolosi Fa'asao Leaga ma isi mea. Tuaoi i le Tau. https://doi.org/10.3389/fclim.2020.575716

Mai le tele o ituaiga o le carbon dioxide aveese (CDR), o auala autu e fa e faavae i le sami o: bioenergy o le gataifale ma le puʻeina ma le teuina o le carbon, toe faʻaleleia ma faʻateleina laau i le gataifale, faʻaleleia le gaosiga o le sami, faʻaleleia le tau ma alkalinization. O lenei lipoti e iloilo ai ituaiga e fa ma finau mo le faʻateleina o le faʻamuamua mo suʻesuʻega ma atinaʻe CDR. O metotia o loʻo oʻo mai pea ma le tele o le le mautonu, ae o loʻo i ai le gafatia e sili ona aoga i le auala e faʻatapulaʻa ai le vevela o le tau.

Buck, H., Aines, R., et al. (2021). Manatu: Kaponi Dioxide Aveese Primer. Toe maua mai: https://cdrprimer.org/read/concepts

Ua fa'amatala e le tusitala le aveesea o le carbon dioxide (CDR) o so'o se gaioiga e aveese ai le CO2 mai le atemosifia ma teuina tumau i fanua fa'asao, fanua, po'o sami, po'o oloa. E ese le CDR mai le geoengineering, e pei, e le pei o le geoengineering, CDR techniques aveese CO2 mai le ea, ae o le geoengineering e taulaʻi i le faʻaitiitia o faʻamaoniga o suiga o le tau. E tele isi faaupuga tāua o loo iai i lenei mau, ma e avea o se fesoasoani fesoasoani i le talanoaga tele.

Keith, H., Vardon, M., Obst, C., Young, V., Houghton, RA, & Mackey, B. (2021). Iloiloina o Fofo Fa'avae Fa'alenatura mo le Fa'aitiitia o le Tau ma le Fa'asao Mana'omia Fa'amatalaga Maua'ifa'i Kabone. Saienisi o le Siosiomaga Aofa'i, 769, 144341. http://dx.doi.org/10.1016/j.scitotenv.2020.144341

O vaifofo o le Carbon Dioxide Removal (CDR) e fa'avae i le natura ose auala e fa'asoa fa'atasi e fo'ia ai fa'afitauli o le tau, lea e aofia ai fa'asoa kaponi ma tafega. O le su'esu'eina o le kaponi e fa'atatau i tafega e fa'amalosia ai fofo fa'anatura a'o fa'amamafaina le a'afiaga o le susunuina o suau'u.

Bertram, C., & Merk, C. (2020, Tesema 21). Manatu Fa'alaua'itele i le Ave'esea o le Carbon Dioxide i le Vasa: Le Vaeluaga Fa'ainisinia-Natura?. Tuaoi i le Tau, 31. https://doi.org/10.3389/fclim.2020.594194

O le taliaina e le lautele o auala e aveese ai le Carbon Dioxide (CDR) i le 15 ua tuana'i ua tumau pea le maualalo mo fuafuaga fa'ainisinia o le tau pe a fa'atusatusa i fofo fa'alenatura. O su'esu'ega fa'amanino o lo'o fa'atatau i le va'aiga fa'avaomalo mo faiga fa'ainisinia o le tau po'o se va'aiga fa'apitonu'u mo auala kaponi lanumoana. E matua eseese lava manatu e tusa ai ma le nofoaga, a'oga, tupe maua, ma isi. O faiga fa'atekonolosi ma fa'alenatura e foliga mai e saofagā i le fa'aogaina o fofo CDR, o lea e taua ai le mafaufau i manatu o vaega o le a a'afia sa'o.

ClimateWorks. (2020, Tesema 15). Ave'esea e le Vasa Carbon Dioxide (CDR). ClimateWorks. Maua mai: https://youtu.be/brl4-xa9DTY.

O lenei ata vitio fa'ata'ita'i e fa minute o lo'o fa'amatalaina ai le fa'ata'amilosaga o le kaponi o le sami fa'anatura ma fa'ailoa mai ai auala masani e aveese ai le Carbon Dioxide (CDR). E tatau ona maitauina o lenei vitio e le o taʻua ai le siʻosiʻomaga ma faʻalapotopotoga faʻalavelave o auala faʻatekonolosi CDR, e le o aofia ai foi isi fofo faʻavae natura.

Brent, K., Burns, W., McGee, J. (2019, Tesema 2). Pulea ole Marine Geoengineering: Lipoti Faapitoa. Nofoaga Autu mo Pulega Fa'avaomalo Fa'afouina. Maua mai: https://www.cigionline.org/publications/governance-marine-geoengineering/

O le fa'atupula'ia o tekonolosi fa'akomepiuta o le gataifale e foliga mai e tu'u ai ni mana'oga fou i a tatou faiga fa'ava-o-malo e pulea ai tulaga lamatia ma avanoa. O nisi o faiga fa'avae o lo'o iai i luga ole gataifale e mafai ona fa'aoga ile geoengineering, peita'i, o tulafono na faia ma fa'atalanoaina mo fa'amoemoega e ese mai le geoengineering. O le London Protocol, 2013 teuteuga i luga o le lafoaia o le sami o le galuega faʻatoʻaga sili ona talafeagai i le geoengineering o le gataifale. E mana'omia le tele o maliega fa'ava-o-malo e fa'atumu ai le avanoa i pulega fa'akomepiuta o le gataifale.

Gattuso, JP, Magnan, AK, Bopp, L., Cheung, WW, Duarte, CM, Hinkel, J., ma Rau, GH (2018, Oketopa 4). Fofo o le Vasa e Fa'atatau i Suiga o le Tau ma Ona A'afiaga i Fa'alapotopotoga o le Gataifale. Tuaoi i Saienisi o le Gataifale, 337. https://doi.org/10.3389/fmars.2018.00337

E taua tele le fa'aitiitia o a'afiaga o le tau ile gataifale e aunoa ma le fa'afefeteina o le puipuiga o meaola fa'anatura ile auala ole fofo. O lea na au'ili'ili ai e le au tusitala o lenei su'esu'ega faiga e 13 e fa'atatau i le sami e fa'aitiitia ai le mafanafana o le sami, fa'asalaina o le sami, ma le si'itia o le sami, e aofia ai ma auala e fa'ato'a ai le carbon Dioxide (CDR), fa'alilization, auala fa'ato'aga o le sami, ma le toe fa'aleleia o aau. I le agai i luma, o le faʻaogaina o metotia eseese i se laʻititi laʻititi o le a faʻaitiitia ai lamatiaga ma le le mautonu e fesoʻotaʻi ma le faʻapipiʻiina tele.

