Tusitala: Ruben Zondervan, Leopoldo Cavaleri Gerhardinger, Isabel Torres de Noronha, Mark Joseph Spalding , Oran R Young
Igoa Lomiga: International Geosphere‑Biosphere Programme, Global Change Magazine, Lomiga 81
Aso Fa'asalalau: Aso Lua, Oketopa 1, 2013

O le vasa sa manatu muamua o se punaoa e le gata, e vaeluaina ma faaaoga e atunuu ma o latou tagata. O lea ua tatou iloa lelei. Ruben Zondervan, Leopoldo Cavaleri Gerhardinger, Isabel Torres de Noronha, Mark Joseph Spalding ma Oran R Young su'esu'e pe faapefea ona pulea ma puipuia le siosiomaga o le gataifale o lo tatou paneta. 

O i tatou o tagata na manatu muamua o le lalolagi e mafolafola. Matou te leʻi iloa o le sami e oʻo atu i tua atu o le tafailagi, e aofia ai le tusa ma le 70% o le fogaeleele, e sili atu i le 95% o lona vai. O le taimi lava na iloa ai e tagata su'esu'e muamua o le paneta o le Lalolagi o se lalolagi, na liua le sami ma avea ma se lapo'a e lua itu, e tele lava e le'i iloa - o se mare incognitum.

I aso nei, ua tatou su'esu'eina a'oga i luga o sami uma ma fa'apa'u nisi o loloto aupito sili ona loloto o le vasa, ma o'o mai i se va'aiga sili atu ona tolu-tolu o le vai o lo'o ufitia ai le paneta. Ua tatou iloa nei o le feso'ota'i o nei vai ma faiga o lona uiga e na'o le tasi le vasa o le lalolagi. 

E ui e tatou te leʻi malamalama i le loloto ma le ogaoga o faʻamataʻu e mafua mai i suiga o le lalolagi i faiga o le gataifale o lo tatou paneta, ua lava lo tatou iloa e iloa ai o loʻo lamatia le vasa ona o le soona faʻaaogaina, faʻaleagaina, faʻaleagaina o nofoaga ma suiga o le tau. Ma ua lava lo tatou iloa e faailoa atu ai o pulega o le sami o loʻo i ai nei e matua le lava e foia ai nei faʻamataʻu. 

O iinei, matou te faʻamatalaina ai ni luʻitau tetele se tolu i pulega o le sami, ona faʻapipiʻi ai lea o faʻafitauli tau pulega e lima e manaʻomia ona foia, e tusa ai ma le Poloketi Faʻafoega o le Lalolagi, ina ia puipuia le vasa fesoʻotaʻi lavelave o le lalolagi. 

Fa'ata'atia lu'itau
I'inei, matou te iloiloina ai ni lu'itau fa'amuamua e tolu i pulega o le sami: o le si'itia o le mamafa, o le mana'oga mo le fa'aleleia atili o le fa'amaopoopo fa'ava-o-malo i tali tau pulega, ma le feso'ota'i o faiga o le gataifale.

O le lu'itau muamua e fa'atatau i le mana'oga e pulea le fa'atuputeleina o le fa'aogaina e tagata o le gataifale o lo'o fa'aauau ai lo tatou so'ona fa'aogaina o puna'oa o le sami. O le sami o le faʻataʻitaʻiga sili lea o le faʻaogaina o oloa lautele e tusa lava pe iai ni tulafono puipuia, pe o tulafono aloaʻia poʻo pulega faʻapitoa a tagata lautele. 

I le fa'afanua, o setete ta'itasi o le gataifale o lo'o i ai le pule i ona lava ogasami. Ae i tua atu o ogasami o le atunuu, o faiga o le gataifale e aofia ai le sami maualuga ma le alititai, lea e sau i lalo o le Feagaiga a Malo Aufaatasi i luga o le Tulafono o le Sami (UNCLOS), na faavaeina i le 1982. O le alititai o le sami ma vai i tua atu o pulega a le atunuu e masani lava ona le mafai ona nono atu i latou lava. ia fa'ailoa pulega a le atunu'u; o lea la, o tulafono e fa'atatau i fa'asalaga i lalo o nei tulaga e mafai ona sili atu ona aoga e taofia ai le soona fa'aaoga. 

