O tagata o meaola fa'aagafesootai; tatou te manuia mai fegalegaleaiga ma isi e mafua ai ona faaosofia o tatou faiʻai ni manatu fou ma maua ai auala o le fatufatuaʻi atonu e natia. Ae i le lua tausaga talu ai, o le faʻamaʻi o le lalolagi na faʻaitiitia ai le galulue faʻatasi i le a de minimus tulaga. I le taimi nei, a o amata ona tulaʻi mai le lalolagi, o avanoa mo le galulue faʻatasi ua faʻamuamua e toe avea ma taʻavale taua o mea fou, faʻatagaina pisinisi laiti ma amataga e suʻe paʻaga e iai tomai faʻapitoa, fatuina o le tamaoaiga, ma faʻatagaina tagata fou e tauva ma faʻatūina kamupani tetele i auala e mafai ona luluina le tulaga quo.

A'o tatou feagai ma le fa'alavelave tu'ufa'atasi, fa'alavelave fa'afuase'i o suiga o le tau lea e mana'omia tele ai le vevesi. O se tasi o vaega e mafai ona avea ma puna sili, e leʻi faʻaaogaina o fofo gafataulimaina, faʻaaloalo i le siosiomaga o le tulaʻi mai o le Blue Economy. Ma o le aufaipisinisi i totonu o le Iunaite Setete ma le lalolagi atoa o loʻo faʻaogaina na avanoa i kamupani faʻalauiloa e taʻua o le Ocean or BlueTech Clusters. I le 2021, na lomia ai e le Ocean Foundation "Le Blue Wave: Fa'afaigaluegaina i le BlueTech Clusters e fa'atumauina le ta'ita'iga ma fa'alauiloa le fa'atupulaia o le tamaoaiga ma le fa'atupuina o galuega.”. O lenei lipoti o loʻo faʻamatalaina ai le tulaga o loʻo tulaʻi mai o le atinaʻeina o faʻalapotopotoga faʻapitoa e taulaʻi i le atinaʻeina o se vaega autu o le Blue Economy gafataulimaina i le Iunaite Setete. 

O Michael Porter, o se polofesa i le Harvard Business School, na fausia lana galuega e uiga i le faailoaina o le tau faaopoopo o le faafanua o le nofoaga faatasi i le fausiaina o fesoʻotaʻiga taua o le atinaʻeina o pisinisi faʻatusa, ma na ia taʻua nei faʻalapotopotoga o le tamaoaiga "fuifui.” I tausaga talu ai nei, o taʻitaʻi i le vasa fou ua latou taliaina le faʻaogaina o le fuifui ma le faʻateleina o faʻavae o le Blue Economy ma o loʻo faʻaogaina le tolu helix o pisinisi, aʻoaʻoga, ma le malo e faʻaleleia avanoa faʻatupulaia o le tamaoaiga. 

I le iloaina o “tagata maoae uma i le talafaasolopito sa avea ma malosiaga faatekonolosi o le sami,” o le lipoti a le Ocean Foundation na valaau ai le Iunaite Setete ina ia “faalauiloa se Apollo-style 'Blue Wave Mission' e taulaʻi atu i tekinolosi fou ma auaunaga e faʻalauteleina le faʻaogaina o le sami. ma puna’oa o le suavai.” 

I nai tausaga ua tuana'i, na faia ai e le malo feterale ni taumafaiga muamua i le lagolagoina o fa'alapotopotoga fa'apipi'i o le sami, e aofia ai ma le Economic Development Administration's (EDA) "Fausia i le Fua” polokalame fa'ameaalofa lea na aofia ai le Blue Economy o se vaega o lo'o taula'i iai.

I le masina na teʻa nei, na piki ai e le Senator Alaska Lisa Murkowski lena ofu talaloa ma faʻafeiloaʻi tulafono fou i le faiga faapaaga ma Sen. Maria Cantwell (D, WA) ma se faʻapotopotoga o paʻaga e lua mai le fa o le gataifale o Amerika. O le tulafono taufaaofi o le a faatelevaveina ai le atinaʻeina o se gaioiga ua leva ona mauaa i le atunuʻu. O lena pili, S. 3866, le Tulafono o Avanoa Fa'aitulagi Fa'aitulagi ma Fa'afouina o le 2022, o le a tu'uina atu ai le fa'aulufaleina o le lagolago a le feterale i fa'alapotopotoga fa'atupu o le sami i totonu o le atunu'u e fa'aosofia ai "su'esu'ega fa'atekonolosi ma atina'e, a'oa'oga mo galuega, ma faiga fa'apa'aga fa'a-vaega." 

O le fa'aaogaina o le fa'alavelave fa'asolopito na muamua fa'atuina ai le National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) i le Matagaluega o Pisinisi i lona fa'avaeina i le 1970 nai lo le sili atu ona manino o le Matagaluega o le Initeria, o le pili e fa'atonu ai le Failautusi o Pisinisi e tofia ma lagolago le vaega. fa'alapotopotoga i itulagi e fitu o le atunu'u, fa'amaopoopoina le tomai fa'apisinisi o le EDA ma le NOAA tomai fa'asaienisi. E fa'atagaina le fa'atupega e lagolago ai fa'agaioiga ma pulega fa'apea fo'i ma le fa'atuina o avanoa faigaluega fa'aletino e taua tele i le fausiaina o le felagolagoma'i transdisciplinary e taua tele i le iloa o le "sili atu nai lo le aofa'i o vaega" gafatia e mafai e le fa'ata'ita'iga fuifui.