National Research Council. (2015). Fa'alavelave ole tau: Ave'esea o le Carbon Dioxide ma Fa'asaoina Fa'atuatuaina. National Academies Press.

O le faʻaaogaina o soʻo se auala e aveese ai le Carbon Dioxide (CDR) e faʻatasi ma le tele o le le mautonu: aoga, tau, pulega, fafo atu, faʻamanuiaga faʻatasi, saogalemu, tutusa, ma isi. . O lenei fa'apogai e aofia ai se su'esu'ega muamua lelei o le fa'atupuina o tekonolosi CDR. O auala CDR atonu e le mafai ona fa'atuputeleina e aveese ai se aofaiga tele o le CO2, ae o lo'o i ai pea se sao taua i le malaga i le net-zero, ma e tatau ona gauai atu.

O le London Protocol. (2013, Oketopa 18). Teuteuga e Fa'atonutonu ai le Tu'uina o Mea mo le Fa'apa'aina o le Vasa ma isi Gaoioiga Fa'ainisinia o le Gataifale. Fa'aopoopo 4.

O le teuteuga o le 2013 i le London Protocol e faʻasa ai le lafoai o otaota poʻo isi mea i totonu o le sami e pulea ma faʻatapulaʻaina le faʻamaʻiina o le sami ma isi metotia faʻainisinia. O lenei teuteuga o le ulua'i teuteuga fa'ava-o-malo e fa'atatau i so'o se faiga fa'a-geo-engineering o le a a'afia ai ituaiga galuega fa'ate'aina o le carbon dioxide e mafai ona fa'aofi ma fa'ata'ita'i ile si'osi'omaga.

TUSI I TOP


10. Suiga o le Tau ma Eseesega, Tulaga tutusa, Fa'aofia ma le Fa'amasinoga (DEIJ)

Phillips, T. ma le Tupu, F. (2021). Top 5 Punaoa Mo Fa'alapotopotoga Fa'alapotopotoga Mai se Va'aiga Deij. Le Vaega Galulue Eseese a le Polokalama Chesapeake Bay. PDF.

O le Chesapeake Bay Program's Diversity Workgroup ua tu'ufa'atasia se ta'iala mo le tu'ufa'atasia o le DEIJ i galuega fa'atino fa'alaua'itele. O le pepa o fa'amatalaga e aofia ai feso'ota'iga i fa'amatalaga e uiga i le fa'amasinoga o le si'osi'omaga, fa'aituau fa'aituau, ma le tutusa fa'ailoga tagata, fa'apea fa'amatalaga mo vaega. E taua tele le tu'ufa'atasia o le DEIJ i totonu o se poloketi mai le amataga o le atina'e ina ia mafai ona 'a'afia ai tagata uma ma nu'u o lo'o a'afia.

Gardiner, B. (2020, Iulai 16). Fa'amasinoga o le Vasa: O Feso'ota'iga Feso'ota'i ma le Fete'aiga o le Tau. Fa'atalanoaga ma Ayana Elizabeth Johnson. Yale Siosiomaga 360.

O le faamasinoga o le sami o loo i le fetaulaiga o le faasao o le sami ma le amiotonu lautele, ma o faafitauli o le a feagai ma nuu mai suiga o le tau e le o alu ese. O le foia o le faʻafitauli o le tau e le naʻo se faʻafitauli faʻainisinia ae o se faʻafitauli masani faʻaagafesootai e tuua ai le toʻatele mai le talanoaga. O le faʻatalanoaga atoa e matua fautuaina ma o loʻo avanoa ile soʻotaga lea: https://e360.yale.edu/features/ocean-justice-where-social-equity-and-the-climate-fight-intersect.

Rush, E. (2018). Tulai: Auina atu mai le New American Shore. Kanata: Milkweed Editions.

Na taʻua e le tusitala o Elizabeth Rush e ala i se tagata suʻesuʻe muamua, o loʻo talanoaina aʻafiaga o loʻo feagai ma nuʻu vaivai mai suiga o le tau. O tala fa'a-tusitala e lalaga fa'atasi ai tala moni a nu'u i Florida, Louisiana, Rhode Island, Kalefonia, ma Niu Ioka na o'o i a'afiaga mata'utia o afā, ogaoga o le tau, ma le su'eina o tai ona o suiga o le tau.

TUSI I TOP


11. Faiga Faavae ma Lomiga a le Malo

Vasa ma le Tau. (2023). Fautuaga Faiga Fa'avae mo taulaga i gataifale e fa'afetaui i le si'itia o le suasami. Sea'ties Initiative. 28 pp. Toe aumai mai: https://ocean-climate.org/wp-content/uploads/2023/11/Policy-Recommendations-for-Coastal-Cities-to-Adapt-to-Sea-Level-Rise-_-SEATIES.pdf

O fa'ata'ita'iga o le si'itia o le suasami e natia ai le tele o le le mautonu ma fesuiaiga i le kelope, ae e mautinoa lava e le mafai ona toe fa'afo'isia lea mea ma fa'aauau pea mo le tele o seneturi ma le afe tausaga. I le lalolagi atoa, o taulaga i le gataifale, i luga o le laina pito i luma o le faatupulaia o osofaiga a le sami, o loo sailia ni fofo fetuunaiga. Ona o lea tulaga, o le Ocean & Climate Platform (OCP) na fa'alauiloa i le 2020 le Sea'ties Initiative e lagolago ai taulaga i gataifale o lo'o lamatia i le si'itia o le suasami e ala i le fa'afaigofieina o le fa'atinoina ma le fa'atinoina o fuafuaga fa'atatau. I le fa'ai'uga o le fa tausaga o le Sea'ties, o le "Fautuaga Fautuaga i Aai i Talafatai e Fa'afetaui i le Si'itia o le Sami" e fa'atatau i tomai fa'asaienisi ma fa'amatalaga i luga o le eleele o le silia ma le 230 lōia na fa'apotopotoina i 5 a'oa'oga fa'aitulagi fa'atulagaina i Europa i Matu, le Metitirani, Amerika i Matu, Aferika i Sisifo, ma le Pasefika. Ua lagolagoina nei e le 80 faʻalapotopotoga i le lalolagi atoa, o fautuaga faʻavae e faʻamoemoe i le lotoifale, atunuʻu, faʻaitulagi ma faʻava-o-malo e faia faaiuga, ma taulaʻi i faʻamuamua.