O mataupu tau fefa'ataua'iga i le gataifale, filogia o le gataifale, ma ituaiga femalaga'i ma fa'aputuga o i'a e sopoia tua'oi o lo'o fa'aalia ai le tele o fa'afitauli e motusia tuaoi o ogasami o setete tu matafaga ma ogasami. O feso'ota'iga nei e fa'atupuina ai se seti lona lua o lu'itau, e mana'omia ai le fa'amaopoopoina i le va o atunu'u ta'itasi i le gataifale ma le atunu'u fa'ava-o-malo atoa. 

E feso'ota'i fo'i faiga o le gataifale ma faiga o le ea ma fa'aeleele. O le kasa o lo'o fa'aosoina e le fale mata'utia o lo'o suia ai le ta'amilosaga o le biogeochemical o le lalolagi ma le fa'alapotopotoga. I le lalolagi atoa, o le fa'asa'oina o le sami ma le suiga o le tau, o fa'ai'uga pito sili lea ona taua o nei a'a. O lenei seti lona tolu o lu'itau e mana'omia ai faiga fa'apulega e mafai ona fa'afeso'ota'i feso'ota'iga i le va o vaega tetele o faiga fa'anatura o le lalolagi i lenei taimi o suiga iloga ma le fa'avavevave. 


NL81-OG-marinemix.jpg


Fa'afefiloiga o le gataifale: o se fa'ata'ita'iga o fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo, atunu'u ma fa'aitulagi, fa'alapotopotoga tumaoti, tagata su'esu'e, pisinisi ma isi o lo'o auai i mataupu tau pulega o le sami. 


Iloilo fa'afitauli e fo'ia
Ole Poloketi Pulea Faiga ole Lalolagi o loʻo faia ni laasaga e foia ai luitau tetele e tolu o loʻo matou tuʻuina atu i luga. Amata i le 2009, o le poloketi autu e sefulu tausaga o le International Human Dimensions Programme on Global Environmental Change e aumaia faatasi ai le faitau selau o tagata suʻesuʻe i le lalolagi atoa. Faatasi ai ma le fesoasoani a se vaega galue i pulega o le sami, o le a tuufaatasia e le poloketi suʻesuʻega faʻasaienisi faʻaagafesootai i autu e talafeagai ma o tatou luʻitau, e aofia ai le vaevaeina o pulega; pulega o nofoaga i tua atu o pulega faa-faamasinoga a le atunuu; faiga fa'afaiva ma punaoa tau minerale; ma le matafaioi a fefaʻatauaʻiga poʻo paaga tumaoti (e pei o faifaiva poʻo pisinisi turisi) i atinaʻe gafataulimaina. 

O le a fa'atupuina fo'i e le 'aufaigaluega le auivi o su'esu'ega a le poloketi, lea e fa'amuamua ai fa'afitauli au'ili'ili felagolagomai e lima i totonu o mataupu lavelave o pulega o le sami. Se'i tatou va'ava'ai fa'apuupuu nei mea.

O le fa'afitauli muamua o le su'esu'eina o fa'atonuga o pulega po'o fa'ata'ita'iga e feso'ota'i ma le sami. O le "faavae o le sami", UNCLOS, o loʻo tuʻuina atu ai le aotelega o faʻamatalaga mo pulega o le sami. O itu taua o le UNCLOS e aofia ai le fa'atapula'aina o pulega fa'afa'afa'afa'afa'afa'afa'atiaga o le gataifale, pe fa'afefea ona fegalegaleai atunu'u o le tasi ma le isi, ma fa'amoemoe atoa o le fa'afoega o le sami, fa'apea le tu'uina atu o tiute fa'apitoa i fa'alapotopotoga fa'alemalo. 

Ae o lea faiga ua tuai ona ua sili atu le lelei o tagata i le seleseleina o punaoa o le gataifale, ma o le faaaogaina e tagata o faiga o le gataifale (e pei o le viliina o suauu, faigafaiva, turisi amu ma nofoaga puipuia o le gataifale) ua fete'ena'i ma fete'ena'i. Ae sili atu i mea uma, ua le mafai e le faiga ona foia le le mafaufauina o aʻafiaga o gaioiga a tagata i luga o le sami mai fesoʻotaʻiga eleele ma ea: anthropogenic greenhouse emissions. 

O le fa'afitauli fa'apitoa lona lua o le faitalia. I aso nei, o le vasa ma isi faiga o le lalolagi o loʻo aʻafia e pulega faʻale-malo, faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu poʻo faʻalapotopotoga, faiga faʻapaʻaga a le malo-Tutoatasi ma fesoʻotaʻiga faasaienisi. O le sami o lo'o a'afia fo'i i tagata tumaoti, e pei o kamupani tetele, faifaiva ma tagata popoto ta'ito'atasi. 