O le Ocean poo le BlueTech Clusters ua leva ona maua'a i le atunuu e pei ona o lenei fa'afanua tala o lo'o fa'aalia ai "BlueTech Clusters of America" ​​o lo'o fa'amalamalama manino mai, ma o le atina'e gafatia o le Blue Economy i itulagi ta'itasi e matua manino lava. Fuafuaga Fuafuaga mo le Tamaoaiga lanumoana a le NOAA 2021-2025, faʻasalalau i le 2018, na faʻamoemoe e "saofaʻi pe tusa ma le $ 373 piliona i le tamaoaiga o le atunuʻu, lagolagoina le sili atu i le 2.3 miliona galuega, ma faʻatupulaia vave nai lo le tamaoaiga o le atunuʻu atoa." 

E ala i le fa'atupuina o avanoa - nofoaga fa'aletino po'o feso'ota'iga va'aia o tagata fa'afouga ma fai pisinisi fa'atumauina - e mafai e fuifui ona faia se sao taua i le fa'aogaina o nei avanoa. O lenei faʻataʻitaʻiga ua uma ona faʻamaonia le manuia i isi vaega o le lalolagi, aemaise lava i Europa lea o faʻataʻitaʻiga i Nouei, Farani, Sepania, ma Potukale ua faʻaaogaina tupe faʻafaigaluega a le malo i le faʻatupulaia tele i fua faʻatatau Blue Economy. 

I totonu o le Iunaite Setete, matou te vaʻaia nei faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻatupulaʻia i le Pasefika i Matu i Sisifo lea na faʻamanuiaina ai faʻalapotopotoga e pei o le Maritime Blue ma le Alaska Ocean Cluster mai le lagolago malosi a le malo mai polokalame a le malo ma le setete. TMA BlueTech e fa'avae i San Diego, ose US muamua na fa'aaogaina le fa'ata'ita'iga fa'aaufa'atau pisinisi fou, ose sui-fa'avae e leai ni tupe mama fa'atasi ai ma fa'alapotopotoga o lo'o auai i le Iunaite Setete ma fafo o lo'o fesoasoani e lagolago tupe fa'aalu a le fa'alapotopotoga fa'apipi'i lava ia.

I isi tulaga, e pei o le New England Ocean Cluster e faʻavae i Portland, Maine, o le fuifui o loʻo galue toetoe lava o se faʻalapotopotoga mo tupe mama, i le mulimulitaia o se mamanu na faʻatuina e le Iceland Ocean Cluster i Reykjavik. O le faʻataʻitaʻiga a Iceland o le faʻataʻitaʻiga a lona Faʻavae ma le Pule Sili, Thor Sigfusson. O lana faalapotopotoga, na faavaeina i le silia ma le sefulu tausaga talu ai, na faʻalauiloaina ma le faʻamoemoe o le faʻateleina o le faʻaogaina o meaʻai sami a Iceland, le cod. I se vaega tele ona o mea fou na aliaʻe mai faiga faapaaga i le fuifui, faʻaaogaina ua si'itia mai ile 50% o i'a ile 80%, fa'atupuina oloa fa'atauva'a e pei o mea'ai fa'aopoopo, pa'u, biopharmaceuticals, ma mea matagofie mai mea sa ta'ua muamua o vaega o otaota.

A'o fa'atupula'ia le va'aiga a le malo o Amerika i fuifui o le sami e fa'amalosia ai lona Blue Economy, o ituaiga uma o fa'alapotopotoga fa'aopoopo o le a maua le avanoa e ola ai i so'o se auala e sili ona talafeagai ma talafeagai mo itulagi o lo'o atia'e ai fa'alapotopotoga. O le a le mea o le a aoga i le Fagaloa o Mekisiko, mo se faʻataʻitaʻiga, o le suauʻu ma le kesi alamanuia o se avetaʻavale tele o le tamaoaiga ma o loʻo i ai se talafaasolopito umi o tupe faʻaalu a le malo tele, o le a manaʻomia se faʻataʻitaʻiga ese nai lo Niu Egelani ma le tele o pisinisi o loʻo tauva mo avanoa. i le sami ma se nofoaga faatekonolosi ma mea fou i Boston ma Cambridge lea ua aliaʻe e faʻateleina le silia ma le 400 tausaga o galue i tala faʻasolopito. 

Faatasi ai ma le tele o auala o loʻo agai i luma e ala i tupe faʻafaigaluega a vaega tumaoti ma faʻafouina le vaʻaiga a le malo, o loʻo sauni fuifui o le sami e amatalia le atinaʻeina o avanoa tau tamaoaiga i Amerika Blue Economy. A o toe malosi le lalolagi mai le faʻamaʻi ma amata ona feagai ma le taua o gaioiga o le tau, o le a avea i latou ma meafaigaluega taua i le puipuia o le lumanaʻi o lo tatou paneta vasa faavavega. 


O Michael Conathan o se Tagata Faitulafono Sinia mo le Vasa ma le Tau ma le Aspen Institute's Energy & Environment Program ma se faufautua tutoatasi o faiga faavae o le sami o loo galue mai le New England Ocean Cluster i Portland, Maine.