Malo Aufaatasi. (2015). Le Maliega Pale. Bonn, Siamani: United National Framework Convention on Climate Change secretariat, UN Climate Change. Toe aumai mai: https://unfccc.int/process-and-meetings/the-paris-agreement/the-paris-agreement

Na amata faamamaluina le Maliega Paris i le aso 4 o Novema 2016. O lona faʻamoemoe o le tuʻufaʻatasia o malo i se taumafaiga malosi e faʻatapulaʻa suiga o le tau ma fetuunai i ona aafiaga. O le sini autu o le faatumauina lea o le maualuga o le vevela o le lalolagi i lalo ifo o le 2 tikeri Celsius (3.6 tikeri Fahrenheit) i luga aʻe o tulaga aʻo leʻi faia pisinisi ma faʻatapulaʻa le faʻateleina o le vevela i lalo ifo o le 1.5 tikeri Celsius (2.7 tikeri Fahrenheit). O nei mea ua fa'amaopoopoina e vaega ta'itasi fa'atasi ai ma Saofaga Fa'apitoa a le Atunu'u (NDCs) e mana'omia ai vaega ta'itasi e lipoti atu i taimi uma a latou fa'aoso ma taumafaiga fa'atino. E o'o mai i le taimi nei, e 196 Itu na fa'amaonia le maliliega, e ui e tatau ona maitauina o le Iunaite Setete o se ulua'i sainia ae na tu'uina atu se fa'aaliga o le a fa'amavae mai le maliliega.

Faamolemole ia matau o lenei pepa e na o le pau lea o le puna e le o iai i le faasologa o taimi. I le avea ai ma ta'utinoga fa'ava-o-malo sili ona atoatoa e a'afia ai faiga fa'avae mo suiga o le tau, o lenei fa'apogai o lo'o aofia ai i le fa'asologa o taimi.

Vaega Fa'ava-o-malo i Suiga o le Tau, Vaega Galulue II. (2022). Suiga o le Tau 2022 A'afiaga, Fetuuna'iga, ma Fa'aletonu: Aotelega mo Tagata Fai Faiga Fa'avae. IPCC. PDF.

O le Lipoti a le Intergovernmental Panel on Climate Change o se aotelega maualuga mo le au fai faiga faavae o sao a le Vaega II i le Lipoti o Iloiloga Lona Ono a le IPCC. O le su'esu'ega e tu'ufa'atasia ai le malamalama e sili atu le malosi nai lo su'esu'ega muamua, ma e fa'atatau i a'afiaga o suiga o le tau, lamatiaga, ma fetuutuuna'iga o lo'o fa'aalia fa'atasi. Ua tuuina mai e le au tusitala se lapataiga mataʻutia e uiga i le tulaga o loʻo i ai nei ma le lumanaʻi o lo tatou siosiomaga.

Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi. (2021). Lipoti Gap Emissions 2021. Malo Aufaatasi. PDF.

O le Lipoti a le United Nations Environment Programme 2021 ua faaalia ai e faapea o tautinoga a le atunuu o le tau o loo i ai nei ua mafai ai e le lalolagi ona ausia le maualuga o le vevela o le lalolagi i le 2.7 tikeri Celsius i le faaiuga o le seneturi. Ina ia faatumauina le maualuga o le vevela o le lalolagi i lalo ifo o le 1.5 tikeri celsius, i le mulimuli ai i le sini o le Paris Agreement, e manaʻomia e le lalolagi ona tipi le kasa oona i le afa i le isi valu tausaga. I se taimi puʻupuʻu, o le faʻaitiitia o le methane e faʻaaogaina mai le suauu, otaota, ma faʻatoaga e mafai ona faʻaitiitia ai le mafanafana. E mafai fo'i ona fesoasoani maketi kaponi fa'amalamalama manino i le lalolagi e ausia sini fa'aoso.

Fono a Malo Aufaatasi i Suiga o le Tau. (2021, Novema). Glasgow Climate Pact. Malo Aufaatasi. PDF.

O le Glasgow Climate Pact e manaʻomia ai le faʻateleina o gaioiga o le tau i luga aʻe o le 2015 Paris Climate Agreement ina ia tausisia le sini o le na o le 1.5C le maualuga o le vevela. O lenei feagaiga na sainia e le lata i le 200 atunuu ma o le uluai maliliega o le tau na fuafua manino e faʻaitiitia le faʻaaogaina o le koale, ma o loʻo faʻatulagaina ai tulafono manino mo se maketi tau le lalolagi.

Vaega Lagolago mo Fautuaga Faasaienisi ma Tekonolosi. (2021). Talanoaga o le Vasa ma le Suiga o le Tau e Mafaufau i le Fa'amalosia o Fetuuna'iga ma Fa'agaioiga Fa'aitiitia. O Malo Aufaatasi. PDF.

O le Vaega Fa'asaienisi mo Fautuaga Fa'asaienisi ma Fa'atekonolosi (SBSTA) o le ulua'i lipoti fa'apuupuuga lea o le a avea nei ma talanoaga faaletausaga o le vasa ma suiga o le tau. O le lipoti ose manaoga ole COP 25 mo faamoemoega o lipoti. O lenei talanoaga na faʻafeiloaia e le 2021 Glasgow Climate Pact, ma o loʻo faʻamaonia ai le taua o Malo e faʻamalosia lo latou malamalama ma gaioiga i luga o le sami ma suiga o le tau.