I le tala faasolopito, o ia vaega tumaoti, aemaise lava faiga faapaaga fa'alaua'itele a le malo-Tuto'atasi, sa i ai le malosi malosi i pulega o le sami. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Dutch East India Company, na faʻatūina i le 1602, na tuʻuina atu i ai se pule faʻatau i luga o fefaʻatauaʻiga ma Asia e le malo Dutch, faʻapea foʻi ma le pule e masani ona faʻaagaga mo setete, e aofia ai le faʻatonuga e faʻatalanoa feagaiga, tupe siliva ma faʻavae kolone. I le faaopoopo atu i ona malosiaga e pei o le setete i luga o punaoa o le gataifale, na muamua faasoa atu e le kamupani ana tupe mama i tagata tumaoti. 

I aso nei, o loʻo laina laina a le aufaipisinisi tumaoti e selesele punaoa faʻanatura mo vailaʻau ma faʻatautaia le laʻuina o le alititai loloto, ma le faʻamoemoe e manuia mai mea e tatau ona manatu o se mea lelei lautele. O nei faʻataʻitaʻiga ma isi o loʻo faʻamalamalama manino ai e mafai e le pulega o le sami ona faia se sao i le faʻatulagaina o le malae taʻalo.

O le faafitauli lona tolu o le fetuutuunai. O lenei faaupuga o lo'o aofia ai manatu fa'atatau e fa'amatala ai le auala e tali atu ai fa'alapotopotoga fa'aagafesootai pe fa'atalitali lu'itau e fa'atupu e ala i suiga o le si'osi'omaga. O nei manatu e aofia ai le vaivai, maufetuunaʻi, fetuutuunai, malosi, ma le gafatia faʻafetaui poʻo aʻoaʻoga lautele. E tatau ona fetuutuuna'i se faiga fa'apulega, fa'apea fo'i ma le fa'atonutonu pe fa'afefea ona tupu suiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, aʻo faʻafetaui le faigafaiva pollock i le Sami Bering i suiga o le tau e ala i le agaʻi atu i matu, o le US ma le malo o Rusia e foliga mai e leai: o malo e lua o loʻo finau i aia tatau e faʻavae i luga o le faʻafanua o le fagotaga ma fefinauai tuaoi o latou ogasami. .

Lona fa o le tali atu ma le fa'atulafonoina, e le gata i tulaga fa'apolokiki, ae fa'apea fo'i i le fa'afanua fa'afanua mo le vasa: o nei vai e i tua atu o le atunu'u, e avanoa mo tagata uma ae leai se tasi. Ae o le tasi vasa e fa'aalia ai le feso'ota'i o le fa'afanua ma le tele o vai, tagata, ma mea ola fa'anatura ma mea e leai ni ola. O nei feso'ota'iga e tu'uina atu ai mana'oga fa'aopoopo i faiga e fo'ia ai fa'afitauli, e feagai ai ma agava'a 'ese'ese 'ese'ese, matafaioi ma mea e fiafia i ai. 

O se fa'ata'ita'iga o se fa'ata'ita'iga fa'ato'a fa'ato'aina o le vasa 'rogue' talu ai nei i le gataifale o Kanata, lea na fa'atosina ai e se kamupani tuma'oti vai o le sami ma le u'amea e fa'ateleina ai le fa'aputuina o le kaponi. Na lipotia lautele lenei mea o se su'esu'ega 'geoeengineering' e le'i fa'atonuina. O ai e iai le aia tatau e fa'ata'ita'i ai le sami? Ma o ai e mafai ona fa'asalaina pe a fa'aletonu se mea? O nei fete'ena'iga ua tula'i mai o lo'o fafaga ai se felafolafoaiga mafaufau loloto e uiga i le tali atu ma le fa'atulafonoina. 

O le fa'afitauli fa'ai'uga mulimuli o le fa'asoa ma le avanoa. O ai na te mauaina le a, o afea, o fea ma faʻafefea? O se feagaiga fa'alua faigofie e vaelua ai le vasa e manuia ai atunu'u e lua i le fa'aalu o isi mea uma e le'i galue, e pei ona maua e le Sipaniolo ma Potukale i seneturi ua mavae. 