Komisi o le Vasa Fa'asao a le Malo. (2021). Malo Aufaatasi Se sefulu tausaga o Saienisi o Sami mo Atina'e Gafataulimaina (2021-2030): Fuafuaga Faatino, Aotelega. UNESCO. https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000376780

Ua faailoa mai e Malo Aufaatasi o le 2021-2030 o le Ocean Decade. I le gasologa o le sefulu tausaga, o loʻo galue Malo Aufaatasi i tua atu o le malosi o se malo e tasi e faʻaogaina faʻatasi suʻesuʻega, tupe teufaafaigaluega, ma faʻamoemoega i mea e ave i ai le faamuamua a le lalolagi. E silia ma le 2,500 paaga na saofagā i le atinaʻeina o le UN Decade of Ocean Science for Sustainable Development fuafuaga lea e faʻatulagaina ai faʻamuamua faʻasaienisi e faʻaosoina ai fofo faʻavae faasaienisi mo le atinaʻe gafataulimaina. E mafai ona maua fa'amatalaga i luga ole Ocean Decade iinei.

Tulafono o le Sami ma Suiga o le Tau. (2020). I E. Johansen, S. Busch, & I. Jakobsen (Eds.), Le Tulafono o le Sami ma Suiga o le Tau: Fofo ma Fa'alavelave (itulau I-Ii). Cambridge: Cambridge University Press.

E iai le sootaga malosi i le va o fofo o suiga o le tau ma aafiaga o tulafono faava o malo o le tau ma le tulafono o le sami. E ui ina tele lava ina atia'e e ala i fa'alapotopotoga fa'aletulafono 'ese'ese, o le fa'atalanoaina o suiga o le tau i tulafono o le gataifale e mafai ona ta'ita'iina atu i le ausiaina o fa'amoemoega fa'atasi.

Polokalama Siosiomaga a Malo Aufaatasi (2020, Iuni 9) Itupa, Tau ma le Saogalemu: Faamauina o le Filemu Autasi i Luma o Suiga o le Tau. Malo Aufaatasi. https://www.unenvironment.org/resources/report/gender-climate-security-sustaining-inclusive-peace-frontlines-climate-change

O suiga o le tau o loʻo faʻateleina ai tulaga e lamatia ai le filemu ma le saogalemu. O tulaga fa'aletagata ma fa'atonuga malosi e tu'u ai se sao taua i le auala e ono a'afia ai tagata ma tali atu i le fa'atupulaia o fa'alavelave. Ua fautuaina e le lipoti a Malo Aufaatasi le tu'ufa'atasia o fuafuaga fa'avae faiga fa'avae, fa'alautele polokalame tu'ufa'atasia, fa'ateleina tupe fa'atatau, ma fa'alautele le fa'avae fa'amaoniga o itupa o itupa o lamatiaga tau le saogalemu e feso'otai i le tau.

Suavai a Malo Aufaatasi. (2020, Mati 21). Le Lipoti ole Atinae ole Suavai a Malo Aufaatasi 2020: Suavai ma Suiga o le Tau. Suavai a Malo Aufaatasi. https://www.unwater.org/publications/world-water-development-report-2020/

O suiga o le tau o le a aafia ai le maua, lelei, ma le tele o vai mo manaoga masani o tagata e lamatia ai le saogalemu o taumafa, soifua maloloina o tagata, nofoaga i taulaga ma nuu i tua, gaosiga o le malosi, ma le faateleina o taimi ma le tele o mea ogaoga e pei o galu vevela ma afā. O le tele o vai e fa'atupuina ona o suiga o le tau e fa'ateleina ai a'afiaga i vai, tumama, ma tumama (WASH). O avanoa e foia ai le faatupulaia o le tau ma faafitauli o le suavai e aofia ai le fetuunaiga ma le faaitiitia o fuafuaga i le faafaigaluegaina o vai, lea o le a sili atu ai le faatosinaina o tupe teufaafaigaluega ma gaoioiga e fesootai i le tau. O le suiga o le tau o le a aafia ai e sili atu nai lo na o meaola o le gataifale, ae toetoe lava o gaioiga uma a tagata.

Blunden, J., ma Arndt, D. (2020). Setete o le Tau i le 2019. American Meteorological Society. NOAA's National Centers for Environmental Information.https://journals.ametsoc.org/bams/article-pdf/101/8/S1/4988910/2020bamsstateoftheclimate.pdf

NOAA lipotia o le 2019 o le tausaga sili ona vevela i faamaumauga talu mai faamaumauga na amata i le ogatotonu o le 1800s. O le 2019 na vaaia ai foi le maualuga o le kasa oona, o le siitia o le suasami, ma le faateleina o le vevela na faamaumauina i itu uma o le lalolagi. O le tausaga lenei o le taimi muamua lea na aofia ai i le lipoti a le NOAA le vevela o le gataifale e faʻaalia ai le faʻatupulaia o le faʻateleina o galu vevela. O le lipoti ua faaopoopo i le Bulletin of the American Meteorological Society.

Vasa ma le Tau. (2019, Tesema) Fautuaga mo Faiga Faavae: Se vasa maloloina, se tau puipuia. O le Vasa ma le Tau. https://ocean-climate.org/?page_id=8354&lang=en

E tusa ai ma tautinoga na faia i le 2014 COP21 ma le 2015 Paris Agreement, o lenei lipoti o loʻo faʻataʻatia ai laasaga mo se sami maloloina ma le tau puipuia. E tatau ona amata atunuu i le faaitiitia, sosoo ai ma le fetuutuunai, ma mulimuli ane taliaina tupe gafataulimaina. O gaioiga fautuaina e aofia ai: faʻatapulaʻa le siʻitia o le vevela ile 1.5°C; fa'amutaina fesoasoani tau suau'u fa'atosina; atia'e malosiaga fa'afouina o le gataifale; faatelevave faiga fetuutuunai; fa'amalosia taumafaiga e fa'amutaina faigafaiva fa'atulafono, lē lipotia ma lē fa'atulafonoina (IUU) i le 2020; fa'ataga se maliliega fa'atulafonoina mo le fa'asao sa'o ma pulega gafataulimaina o meaola eseese i ogasami; tulituliloa le 30% o le sami puipuia i le 2030; fa'amalosia su'esu'ega fa'ava-o-malo i mataupu tau o le sami e ala i le aofia ai o le socio-ecological dimension.

WHO. (2019, Aperila 18). Soifua Maloloina, Siosiomaga ma Suiga o le Tau WHO Global Strategy on Health, Environment and Climate Change: Le Suiga e Manaomia e Faʻaleleia ai Olaga ma le Soifua manuia Faʻaauau e ala i Siosiomaga Soifua Maloloina. Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, Fitugafulu Lua Fono Aoao a le Soifua Maloloina a le Lalolagi A72/15, mataupu 11.6.

O fa'alavelave fa'alesiosi'omaga e iloagofie e mafua ai le tusa ma le kuata o maliu uma ma fa'ama'i i le lalolagi atoa, ose 13 miliona maliu tumau i tausaga ta'itasi. O suiga o le tau o loʻo faʻateleina le mafuaʻaga, ae o le lamatiaga o le soifua maloloina o tagata e ala i suiga o le tau e mafai ona faʻaitiitia. E tatau ona faia ni gaioiga e taula'i atu i fa'atonuga o le soifua maloloina, fa'amoemoega o suiga o le tau, ma le si'osi'omaga i se faiga tu'ufa'atasia e fetu'una'i i tulaga fa'apitonu'u ma lagolagoina e ala fa'atonutonu lelei.

Polokalama Atinae a Malo Aufaatasi. (2019). Le Folafolaga a le UNDP mo le Tau: Puipuiga o le Fuafuaga 2030 E ala i Faiga Fa'atauva'a o le Tau. Polokalama Atinae a Malo Aufaatasi. PDF.

Ina ia ausia sini o loʻo tuʻuina atu i le Paris Agreement, o le Polokalama Atinaʻe a Malo Aufaatasi o le a lagolagoina le 100 atunuu i se faʻagasologa faʻatasi ma manino i latou Nationally Determined Contributions (NDCs). O le ofo atu o auaunaga e aofia ai le lagolago mo le fausiaina o le finagalo fa'apolokiki ma le pule fa'ale-agafesootai i tulaga fa'ale-atunu'u ma fa'alotoifale; toe iloilo ma fa'afouga i fa'amoemoe o iai, faiga fa'avae, ma faiga; tu'ufa'atasia vaega fou po'o tulaga kasa kasa; iloilo tau ma avanoa fa'afaigaluega; mataituina le alualu i luma ma faamalosia le manino.

Pörtner, HO, Roberts, DC, Masson-Delmotte, V., Zhai, P., Tignor, M., Poloczanska, E., …, & Weyer, N. (2019). Lipoti Faapitoa i le Vasa ma le Cryosphere i se Suiga o Tau. Fono a Malo i le Suiga o le Tau. PDF

Na tatalaina e le Intergovernmental Panel on Climate Change se lipoti faapitoa na tusia e le silia ma le 100 saienitisi mai le silia ma le 36 atunuu i suiga tumau i le vasa ma le cryosphere-o vaega aisa o le paneta. O mea autu na maua e faapea o suiga tetele i mauga maualuluga o le a aafia ai nuu i lalo ifo o le vai, aisa ma le aisa ua liusuavai e fesoasoani i le faateleina o fua faatatau o le maualuga o le suasami ua valoia e oo atu i le 30-60 cm (11.8 - 23.6 inisi) i le 2100 pe afai o le kasa oona. o lo'o taofiofi ma'ai ma 60-110cm (23.6 - 43.3 inisi) pe a fa'aauau pea le si'itia o le kasa oona. O le a fa'ateleina fa'alavelave mata'utia o le suasami, suiga i le si'osi'omaga o le sami e ala i le mafanafana o le sami ma le fa'asa'o ma o lo'o fa'aitiitia le aisa o le sami Arctic i masina ta'itasi fa'atasi ai ma le liu malulu. Ua maua e le lipoti o le faʻaitiitia malosi o le kasa oona, puipuia ma le toe faʻaleleia o meaola faanatura ma le faʻaeteete o le puleaina o punaoa e mafai ai ona faʻasaoina le sami ma le cryosphere, ae tatau ona faia se gaioiga.

Le US Department of Defense. (2019, Ianuari). Lipoti i Aafiaga o le Suiga o le Tau i le Matagaluega o Puipuiga. Ofisa o le Failautusi o le Puipuiga mo le mauaina ma le faatumauina. Toe aumai mai: https://climateandsecurity.files.wordpress.com/2019/01/sec_335_ndaa-report_effects_of_a_changing_climate_to_dod.pdf

O le US Department of Defense e manatu i le saogalemu o le atunuʻu e fesoʻotaʻi ma le suiga o le tau ma mea e tutupu mulimuli ane e pei o lologa faifaipea, lamala, faʻatafunaga, mu o le vao, ma le liusua o le aisa i le saogalemu o le atunuʻu. Ua maua e le lipoti e faapea o le tau e tatau ona tuufaatasia i fuafuaga ma faiga filifiliga ma e le mafai ona avea o se polokalame e ese mai. Ua maua e le lipoti o loʻo i ai ni faʻafitauli tau le saogalemu mai mea e faʻatatau i le tau i galuega ma misiona.

Wuebbles, DJ, Fahey, DW, Hibbard, KA, Dokken, DJ, Stewart, BC, & Maycock, TK (2017). Lipoti Fa'apitoa Fa'asaienisi o le Tau: Su'esu'ega Fa'alotoifale Lona Fa o le Tau, Volume I. Uosigitone, DC, ISA: US Global Change Research Program.

O se vaega o le National Climate Assessment ua faatonuina e le US Congress e faia i le ta'ifa tausaga, ua fuafuaina e avea ma iloiloga faʻamaonia o le faasaienisi o suiga o le tau ma le taulai atu i le Iunaite Setete. O nisi o mea taua na maua e aofia ai mea nei: o le seneturi talu ai o le sili ona mafanafana i le tala faasolopito o tagata; gaioiga a le tagata-aemaise lava le fa'aosoina o kasa oona-o le mafua'aga autu lea o le vevela ua matauina; o le maualuga o le suasami o le lalolagi ua siitia i le 7 inisi i le seneturi talu ai; o lo'o fa'atupula'ia lologa ma o lo'o fa'amoemoe e fa'aauau pea ona si'itia le suasami; o le a sili atu le tele o galu vevela, e pei o le afi o le vaomatua; ma le tele o suiga o le a fa'alagolago tele i le maualuga o le kasa oona i le lalolagi.