Ina ua maeʻa suʻesuʻega a Columbus, na ulufale atu ai atunuu e lua i le 1494 Treaty of Tordesillas ma le 1529 Treaty of Saragossa. Ae o le malosi o le gataifale o Farani, Egelani ma Netherlands na tele lava ina le amanaiaina le vaeluaga o le va. O pulega o le sami i lena taimi sa faavae tonu i luga o mataupu faavae faigofie e pei o le “manumalo e ave uma”, “muamua sau, muamua auauna” ma le “saolotoga o sami”. I aso nei, ua mana'omia ni faiga fa'apitoa e fefa'asoaa'i ai tiute, tau ma lamatiaga e feso'ota'i ma le sami, fa'apea fo'i le tu'uina atu o avanoa tutusa ma le fa'asoaina o auaunaga ma fa'amanuiaga o le sami. 

O se vaitau fou i le malamalama
Faatasi ai ma le faʻalauteleina o le malamalama i luitau o loʻo i ai, o loʻo sailia e saienitisi faʻale-natura ma agafesootai le faʻamalosia mo pulega lelei o le sami. O lo'o latou fa'atasi fo'i ma paaga e fa'atino a latou su'esu'ega. 

Mo se fa'ata'ita'iga, ole IGBP's Integrated Marine Biogeochemistry and Ecosystem Research (IMBER) poloketi o lo'o atia'e se ta'iala e ta'ua o le IMBER-ADapt e su'esu'e ai faiga fa'avae mo pulega lelei o le sami. O le Future Ocean Alliance (FOA) talu ai nei ua tuʻufaʻatasia ai faʻalapotopotoga, polokalame ma tagata taʻitoʻatasi e tuʻufaʻatasia matāʻupu faʻapitoa ma lo latou poto, ina ia faʻaleleia talanoaga i pulega o le sami ma fesoasoani i le au fai tulafono. 

O le manulauti a le FOA o le "faʻaaogaina o tekinolosi faʻamatalaga fou e fausia ai se faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasia - o se fesoʻotaʻiga malamalama o le sami i le lalolagi atoa - e mafai ona faʻatalanoaina faʻafitauli o le vasa pulea vave, lelei, ma saʻo". O le a taumafai le soofaatasi e fesoasoani i le amataga o le faia o faaiuga, ina ia faaleleia le atinae gafataulimaina o le sami mai le lotoifale seia oo i le lalolagi. O le FOA e faʻapotopotoina le au gaosi ma tagata faʻatau le poto ma faʻamalosia le galulue faʻatasi i le tele o faʻalapotopotoga ma tagata taʻitoʻatasi. O fa'alapotopotoga e aofia ai le UN Intergovernmental Oceanographic Commission; le Komisi Benguela; Agulhas ma Somali Currents Large Marine Ecosystem project; le su'esu'ega tau pulega o le vasa o le Polokalame Su'esu'ega Su'ega Su'esu'e o le Si'osi'omaga o le Lalolagi; o Fegalegaleaiga o le Laueleele ma le Vasa i totonu o le Sone Talafatai; le Potukale Faatonu Sili mo Faiga Faʻavae Vasa; le Luso-American Foundation for Development; ma le Ocean Foundation, ma isi. 

O sui o le FOA, e aofia ai le Earth System Governance Project, o loʻo suʻesuʻeina auala e saofagā ai i le atinaʻeina o se suʻesuʻega o le sami mo le lumanaʻi Earth initiative. I le isi sefulu tausaga o lumana'i, o le Future Earth initiative o le a avea ma fa'avae lelei e fa'apotopoto ai tagata su'esu'e, fai faiga fa'avae ma isi paaga mo le atina'eina o fofo i fa'afitauli o le gataifale. 

Faʻatasi, e mafai ona tatou tuʻuina atu le malamalama ma meafaigaluega e manaʻomia mo le pulea lelei o le sami i le Anthropocene. O lenei vaitau ua afaina ai tagata o le mare incognitum - o se sami e le'i va'aia. A'o suia faiga fa'alenatura lavelave o lo'o tatou ola ai i a'afiaga a tagata, tatou te le iloa po'o le a le mea o le a tupu, ae maise i le sami o le lalolagi. Ae o le taimi ma le fetuutuunai o pulega o le sami o le a fesoasoani ia i tatou e faʻatautaia le Anthropocene.

Faʻamatalaga Faitauina