Cicin-Sain, B. (2015, Aperila). Manulauti 14— Fa'asao ma Fa'aaoga Gaoioiga o Vasa, Sami ma Punaoa o le Gataifale mo Atina'e Gafataulimaina. Malo Aufaatasi Chronicle, LI(4). Maua mai: http://unchronicle.un.org/article/goal-14-conserve-and-sustainably-useoceans-seas-and-marine-resources-sustainable/ 

Manulauti 14 a Malo Aufaatasi Manulauti Atinae (UN SDGs) o loʻo faʻamaonia ai le manaʻomia mo le faʻasaoina o le sami ma le faʻaogaina gafataulimaina o punaoa o le gataifale. O le lagolago malosi mo le pulega o le sami e sau mai i motu laiti o loʻo atiaʻe setete ma atunuʻu e le o atinaʻe o loʻo aʻafia i le faʻatamala o le sami. Polokalama e faʻatatau i le Manulauti 14 e mafai foi ona ausia isi sini e fitu a le UN SDG e aofia ai le mativa, saogalemu o meaʻai, malosi, tuputupu aʻe o le tamaoaiga, atinaʻe tetele, faʻaitiitia o le le tutusa, aai ma nofoaga o tagata, faʻaogaina ma gaosiga, suiga o le tau, meaola eseese, ma auala o le faʻatinoga. ma faiga faapaaga.

Malo Aufaatasi. (2015). Manulauti 13—Fai Gaoioiga Faanatinati e Faafetauia Suiga o le Tau ma ona Aafiaga. Malo Aufaatasi Sustainable Development Goals Knowledge Platform. Toe aumai mai: https://sustainabledevelopment.un.org/sdg13

Manulauti 13 a Malo Aufaatasi Manulauti Atina'e (UN SDGs) o loʻo faʻamamafaina ai le manaʻoga e foia le faʻateleina o aʻafiaga o kasa kasa. Talu mai le Maliega a Paris, o le tele o atunuu ua latou faia ni laasaga lelei mo le tau tau tupe e ala i saofaga fuafuaina a le atunuu, o loʻo tumau pea le manaʻomia tele mo gaioiga i le faʻaitiitia ma le fetuunaiga, aemaise lava mo atunuu laiti atiaʻe ma atumotu laiti. 

US Department of Defense. (2015, Iulai 23). O le Puipuiga ole Atunuu A'afiaga ole Tau ole Tau ma Suiga ole Tau. Komiti a le Senate i Tala Faatatau. Toe aumai mai: https://dod.defense.gov/Portals/1/Documents/pubs/150724-congressional-report-on-national-implications-of-climate-change.pdf

E va'aia e le Matagaluega o le Puipuiga le suiga o le tau o se fa'amata'u saogalemu i le taimi nei ma a'afiaga mata'utia i fa'alavelave ma fa'alavelave i malo ma nu'u vaivai, e aofia ai le Iunaite Setete. E eseese lava a'afiaga, ae e tutusa uma le iloiloga o le taua o suiga o le tau.

Pachauri, RK, & Meyer, LA (2014). Suiga o le Tau 2014: Lipoti Fa'atasi. Sao o Vaega Galulue I, II ma III i le Lipoti o Iloiloga Lona Lima a le Vaega o le Va o Malo i Suiga o le Tau. Fono a le Malo i Suiga o le Tau, Sineva, Suiselani. Toe aumai mai: https://www.ipcc.ch/report/ar5/syr/

O a'afiaga a tagata i le faiga o le tau o lo'o manino ma e sili ona maualuga le fa'aosoina o kasa oona i le tala fa'asolopito. O avanoa lelei e fetuutuuna'i ma fa'aitiitiga o lo'o avanoa i so'o se vaega tetele, ae o tali o le a fa'alagolago i faiga fa'avae ma faiga i tulaga fa'ava-o-malo, atunu'u, ma le lotoifale. O le lipoti o le 2014 ua avea ma suʻesuʻega mautinoa e uiga i suiga o le tau.

Hoegh-Guldberg, O., Cai, R., Poloczanska, E., Brewer, P., Sundby, S., Hilmi, K., …, & Jung, S. (2014). Suiga o le Tau 2014: Aafiaga, Fetuunaiga, ma Faʻafitauli. Vaega B: Ituaiga Fa'aitulagi. Saofaga a le Vaega Galulue II i le Lipoti o Iloiloga Lona Lima a le Vaega o le Va o Malo i Suiga o le Tau. Cambridge, UK ma Niu Ioka, Niu Ioka ISA: Cambridge University Press. 1655-1731. Maua mai: https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/WGIIAR5-Chap30_FINAL.pdf

O le sami e taua tele i le tau o le lalolagi ma ua mitiia le 93% o le malosi na gaosia mai le faʻaleleia o le greenhouse aʻafiaga ma e tusa ma le 30% o le anthropogenic carbon dioxide mai le ea. Ua si'itia le vevela ole sami ole lalolagi mai le 1950-2009. O le kemisi o le sami o loʻo suia ona o le faʻaaogaina o le CO2 e faʻaititia ai le pH atoa o le sami. O nei mea, fa'atasi ai ma le tele o isi a'afiaga o suiga o le tau, o lo'o i ai le tele o a'afiaga leaga i le vasa, ola o le gataifale, si'osi'omaga, ma tagata.

Fa'amolemole maitau e feso'ota'i lenei mea ma le Lipoti Fa'asologa o lo'o fa'amatalaina i luga, ae fa'apitoa mo le Vasa.

Griffis, R., & Howard, J. (Eds.). (2013). Vasa ma Punaoa o le Gataifale i se Suiga o Tau; Ose Fa'amatalaga Fa'atekinisi ile Su'esu'ega ole Tau ile 2013. Tia National Oceanic and Atmospheric Administration. Uosigitone, DC, ISA: Island Press.

I le avea ai o se soa i le lipoti a le National Climate Assessment 2013, o lenei pepa o loʻo vaʻavaʻai i iloiloga faʻapitoa ma suʻesuʻega faʻapitoa i le sami ma le gataifale. O lo'o finau mai le lipoti e fa'apea, o suiga fa'aletino ma vaila'au e mafua mai i le tau o lo'o mafua ai ona afaina tele, o le a afaina ai foliga o le sami, ma fa'apea ai le si'osi'omaga o le lalolagi. O lo'o tumau pea le tele o avanoa e fa'afetaui ai ma fa'atalanoaina nei fa'afitauli e aofia ai le fa'ateleina o faiga fa'apa'aga fa'ava-o-malo, avanoa fa'atosina, ma le fa'aleleia atili o faiga fa'avae ma pulega o le gataifale. O lenei lipoti o lo'o tu'uina atu ai se tasi o su'esu'ega sili ona mae'ae'a i taunuuga o suiga o le tau ma ona a'afiaga i luga o le sami e lagolagoina e su'esu'ega loloto.

Warner, R., & Schofield, C. (Eds.). (2012). Suiga o le Tau ma Vasa: Su'esu'eina o Tulafono ma Faiga Fa'avae i le Asia Pacific ma tua atu. Northampton, Massachusetts: Edwards Elgar Publishing, Inc.

O lenei fa'aputuga o tala e va'ava'ai i le feso'ota'iga o pulega ma suiga o le tau i totonu o le itulagi o Asia ma le Pasefika. E amata le tusi i le talanoaina o aafiaga faaletino o suiga o le tau e aofia ai aafiaga i meaola eseese ma aafiaga o faiga faavae. O le agai atu i talanoaga o pulega faa-faamasinoga o le gataifale i le Vasa i Saute ma le Anetatika sosoo ai ma le talanoaina o tuaoi o le atunuu ma le gataifale, sosoo ai ma se auiliiliga o le puipuiga. O mataupu mulimuli o lo'o talanoaina ai a'afiaga o kasa oona ma avanoa mo le fa'aitiitia. O suiga o le tau e maua ai se avanoa mo le galulue faʻatasi o le lalolagi, e faʻaalia ai le manaʻomia o le mataʻituina ma le faʻatonutonuina o galuega faʻainisinia o le gataifale e tali atu ai i taumafaiga faʻaitiitia suiga o le tau, ma atiaʻe se tali tutusa faʻavaomalo, faʻaitulagi, ma le atunuʻu e amanaʻia ai le matafaioi a le sami i suiga o le tau.

Malo Aufaatasi. (1997, Tesema 11). Le Kyoto Protocol. Fono a Malo Aufaatasi i Suiga o le Tau. Maua mai: https://unfccc.int/kyoto_protocol

O le Kyoto Protocol ose ta'utinoga fa'ava-o-malo e fa'atulaga ni fa'amoemoe fa'ava-o-malo mo le fa'aitiitia o le kasa oona. O lenei maliliega na faʻamaonia i le 1997 ma amata faʻamalosia i le 2005. Na talia le Teuteuga a Doha ia Tesema, 2012 e faʻalautele ai le feagaiga ia Tesema 31st, 2020 ma toe teuteu le lisi o kasa greenhouse (GHG) e tatau ona lipotia e itu taʻitasi.

TUSI I TOP


12. Fofo Fautuaina

Ruffo, S. (2021, Oketopa). Fofo ole Tau ole Vasa. TED. https://youtu.be/_VVAu8QsTu8

E tatau ona tatou manatu o le sami o se puna o vaifofo nai lo se isi vaega o le siosiomaga e tatau ona tatou faasaoina. O le vasa i le taimi nei o loʻo tausia le tau ia lava e lagolago ai tagata soifua, ma o se vaega taua o le tau faasaga i suiga o le tau. O vaifofo fa'anatura o le tau e maua e ala i le galulue fa'atasi ma a tatou faiga vai, a'o tatou fa'aitiitia a tatou kasa oona.

Carlson, D. (2020, Oketopa 14) I totonu o le 20 Tausaga, O le Si'itia o le Suasami o le a Faia Toeitiiti lava Itumalo uma i Talafatai – ma a latou noataga. Fa'atauga Tumau.

O le faʻateleina o faʻafitauli tau aitalafu mai lologa faifai pea ma ogaoga e ono afaina ai nuʻu, o se faʻafitauli ua faʻateleina ona o le faʻalavelave COVID-19. O Setete e tele le faitau aofa'i o le gataifale ma le tamaoaiga o lo'o feagai ma le tele o le sefulu tausaga o fa'afitauli tau aitalafu ona o le vaivai o le tamaoaiga ma le maualuga o tau o le si'itia o le suasami. O le US setete e sili ona lamatia o Florida, New Jersey, ma Virginia.

Johnson, A. (2020, Iuni 8). Ia Faasaoina le Tau Vaavaai i le Vasa. Scientific American. PDF.

O le sami o loʻo i ai i le faʻalavelave faʻafuaseʻi ona o gaioiga a tagata, ae o loʻo i ai avanoa i malosiaga faʻafouina i fafo, o le faʻaogaina o le carbon, algae biofuel, ma faʻatoʻaga faʻafouina o le sami. O le vasa o se faʻamataʻu i le faitau miliona o loʻo nonofo i luga o le talafatai e ala i lologa, o se tagata afaina i gaioiga a tagata, ma se avanoa e faʻasaoina ai le paneta, i le taimi e tasi. E mana'omia le Blue New Deal e fa'aopoopo i le Green New Deal ua fuafuaina e foia ai le fa'afitauli o le tau ma liliu ai le sami mai se taufa'amata'u i se fofo.

Ceres (2020, Iuni 1) Fa'atalanoaina le Tau o se Fa'alavelave Fa'atonu: O se Valaau e Fa'atino. Ceres. https://www.ceres.org/sites/default/files/2020-05/Financial%20Regulator%20Executive%20Summary%20FINAL.pdf

O suiga o le tau ose fa'alavelave fa'aletonu ona o lona ono mafai ona fa'aletonu maketi tetele e ono o'o atu ai i ni fa'aletonu matuia mo le tamaoaiga. Ceres e sili atu i le 50 fautuaga mo tulafono faʻaletupe autu mo gaioiga i suiga o le tau. O nei mea e aofia ai: faʻailoa o suiga o le tau e ono aʻafia ai le mautu o maketi tau tupe, manaʻomia faʻalapotopotoga tau tupe e faʻatautaia suʻega faʻafitauli o le tau, manaʻomia faletupe e iloilo ma faʻaalia tulaga lamatia o le tau, e pei o le kaponi mai a latou nonogatupe ma tupe teu faʻafaigaluega, faʻapipiʻi le lamatiaga o le tau i le toe faʻafaigaluegaina o tagata. fa'agaioiga, aemaise i nu'u e maualalo tupe maua, ma 'auai i taumafaiga e fa'aleleia taumafaiga fa'amaopoopo i tulaga lamatia o le tau.

Gattuso, J., Magnan, A., Gallo, N., Herr, D., Rochette, J., Vallejo, L., and Williamson, P. (2019, Novema) Avanoa mo le Faʻateleina o Gaoioiga o le Vasa i Faiga Faʻavae Faʻavae Faʻamatalaga Puupuu. . IDDRI Atina'e Fa'aauau & So'oga Fa'avaomalo.

Fa'asalalauina i luma ole 2019 Blue COP (lea e ta'ua o le COP25), o lo'o finau lenei lipoti e fa'apea, o le fa'alauteleina o le malamalama ma fofo fa'avae o le sami e mafai ona fa'atumauina pe fa'ateleina auaunaga o le sami e ui lava i suiga o le tau. A'o fa'aalia le tele o poloketi o lo'o fa'atatau i suiga o le tau ma galulue ai atunu'u mo a latou Sao Fa'atatau i le Atunu'u (NDCs), e tatau i atunu'u ona fa'amuamua le fa'atuputeleina o gaioiga o le tau ma fa'amuamua galuega fa'amautu ma maualalo le fa'anoanoa.

Gramling, C. (2019, Oketopa 6). I se Fa'afitauli o le Tau, Po'o Tulaga Tulaga Tulaga Mata'utia le Geoengineering? Tala Fou Saienisi. PDF.

Ina ia tetee atu i suiga o le tau, ua fautuaina ai e tagata ni galuega tetele o le geoengineering e faaitiitia ai le mafanafana o le sami ma aveesea ai le kaponi. O poloketi fautuaina e aofia ai: fausiaina o fa'ata tetele i le vanimonimo, fa'aopoopoina o aerosol i le stratosphere, ma le totoina o le sami (fa'aopoopoina o le u'amea e fai ma fetilaisa i le vasa e fa'aosofia ai le tuputupu a'e o le phytoplankton). O isi ua fautua mai o nei galuega faakomepiuta e mafai ona oo atu ai i sone mamate ma lamatia ai ola o le gataifale. O le maliega lautele o le tele o suʻesuʻega e manaʻomia ona o le tele o le le mautonu i aʻafiaga umi o geoengineers.

Hoegh-Guldberg, O., Northrop, E., ma Lubehenco, J. (2019, Setema 27). O le Vasa o le Ki i le Ausia o Tau ma Sini Fa'ale-agafesootai: O le Ocean-based Approached e mafai ona fesoasoani e tapunia Gaps. Insights Policy Forum, Science Magazine. 265(6460), DOI: 10.1126/science.aaz4390.

E ui o suiga o le tau e afaina ai le vasa, ae o le sami e avea ma puna o vaifofo: malosiaga faʻafouina; felauaiga ma felauaiga; puipuiga ma le toe faaleleia o le gataifale ma gataifale; faigafaiva, fagafagogo, ma suiga o taumafa; ma le teuina o le kaponi i le alititai. O nei fofo ua uma ona tuuina atu muamua, ae e toaitiiti lava atunuu ua aofia ai se tasi o ia mea i totonu o latou Nationally Determined Contributions (NDC) i lalo o le Paris Agreement. E na'o le valu NDC o lo'o aofia ai fua fa'atatau mo le su'eina o le kaponi, lua o lo'o ta'ua ai le malosi fa'afouina o le sami, ma na'o le tasi na ta'ua ai felauaiga gafataulimaina. O lo'o tumau pea le avanoa e fa'atonu ai fa'atonuga ma faiga fa'avae mo le fa'aitiitia o le sami ina ia mautinoa o lo'o ausia sini o le fa'aitiitiga o le afu.

Cooley, S., BelloyB., Bodansky, D., Mansell, A., Merkl, A., Purvis, N., Ruffo, S., Taraska, G., Zivian, A. ma Leonard, G. (2019, Me 23). Ua le amana'ia fuafuaga o le sami e foia ai suiga o le tau. https://doi.org/10.1016/j.gloenvcha.2019.101968.

O le tele o atunu'u ua tu'u fa'atapula'aina kasa oona e ala i le Maliega a Paris. Ina ia avea ma pati manuia i le Maliega a Paris e tatau ona: puipuia le vasa ma faʻavavevave le tau, taulaʻi i le CO2 fa'aitiitiga, malamalama ma puipuia le teuina o le carbon dioxide e fa'atatau i meaola fa'anatura o le sami, ma tulituliloa ta'iala tau fetuutuuna'i fa'atatau ile sami.

Helvarg, D. (2019). Maulu ile Fuafuaga Fa'atino ole Tau ole Vasa. Alert Diver Online.

E ese le vaaiga a le au su'esu'e i le tulaga leaga o le siosiomaga o le sami e mafua mai i suiga o le tau. Ona o lea tulaga, ua finau Helvarg e tatau ona tutu faatasi le au maulu e lagolago se Fuafuaga o Galuega mo le Tau o le Vasa. O le fuafuaga fa'atino o le a fa'amamafaina ai le mana'omia o le toe fuata'iga o le US National Flood Insurance Program, tele fa'afaigaluegaina o le gataifale ma le taula'i atu i pa faanatura ma gataifale ola, ta'iala fou mo malosiaga fa'afouina i fafo, se feso'otaiga o nofoaga puipuia o le gataifale (MPA), fesoasoani mo uafu lanu meamata ma nuu fagogota, fa'atuputeleina tupe fa'afaifa'ato'aga, ma le toe fa'aleleia o le Ta'iala mo Fa'alavelave Fa'afuase'i a le Atunu'u.

TUSI I TOP


13. Saili mo nisi mea? (Punaoa Faaopoopo)

O lenei itulau su'esu'e ua mamanuina ina ia avea ma lisi fa'apolopolo o puna'oa o fa'asalalauga sili ona fa'aaafia i luga o le sami ma le tau. Mo fa'amatalaga fa'aopoopo e uiga i mataupu fa'apitoa matou te fautuaina atu nei api talaaga, fa'amaumauga, ma fa'aputuga: 

Toe foi atu i Luga